Gradoplov 17.04.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. travnja 1878. godine, održana je znamenita sjednica dubrovačkog općinskog vijeća na kojoj se raspravljalo o sudbini Orlandova stupa. (1) Na današnji dan, 17. travnja 1941. godine, u Dubrovnik su ušle okupatorske trupe njemačkog Wermachta. (1a) Na današnji dan, 17. travnja 1736. godine, u Dubrovniku je rođen Nikola (Bani) BAN, posljednji dubrovački nadbiskup. (2) Na današnji dan, 17. travnja ratne 1993. godine, za slobodu Dubrovnika i Hrvatske na Južnom bojištu svoje živote dalo je 9 pripadnika 114. BRIGADE HV. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Šimun, Rudolf, Robert, Anicet, Paula i Izidora. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kada je do dubrovačke vlade, iako izmišljen, stigao glas da Francuzi kane osvojiti Dubrovnik i u njemu zavesti »demokratsku« republiku, senat je na današnji dan, 17. travnja 1797. godine, odlučio pisati dubrovačkom konzulu u Carigradu, i zatražiti od njega da Dubrovačku Republiku i njenu zaštitu preporuči sultanu. Francuska vlada je također htjela uvjeriti Dubrovnik u svoju dobronamjernost i odlučnost da brani njegovu nezavisnost. 19. listopada 1797. usidrio se francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs sa svojom eskadrom pred otokom Koločepom, i to ostao sve do tridesetog dana u mjesecu. Dubrovačka vlada nerado je gledala prisutnost francuske flote u svojim vodama. Kontraadmiral je posjetio vladu i izjavio kako putuje za Krf, a ovu priliku iskorištava da po uputi Napoleona pozdravi vladu i pokaže joj svoje simpatije, te istodobno zajamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (5) 

Na današnji dan, 17. travnja 1878. godine, održana je znamenita sjednica dubrovačkog općinskog vijeća na kojoj se raspravljalo o sudbini Orlandova stupa, najstarije sačuvane javne skulpture Dubrovnika, spomenika dubrovačke prošlosti, simbola njegove državnosti i neovisnosti. Na toj sjednici dubrovačkog općinskog vijeća, načelnik je pročitao pismo dr. Ivana Kaznačića, utjecajnog i zaslužnog Dubrovčanina (liječnika i kulturnog radnika), koji piše vijećnicima o ljubavi ugasle Dubrovačke republike prema svojim stečevinama i spomenicima, kao i želju, da se Orlandov kip nakon restauracije ponovno vrati na staro mjesto, ističući njegovu važnost i umjetničku vrijednost. Općinsko vijeće zaključuje da se spomenik vrati na ranije mjesto, za što će se pobrinuti odbor u sastavu trojice ljubitelja dubrovačkih starina: dr. Ivo Kaznačić, Baldo Kosić i Antun Drobac. *I doista, Orlandov stup vraćen je na glavani gradski trg 53 godine, nakon što je 6. siječnja 1825. godine, snažna bura pričinila mnoge štete u Gradu i svojom orkanskom snagom srušila kip Orlanda. Pri prevrtanju stupa, i njegovom padu vitez je zadobio oštećenja desne noge i desne podlaktice sa šakom u kojoj drži mač, a čak mu je i štit bio prelomljen. Nakon toga, odnesen je u Knežev dvor, gdje je nemarom austrijske vlasti bio ‘zatočen’ gotovo pola stoljeća. Na glavni trg vraćen je 1878. godine, zahvaljujući upornom nastojanju Iva Kaznačića, Stijepa Skurle i drugih.* (6) 

Tijekom II. svjetskog rata u Dubrovniku i okolici nalazile su se razne vojske: okupatori fašističke Kraljevine Italije i njemački nacisti Trećeg Reicha, potom NDH, četnici i pripadnici britanskih postrojbi, te pripadnici Narodnooslobodilačke vojske. U gradu se nisu vodile značajnije borbe, ali jesu u okolici. Grad je tučen iz zraka i s mora, bilo je atentata i sabotaža, diverzija i mnogo čega, a iznad svega raznih zločina, hapšenja i zatvaranja, mučilišta i stratišta. Sve je to trajalo, od početka napada na Jugoslaviju, 6. travnja 1941. godine, kada su talijanski zrakoplovi bombardirali Dubrovnik, pa sve do kraja rata. U Dubrovniku je, proglašenjem NDH, 10. travnja 1941. g. vlast preuzela NDH, već sedam dana kasnije, na današnji dan, 17. travnja te 1941. godine, oko 13 i 20, u grad su ušle okupatorske trupe njemačkog Wermachta, i trupe fašističke Italije. Uspostavljena je Talijanska vlast do kapitulacije Italije, kada ponovno dolaze trupe Wermachta i ostaju do 18. listopada 1944. godine, kada ih je prema sjeveru potisnula NOV i POJ. Civilna vlast NDH u Dubrovniku je bila na snazi do tog 18. listopada kada je Dubrovnik ušao u sastav Federalne Hrvatske. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. travnja 1864. godine, u Dubrovniku je rođennovinar, slavist, publicist i političar Antun Fabris. Premda rodom Hrvat, pridružio se manjinskom srpskokatoličkom krugu intelektualaca u Dubrovniku, te postao vlasnik, izdavač i odgovorni urednik glasila Srpske stranke, Dubrovnik (1896), pokretač i urednik kalendara Dubrovnik (1897), Srpske dubrovačke biblioteke i vlasnik, izdavač i odgovorni urednik časopisa Srđ (1902). Djelujući u tom krugu postao je propagatorom ideologije Srpske stranke i općenito srpskog ekspanzionizma, promičući i ideju o srpskom značaju Dubrovnika. Pisao je članke o dubrovačkoj povijesti i književnoj povijesti, a tiskao je i dotad većinom neobjavljene pjesmotvore Ignjata Đurđevića. (8)

Na današnji dan, 17. travnja 2003. godine, u Dubrovniku je umro, ortoped Niko Carević, 1950. osnivač i do umirovljenja 1977. voditelj Ortopedsko-traumatološkog odjela u Dubrovniku. Posebice se bavio biomehanikom i traumatologijom koštanoga sustava; a izradio je i vlastitu modifikaciju liječenja otvorenih prijeloma potkoljenice. Pisao je i o povijesti svoje struke. Bio je član i suradnik više znanstvenih ustanova i društava u zemlji i inozemstvu. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 17. travnja ratne 1992. godine, bio je Veliki petak. Dan nije prošao bez incidenata. Prijepodne je bilo u nekoliko navrata pucnjave s Bosanke i Žarkovice. (10) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 17. travnja ratne 1993. godine, na Južnom bojištu poginule je čak 9 pripadnika 114. brigade HV-e :Marko Krstić,Marko Lozančić, Tonći Marušić, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ivica Šimić, Ante Šošić, Gojko Vukman i Miljenko Zečić. (11) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata u dubrovačkim postrojbama Hrvatske vojske poginulo je više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 17. travnja 1995. godine u Konavlima, kao pripadnik Konavoske bojne 163. brigade HV-e nesretnim slučajem poginuo je Marinko Konjevod.(12) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(1a) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(2) HBL  Ante Dračevac (1983)

(3) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 334,335

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*http://www.dulist.hr/ravno-na-nos-znate-li-sto-se-orlandu-dogodilo-na-danasnji-dan-1825-godine/217592/

(7) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(8) HBL Nevenka Jednačak i Miljenko Foretić (1998)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Stjepan Krasić i Vladimir Dugački (1989)

(10) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 146,147

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -238- Marinko Konjevod