Gradoplov 17.11.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. studenoga 1869. godine, Sueski kanal pri otvaranju, blagoslovio je Dubrovčanin, franjevac, Ljudevit Ćurčija. (1) Na današnji dan, 17. studenoga 1907. godine, prvi put na Stradunu se pojavila glazba Hrvatskog pjevačkog društva "Gundulić". (2) Na današnji dan 17. studenoga 1857. godine u Kuni na Pelješcu, rođen je jedan od najistaknutijih slikara hrvatske moderne Mato Celestin Medović. (3) Katolička crkva danas se sjeća sv. Elizabete Ugarske. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se Dan smrti don Ante Dračevca (1920-1993). (5) U dominikanskim zajednicama – Spomen na mučeništvo fr. Dominika Barača i drugih – žrtve režima 20. st. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Elizabeta Ugarska, Viktorija; Grgur; Igor, Hilda, Hugo, Jordan. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kula sv. Katarine je treća četverouglasta kula sa strane brda, računajući od Minčete prema Pločama. Ta kula u početku je nosila ime sv. Vida po starodrevnoj crkvici sv. Vlaha i sv. Vida, sagrađenoj 1343. u njezinoj blizini na Pelinama, koja još i danas postoji. Kasnije je prozvana kulom sv. Katarine, prema crkvici te svetice, koja je bila u njenoj blizini sa vanjske strane grada, na položaju kasnije nazvanom »Grebi žudioski« (staro židovsko groblje). Ta crkva je porušena 1463. 8. lipnja 1464. godine, Vijeće umoljenih donijelo je zaključakprema kojem se određuje izgradnja kule sv. Katarine nacrtu, odnosno modelu inženjera Jurja iz Šibenika, a što je bio njegov prvi rad, odnosno nacrt za izgradnju u službi Dubrovačke republike. Tu se nije radilo o gradnji nove kule već samo o njezinoj nadogradnji i usavršavanju, a to proizlazi i iz nekoliko zaključaka Malog vijeća: pa tako, Na današnji dan, dana 17. studenoga, te 1464.godine naređuje se salinarima, da najprije moraju rasprodati sol, koja se nalazila u kuli sv. Katarine, da bi se moglo nastaviti sa njezinom izgradnjom onako, kako je započeto. Budući da ta rasprodaja soli ipak nije tako brzo išla, kako se željelo, a vladi se žurilo, da se što prije nastavi sa radovima na toj kuli, koja stoji u sredini sjeverne strane grada, dana 13. prosinca dopušta se nadstojnicima soli, da sol iz te kule prenesu, gdje nađu za shodno, kako bi se moglo početi s radovima. (9) 

Na današnji dan, 17. studenoga 1646. godine, naređeno je nadstojnicima žita, da kulu na ribarnici, koja se baš pokrivala, ne smiju drukčije pokriti, već tako, da bude uređena za utvrdu i prema zamisli guvernera oružja, o čemu je već raspravljano u Vijeću umoljenih. Kula, o kojoj je tu riječ, stajala je na uglu današnje Gradske kavane pred sadašnjim velikim mulom (gatom) luke. Austrija ju je porušila u prvoj polovini devetnaestog stoljeća, te je od nje ostao samo jedan zid, zapisao je Lukša Beritić, u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (10) 

Podlegavši bolesti, u osmanskoj tamniciuBugarskoj Silistriji, 16. kolovoza 1678. godine, umro je pjesnik, zaslužni diplomat i državnik Dubrovačke Republike, član Senata i Malog vijeća, sudac, te čak triputa biran za kneza Nikola Bunić. Bunićeva smrt u Dubrovniku je imala snašan odjek. 17. studenoga 1678. g., u crkvi Sv. Vlaha održana je komemoracija u njegovu čast. Mnogi su mu pjesnici posvetili svoja djela. U auli Velikog vijeća dubrovački Senat postavio mu je spomen-ploču, što je u Republici bilo izuzetno priznanje. Naime, nakon velikog potresa 1667., Nikola Bunić vodio je brigu o izgradnji grada, te kao član Odbora dvanaestorice, bio je jedna od klučnih osoba za uvođenje reda u gradu i obnovu vlasti u kritičnom razdoblju. *Tih kriznih godina, Osmanlije su tražili od Republike nove i velike pristojbe u zamjenu za slobodu, što tada nisu mogli plaćati i što bi značilo njezinu ekonomsku propast i gubitak nezavisnosti. Stoga Republika kreće u diplomatske pregovore, ali pregovarače, među ostalima i Bunića, tadašnji bosanski paša na prijevaru je utamničio u najgorem osmanskom zatvoru, u kojem je Bunić nakon dugotrajnog tamnovanja i zlostavljanja preminuo u 43. godini života. Republika je ipak uspjela u svom naumu, te čak smanjiti svoja plaćanja, u čemu su pregovori i smrt najhrabrijega Dubrovčanina, kako su ga sugrađani kroz stoljeća zvali, imali velik utjecaj*.  U Dubrovačkom muzeju čuva se i kopija njegova portreta. (11) 

Na današnji dan, 17. studenoga 1869. godine, Sueski kanal pri otvaranju, blagoslovio je Dubrovčanin,  Ljudevit Ćurčija. Nakon toga odlikovan je velikim križem cara Franje Josipa I., te naslovom časnika francuske Legije časti. Papa Pio IX. imenovao ga je komornikom, asistentom papinskog prijestolja i rimskim plemićem. Bibliofil, kulturni djelatnik  i franjevac Ljudevit Ćurčija rođen je u Dubrovniku8. prosinca 1818. g., a preminuo je 15. srpnja 1881. g., pri povratku u rodni Dubrovnik na brodu iz Aleksandrije. U Dubrovniku je obavljao službe tajnika provincije, definitora i samostanskog starješine, bio je tajnik biskupa Tome Jedrlinića i profesor fizike i matematike u gimnaziji. 1853. papa Pio IX. imenovao ga je biskupom u Lješu u Albaniji, od 1859. bio je biskup u Skadru, a od 1866. naslovni nadbiskup Irenopolisa sa službom apostolskog vikara za vjernike zapadnog obreda u Egiptu. U Albaniji je podigao više osnovnih škola, osnovao je sjemenište u Skadru, obnovio i izgradio nekoliko crkava i misijskih kuća. 1838. sastavio je katalog knjiga Knjižnice samostana Male braće u Dubrovniku, darovavši joj i sâm 86 knjiga. Ostalo je sačuvano njegovo djelo Tridnevje na čast S. Vlasi biskupa i mučenika, dubrovačkoga parca i osobitoga odvietnika. (12) 

Nautička škola u Dubrovniku počela je raditi 15. ožujka 1852. Zbog malog broja učenika škola je zatvorena 1860. Ponovno je otvorena na današnji dan, 17. studenog 1862. godine. Smještanje škole na današnju lokaciju (Šetalište kralja Zvonimira 4) završeno je 16. listopada 1954. (13) 

Na današnji dan, 17. studenoga 1907. godine, prvi put na Stradunu se pojavila glazba Hrvatskog pjevačkog društva "Gundulić". Ovo pravaški opredjeljeno društvo osnovano još 1893. godine imalo je pjevački i tamburaški zbor i mali orkestar, a 1906. godine osnovan je i limena glazba. Uoči njenog prvog nastupa, u noći 8. kolovoza u požaru, koji je buknuo u prostoru Hrvatske radničke zadruge, izgorjeli su svi za glazbu u Italiji kupljeni instrumenti, pa je nakon velikih napora i novih izdataka, s u Češkoj nabavljenim instrumentima Gundulićevi glazbari, tog 17. studenoga prvi su put nastupili na Stradunu uz veliko oduševljenje hrvatskog stanovništva Dubrovnika. Od tada, uz više prekida, što zbog 1. svj. rata, kada su instrumenti glazbe bili rekvirirani, ili ražimskih zabrana 1929. g., glazba Hrvatskog pjevačkog društva "Gundulić" s uspjehom je djelovala priređujući brojne koncerte u Dubrovniku i okolici svo do 2. svj. rata. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan 17. studenoga 1857. godine, u Kuni na Pelješcu, rođen je veliki hrvatski slikar Mato Celestin Medović. Uz Vlaha Bukovca, Mato Celestin Medović jedan je od začetnika i najistaknutijih slikara prvoga naraštaja slikara hrvatske moderne. Slikao je prizore s povijesnom i religijskom tematikom, žanr-prizore, mrtve prirode i portrete, no prvi je uočio vrijednost primorskoga krajolika i njegovao ga kao samostalnu slikarsku vrstu te njime otvorio put modernomu hrvatskom pejzažnom slikarstvu. * Posebno je zapamćen po velikoj povijesnoj kompoziciji koju je naslikao u zgradi Odjela za bogoštovlje i nastavu, današnjoj zgradi Hrvatskoga instituta za povijest*. ** Bolestan i oslabljena vida potkraj prosinca 1919. po najvećoj zimi zadnji se put spustio niz kunovske serpentine. Potražio je pomoć u sarajevskoj bolnici. Preminuo je u večernjim satima 20. siječnja 1920. godine. Počiva u Kuni u tišini novoga groblja među čempresima koje je sam sa školskom djecom sadio**.  (15)

Na današnji dan, u subotu 17. studenoga 1945., u šest sati ujutro, na groblju  u Trogiru Smrtna strijeljan je  dubrovački dominikanac, fr. Dominik Barač, rođen u Slanome 14. srpnja 1912. Predavao je na Dominikanskom filozofsko-teološkom učilištu u Dubrovniku. 1944., objavljuje knjigu "Socijalna filozofija boljševizma", svoj doktorski rad, zbog čega mu je prijeki vojni sud u Dubrovniku izrekao “smrtnu kaznu strijeljanjem i trajan gubitak građanskih prava”. U pripremi je pokretanje postupka za beatifikaciju ovoga mučenika, koji je umro uz poklik: “Živio Krist Kralj!” (16)

Na današnji dan, 17. studenoga 1972. godine, u Rijeci jerođen Ivica Šeman (časnički namjesnik). Student Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 5. listopada 1991. Poginuo je 3. lipnja 1992. godine u  zaleđu Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (17)

Na današnji dan, 17. studenoga 1993. godine u Dubrovniku je umrosvećenik ipovijesni pisac Ante Dračevac, zaređen u Dubrovniku, župnik u Mandaljeni, Dolima kraj Stona i u Stonu, te dekan Stonskog dekanata, kanonik Stolnoga kaptola u Dubrovniku, kancelar Biskupskog ordinarijata i dubrovački generalni vikar. Pisao je priloge iz crkvenog života i povijesti te povijesti umjetnosti i arheologije dubrovačke regije, a između brojnih djela izdvajamo: Braća Reda Male braće - Dubrovački nadbiskupi; Spomen crkve sv. Marije Mandaljene u Župi dubrovačkoj god. 1285.; Ponovno osnivanje Katoličke biskupije u Stonu; Dubrovačka katedrala; te Štovanje Sv. Vlaha u Dubrovniku. Ante Dračevac umro je u Dubrovniku, 1993. godine. (18) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 17. studenog 1991. godine, zbog jakog nevremena, odgođeni su pregovori s predstavnicima JA u Cavtatu. Isti razlog onemogućio je i predstavnike Općinskog odbora Crvenog križa koji su se trebali sastati s predstavnicima Trebinja, Herceg Novog, te Crvenog križa Jugoslavije. Nakon više intervencija talijanskog predsjednika Cossige, jugoslavenske savezne vlasti su napokon odobrile uplovljenje talijanskom brodu »San Marco«, koji je trebao dovesti pomoć u lijekovima i hrani. *Održana je konferencija za tisak kojoj su prisustvovali ugledni gosti. Osim predstavnika UNICEF-a, gospodina Stefana de Misture, dali su izjave i uputili javnosti svojih zemalja i svjetskoj javnosti apel, gospodin Bernard Couchner te gospođa Margherita Boniver.* Margherita Boniver: »Potpuno je nevjerojatno da se ovakve stvari mogu događati na udaljenosti od samo sat vremena leta od Rima. Veoma sam ljuta na indiferentnost kojom svijet gleda na sve što se ovdje zbiva.« Bernard Kouchner: »Činim sve što mogu da svijet obavijestim o nevoljama što ih proživljavaju Vukovar i Dubrovnik, odnosno cijela Hrvatska, i tražim pomoć jer sam zaista zatečen onim što sam doživio.« (19) Na današnji dan, 17. studenoga 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prosvjedovao je zbog pucanja i pokreta jedinica JNA od Komolca prema Rožatu i marini te pucanja s Knezova i Pobrežja na Mokošicu i s Bosanke na Ploče. Također je prosvjedovao što su agresorske jedinice »ušle u područje Komolca, i tamo pucale iz lakog pješadijskog oružja te uništavale civilne objekte«. Štab je prosvjedom očekivao njihovo povlačenje na početne položaje i stalno isticao kako hrvatski branitelji ne uzvraćaju i da poštuju primirje. Isti je dan zapovjednik obrane južne Dalmacije, brigadir Mate Šarlija Daiđa, imenovao Nojka Marinovića, zapovjednika Hrvatske vojske u dubrovačkoj općini, za »glavnog zapovjednika svih ustrojbi Hrvatske vojske i snaga MUP-a u općini Dubrovnik«, ovlastivši ga da može provesti »opću mobilizaciju i ustrojiti u borbene skupine, angažirajući pri tome sve snage i sredstva«. Prihvaćajući prijedlog da dođu na sastanak u Cavtat 19. studenoga, Dubrovčani su na naslove Komande Vojnopomorskoga sektora Boka (KVPSB) i Europske promatračke misije (EPM) poslali kasno uvečer 17. studenoga tekst svoga Prijedloga sporazuma od 15. studenoga. (20) 

Izvori i literatura:

(1) HBL Mijo Ivan Brlek (1993)

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 93

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 183

(11) HBL Neven Budak (1989)

(12) HBL Mijo Ivan Brlek (1993)

(13)http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomorsko-tehnička_škola_Dubrovnik

(14) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16)http://dominikanci-dubrovnik.hr/70-obljetnica-mucenicke-smrti-fr-dominika-baraca-dubrovackog-dominikanca/#more-70

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -188-

(18) HBL Anto Lešić (1993)

(19) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 538

(20) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 79