Gradoplov 18.01.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 18. siječnja 1539. godine, nadstojnici radova ovlašteni su da mogu početi s gradnjom tvrđave Revelin, prema modelu inženjera Ferramolina odobrenom 30. prosinca prethodne godine. (1) Na današnji dan, 18. siječnja 1664. Veliko vijeće donijelo je zaključak da se u krug vlastele primi deset obitelji, domaćih ili stranih. (2) Na današnji dan, 18. siječnja 1915. godine, u Oskorušnu je rođen Zdravko Šundrica, povjesničar i arhivist, najbolji poznavatelj Dubrovačkog arhiva u drugoj polovici 20. stoljeća. (3) Blato – danas slavi sv. Antuna, pustinjaka na Lovu (4) Molitvena je osmina za jedinstvo kršćana - Dani od 18. do 25. siječnja u Katoličkoj su crkvi posvećeni molitvi za jedinstvo svih kršćana. (5) Uz današnji dan, 18. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Margareta; Margarita Ug., Izabela, Biserka, Priska, Liberata (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 18. siječnja 1441. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima radova, da poprave drveni stup, na kojem se pričvršćivao zaglavak lučkog lanca. Iste godine naređen je popravak drvenog svjetionika lučkog lanca, te izdavanje  drva za popravak vitla u kuli od Mula, a koje je služilo za natezanje lučkog lanca. Zatvaranje luke lancem u to je vrijeme bilo kompliciranije nego kasnije, jer tada još nije postojao lukobran (kaše), koji je sagrađen tek 1485. (7)

Na današnji dan, 18. siječnja 1664. Veliko vijeće donijelo je zaključak da se u krug vlastele primi deset obitelji, domaćih ili stranih, s tim da svaka plati državnoj blagajni 10.000 španjolskih peča (talira). No tek 1666, kad je izumrla vlasteoska obitelj Lukarevića u plemstvo je primljen Vlaho Mihov Boždar (Bosdari), a potom je u red vlastele za brojne zasluge primljen i Miho Sorkočević-Bobaljević, čiji je sjedinjeni ogranak Sorkočević-Bobaljević svojedobno bio izgubio plemstvo. I tako se u stvari tek nakon potresa pristupilo oživotvorenju zaključka Velikog vijeća iz 1664. Nakon potresa primljeno je u plemstvo svega osam građanskih obitelji, a i njih je stara vlastela držala manje vrijednima i nije ih dugo puštala u senat i do kneževske časti. Antagonizam između starog i novog plemstva spada u daljnji tijek dubrovačke povijesti. (8) 

Na današnji dan, 18. iječnja 1891. godine, Orašac je pogodila tako velika tuča, koja je oštetila poljske plodove, a kakve se nisu spominjali ni živući stogodišnjaci.  Istoga je dana pao i veliki snijeg, kakav se ne pamti. Pod velikim teretom snijega lomile su se grane, a stabla su ostla bez lišća, pa će trebati nekoliko godina da se obnove, zazpisao je „Narodni list“, tog 18. iječnja 1891. g. (8a) 

Na današnji dan, 18. siječnja 1920. godine, dubrovačko općinsko upraviteljstvo zamolilo je Ministarski savjet u Beogradu da se sve nekretnine, koje su nakon pada Dubrovačke Republike preuzeli Francuzi, zatim Austrija, a u tom su trenutku bili u vlasništvu države, vrate općini Dubrovnik. To se u prvom redu odnosi na Knežev dvor, koji je po želji cjelokupnog stanovništva proglašen narodnim dobrom, te sve one građevine koje su važne za razvoj školstva i uopće razvoj Grada, i to: Collegium Ragusinum, sa svim pripadajućim zgradama, Luža, peći na ribarnici, Lazareti na Pločama, zgrada iza crkve svetog Dominika, Posat, gradske zidine, Brsalje i Lovrijenac, te vojnički magazini u Gružu, jasno uz određenu naknadu. Međutim, kako zapisuje dugogodišnji ravnatelj dubrovačkog povijesnog arhiva Mato Kapović, pregovori će trajati prilično dugo, te će se tek 1928. godine konačno izvršiti razmjena dobara, zgrada državnog erara za kasarne u Gružu. (8b) 

Da je iznajmljivanje soba domaćim i stranim gostima bilo zanimljivo državnim i turističkim vlastima i između dva Svjetska rata, govori i članak iz tadašnje novine «Dubrava», koja je na današnji dan 18.siječnja 1936. godine, objavila: "Pitanje kućne radinosti iznajmlji­vanja soba strancima, napokon je normirano pravilnikom, prema kojem svaki vlasnik ili zakupac kuće može iznajmljivati sobe posjetiteljima-gostima u okviru kućne radinosti, a da time ne obavlja ugostiteljski obrt. Dužan je samo to prijaviti nadležnoj općinskoj vlasti najdalje do konca veljače, a općina  je dužna sobe komisijski pregledati najdalje do kon­ca ožujka i izdati odluku do 15 travnja. Unajmljivač smije davati gostima samo do­ručak, ne  smije  nuditi sobe na jav­nim mjestima, parobrodarskim stani­cama itd., ne smije iznajmiti sobu ispod minimalne po općini odobrene cijene, a ta pak cijena ne smije biti ni­ža od cijene soba u ugostiteljskim radnjama." U knjizi Povijest dubrovačkog turizma, Lukša Lucijanović je zapisao: "Podvucimo dio teksta iz gornjeg članka: «ne  smije  nuditi sobe na jav­nim mjestima, parobrodarskim stani­cama itd….» , nešto što i u današnje vrijeme možemo vidjeti, kod uglavnom iznajmljivača soba i apartmana, koji posluju na crno. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. siječnja 1915. godine, u Oskorušnu je rođen povjesničar i arhivist, teolog, znanstvenik, najbolji poznavatelj Dubrovačkog arhiva u drugoj polovici 20. stoljeća, Zdravko Šundrica. Nakon II. svjetskog rata kao franjevac bio je zatvoren od lipnja 1949. do ožujka 1950.. Nakon izlaska iz zatvora istupio je iz franjevačkoga reda, te se zaposlio u Državnom arhivu u Dubrovniku, gdje je ostao do odlaska u mirovinu 1979. God. 1960. završio je studij povijesti u Sarajevu. Proučavao je dubrovačku povijest, te bio vrstan poznavatelj fondova i zbirki Državnog arhiva u Dubrovniku i srednjovjekovnog latinskoga jezika. *U svom tridesetogodišnjem radu u Povijesnom arhivu ostavio je doista neizbrisiv trag. Zdravko Šundrica sredio je brojne arhivske serije i napravio obimna kazala koja danas neprocjenjivo služe korisnicima arhiva.* (10) 

Na današnji dan, 18. siječnja 1918. godine, u rodnom Dubrovniku umro je zoolog i faunist,  prirodoslovac Baldo Kosić, s Antunom Dropcem osnivač dubrovačkog Domorodnoga muzeja, a nakon 1882. i upravitelj Muzeja posvetivši se njegovom proširenju i uređivanju. U nastojanju da predstavi domaću faunu, uspio je prikupiti gotovo cjelokupnu zbirku riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca dubrovačkoga kraja. Baveći se numizmatikom, sastavio i objavio popis novca i medalja iz muzejske zbirke, a pisao je i o kulturnim spomenicima Dubrovnika. (11)

Na današnji dan, 18. siječnja 1944. godine, u Dubrovniku je umrla hrvatska etnografkinja Pavlina Bijelić-Bogdan, rođena 1855. godine u Cavtatu. Proučavala je narodni život i kulturne tradicije Konavala, te prikupila bogatu etnografsku i folklorističku građu, koju je djelomice objavila; dio je pohranjen u HAZU i Zbirci Vlaha Bogišića u Cavtatu. Posebno se bavila konavoskim vezom i izradom čipke, te ih predstavljala na izložbama u Beču, Grazu, Parizu i Londonu. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 18. siječnja, ratne 1992. godine, jugoslavenska vojska prestupila je dogovorenu crtu iz Čajkovića prema Sustjepanu. Tom je prilikom došlo do pljačkanja i odnošenja imovine iz skladištâ "Ine", "Dubrovkinje" i Građevinskog poduzeća "Dubrovnik". U Hrvatskoj su na današnji dan 1992. na nekoliko mjesta raspoređeni i časnici za vezu Ujedinjenih naroda. (13) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 140

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. oko 140

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dubrovacki.hr/clanak/14212/najbolji-poznavatelj-dubrovackog-arhiva-druge-polovice-20-stoljeca

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 62

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. oko 140

(8a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8b) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 50

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dubrovacki.hr/clanak/14212/najbolji-poznavatelj-dubrovackog-arhiva-druge-polovice-20-stoljeca

(11) HBL Jasna Šikić (2009)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 105