Gradoplov 18.02.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 18. veljače 1358. godine sklopljen je za Dubrovnik vrlo važan mir u Zadru, čime prestaje mletačka vlast u Dalmaciji, pa tako i u Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 18. veljače 1392. godine, u uredbi Velikog vijeća prvi put susrećemo, uz novčane kazne, i tjelesne kazne za protuepidemijske prekršaje. (2) 18. veljače 1919. godine, osnovan je nogometni klub "Plamen", koji je njegovao nogomet, iz kojega je 1922. nastao GOŠK - "Gruški omladinski športski klub". (3) Na današnji dan 18. veljače 2009. godine, Dubrovnik je pogodila jedna od najjačih snježnih mećava, i zasigurno najjača u posljednjem desetljeću. (4) Na današnji dan, 18. veljače 1815. godine, u Dubrovnik je rođen dobrotvor Božo Bošković, koji je ostavio dubrovačkoj općini 10 000 forinti za školovanje zapuštene djece »bez razlike vjere«. (5) Na današnji dan, 18. veljače 1904. godine, u Dubrovniku je rođen glumac i pravnik Lino Šapro, član Dobrovoljnoga kazališnoga društva u Dubrovniku. (6) Na današnji dan, 18.veljače 1979. godine, u Zagrebu je rođen povjesničar, dr. sci. Lovro Kunčević. (7) 1. je korizmena nedjelja – ili Čista Nedjelja. Čista Nedjelja je radi toga što dolazi odmah poslije čiste srijede ili pepelnice. Unutar korizme postoji šest nedjelja. Svaka od njih ima svoje ime, a ona prva poznata je kao Čista nedjelja. Toga dana se kupamo kako bi se simbolički i stvarno očistili od naslaga ovog svijeta i života te se čistog i tijela i duše pripremili na susret s Isusom Kristom koji će nam donijeti spasenje. Toga dana također se moramo prisjetiti kako nije dovoljno samo pohađati svete mise i citirati Bibliju već kako treba biti dobar prema svojim bližnjima i pokazati im se u pravom kršćanskom svijetlu.* (22) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Šimun, Bernardica i Gizela. (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan 18. veljače 1358. godine sklopljen je za Dubrovnik vrlo važan mir u Zadru, kojim su se Mlečani u korist ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika odrekli cijele Dalmacije od Kvarnera do Drača, gdje time prestaje njihova vlast, pa tako i u Dubrovniku. Saznavši uvjete zadarskog mira dubrovačka je vlada samo 10 dana kasnije, 28. veljače, mletačkog kneza u Dubrovniku, Marka Superancia (Soranzo), izkazavši mu rijetke časti ispratila najudvornije iz svoga grada. Još istoga dana, Veliko vijeće izabralo je na dva mjeseca tri upravitelja, koji će sa sucima i Malim vijećem vršiti svu vlast, što ju je do tada imao knez sa sucima i Malim vijećem. Time je prestala mletačka vlast u Dubrovniku. Pozivanjem na činjenicu da, za razliku od drugih dalmatinskih gradova, nikad prije nije priznavao vlast ugarskih vladara, Dubrovnik je naknadno uspio u samostalnim pregovorima postići i izdavanje Višegradskog ugovora, kojim mu je bila zajamčena potpuna autonomija. Od tada se za dubrovačku državu počinje sustavno rabiti i pojam Republika. (9) 

18. veljače 1392. godine, u uredbi Velikog vijeća prvi put susrećemo, uz novčane, i tjelesne kazne za protuepidemijske prekršaje. Ako prekršitelji ne bi platili kaznu u određenom roku, protukužni službenici bili su ovlašteni primjeniti tjelesne kazne: šibanjem, žigosanjem, čak i odsijecanjem jednog uha. Do takvih pooštrenja kazni vjerojatno je došlo zato što su se mnogi oglušili o dotadašnje uredbe. Tjelesne kazne bile su primjenjivane u kaznenom postupku i u drugim zemljama, sve do 18. stoljeća. (10) 

Giostra (đostra) je tipična srednjovjekovna viteška igra, osobito popularna u Francuskoj Početkom XV. stoljeća u Dubrovniku djeluje niz domaćih glazbenika s hrvatskim imenima i prezimenima. 18. veljače 1412. godine s plemićem Paskom Rastićem ugovor su sklop­ili Stipan Nicholich i Radovan Vuchoslaghich. Taj podatak zanimljiv je jer on predstavlja rijetko sačuvan dokaz da su dubrovački plemići u tom razdoblju, kao i eu­ropski velikaši, glazbenike uzimali u službu i radi svoje osobne zabave i reprezentacije. (11) 

Giostra (đostra) tipična je srednjovjekovna viteška igra, osobito popularna u Francuskoj i Italiji, koja se sastojala od borbe dvaju konjanika koji su kopljima u ruci, na vrhu kojih su bila tri šiljka, nasrtali jedan na drugoga da bi protivnika zbacili sa sedla. Giostra se igrala i u Dubrovačkoj Republici. To doznajemo iz odluke, koju je Malo vijeće donijelo na današnji dan, 18. veljače 1545. godine, a kojom nitko nikoga ne smije pozivati na giostru, pod kaznom od 100 dukata i šest mjeseci zatvora za onog koji prekrši naredbu. (12)

31. siječnja 1808. g., dekretom generala Marmonta o raspuštanju Dubrovačke Vlade i Senata, ukinuta je Dubrovačka Republika. Manje je poznata činjenica da je general Auguste Marmont ukinuo Dubrovačku Republiku samostalnom odlu­kom, o čemu je vrlo opširnim pismom Napoleonu datiranom 1. veljače 1808. detaljno obrazložio razlo­ge zbog kojih je to učinio. Kad mu je stigla Marmontova informacija o ukida­nju Dubrovačke Republike, uvažavajući Marmontove argumente, Napoleon je pismom od 18. veljače odobrio generalov dekret riječima: "Gospodine generale Marmont, primio sam Vaše pismo od 1. ve­ljače. Odobravam što ste poduzeli u odnosu na du­brovački Senat, ali bit će najbolje da desetoricu glav­nih članova pošaljete pod nadzor u Veneciju i Milano, kako biste sačuvali te nesretnike od ispada koji bi ih mogli odvesti na stratište. No, Marmont nije po­duzeo nikakve represije protiv dubrovačkih vlasteli­na jer je stekao uvjerenje da će se oni ipak pomiriti sa stvarnošću kako god ona za njih bila gruba.  (20) 

I nakon gašenja Dubrovačke Republike, i pod pravnim poretkom Austrijske Monarhije dalmatinski Židovi, pa time i dubrovački imali su izvjesna ograničenja gra­đanskih prava i statusa. Ipk, reforme 1848. g., donijele su svim Židovima Austrijske Monarhije pro­klamiranu emancipaciju. Najprije ustavnim patentom od 25. IV. 1848., a zatim i carskim patentom od 4. III. 1849, koji proglašava izjednačenje kršćana i Židova u javnopravnom i privat­nopravnom pogledu. Doduše, odredbama iz 1851. i 1853. g. opet su uspostav­ljana ograničenja sposobnosti za posjedovanje nekretnina, u onim pokrajinama Monarhije gdje su postojale »prije i do 1. I. 1848«. No, i to je ukinuto carskom naredbom, na današnji dan, 18. veljače 1860. godine, koja je vrijedila i za pokrajinu Dalmaciju, a kojom se osigurava Židovima pravo vlasništva nekretnina, pa i seljačkih gospodarstava, ako ih sami ili sa svojim ljudima obrađuju. Konačno, ustavne odredbe od 21. XII. 1867., ukinuta su na cijelom području Austrijske Monarhije sva dotada postojeća ograničenja Židovima u njihovu javnopravnom i privatnopravnom statusu. (21) 

Na današnji dan 18. veljače 2009. godine, Dubrovnik je pogodila jedna od najjačih snježnih mećava. Cikolna Tara tada je prekrila Dubrovnik s više od 10 cm snijega. Jedna od najvećih snježnih oluja u znanoj povijesti pogodila grad tijekom srijede, 18. veljače. Nakon grmljavinskih pljuskova kiše i susnježice, a s jačanjem bure (oko podneva) temperatura je pala na -1°C pa je gotovo cijeli drugi dio dana na dubrovačkom području padao gust snijeg. Obilan snijeg i olujni vjetar izazvao je potpuni prometni kolaps, a dijelovi Dubrovnika bili su bez električne energije. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. veljače 1815. godine, u Dubrovnik je rođendobrotvor Božo Bošković, koji jeostavio dubrovačkoj općini 10 000 forinti za školovanje zapuštene djece »bez razlike vjere«. Po njegovoj želji, 3. studenog 1879. godine, njegova sestra Marija, žena Teodora i brat Nikola osnivaju žensku jednorazrednu školu za pravoslavne djevojke pod imenom Zaklada Boža Boškovića. (14) 

Na današnji dan, 18. veljače 1904. godine, u Dubrovniku je rođen glumac i pravnik Lino Šapro, član Dobrovoljnoga kazališnoga društva u Dubrovniku. Debitirao je 1924. godine. U Buzetu je režirao prve predstave na hrvatskom jeziku. Od 1951. bio je član dubrovačkoga kazališta. Nastupao je i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Istaknuo se u djelima Marina Držića, Iva Vojnovića, Carla Goldonija i Molièrea. (15) 

U Dubrovniku je na današnji dan, 18. veljače 1921. godine, rođen hrvatski filmski i TV redatelj, jedan od najplodnijih hrvatskih filmskih autora Branko Bauer. (16) 

Na današnji dan, 18. veljače 1944. godine, u Dubrovniku je rođen Nikša Nočilo, automehaničar, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik HV-e, poginuo nesretnim slučajem 4. kolovoza 1995. godine u Mokošici.(17) 

Na današnji dan, 18.veljače 1979. godine, u Zagrebu je rođenpovjesničar, dr. sci. Lovro Kunčević, sin dubrovačkog redatelja Ivice Kunčevića. Znanstveni je novak u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, koji je tijekom svog znanstvenog istraživanja u Državnom arhivu u Firenci otkrio dotad nepoznato Držićevo (uroničko) pismo Cosimu I. Mediciju. Autor je više knjiga. (18) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 18. veljače 1992. godine, dan je bio vrlo hladan. Kršenja primirja bilo je i toga dana, ali ne u većoj mjeri nego što je to uobičajeno danima koji su mu prethodili. Opet su se čule eksplozije iz Župe dubrovačke, Rijeke, Brgata i drugih okupiranih mjesta. (19)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 131,132,133

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadarski_mir

(2) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 81,82,84,85,86

(3) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 142,143

(4) http://www.dulist.hr/foto-na-danasnji-dan-prije-6-godina-dubrovnik-je-zameo-snijeg/225947/

(5) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) http://www.zavoddbk.org/index.php?option=com_content&task=view&id=43

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 131,132,133

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadarski_mir

(10) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 81,82,84,85,86

(11) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 87

(12) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 25,26,27

(13) http://www.dulist.hr/foto-na-danasnji-dan-prije-6-godina-dubrovnik-je-zameo-snijeg/225947/

(14) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -242-

(18) http://www.zavoddbk.org/index.php?option=com_content&task=view&id=43

(19) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 120

(20) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212

(21) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 61, 62

(22) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

http://putevimilosti.com/duhovnost/arhiva/526-1-korizmena-nedjelja

*http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja