Gradoplov 18.06.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Ugovorom sklopljenim na današnji dan, 18. lipnja 1414. godine, magister Petar obavezuje se da će vratiti primljeni novac ukoliko bolesnika potpuno ne izliječi.(1) Na današnji dan, 18. lipnja, te 1806. godine, pred početak opsade i bombardiranja grada, spuštena je s dubrovačkih utvrda bijela zastava sv. Vlaha i ostala samo francuska. (2) Na današnji dan, 18. lipnja 1813. godine, kapetan Harper, zapovjenik engleskog bricka „Saracen“ prinudio je francusku posadu na Šipanu na kapitulaciju. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marko, Marcelijan, Ljubomir, Elizabeta i Grgur. (4) Međunarodni je dan očeva. Očev dan slavi se u čast ocu, a proslava je u većini zemalja, pa tako i uHrvatskoj, treće nedjelje u mjesecu lipnju. (12)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Još je 14. rujna 1383. g. Veliko vijeće donijelo zakon da se zabra­njuje privatna praksa liječnicima koji nisu državni činovnici, a Malo je vijeće iznimno rijetko, i za vrlo kratko vrijeme, dozvoljavalo ponekom od liječnika privatno liječiti, iako nije bio primljen u državnu službu. Kirurg s privatnom praksom u Dubrovniku bio je magister Petar, o čijem radu svjedoče dva ugovora. On liječi Dubrovčanina Milobrada Stančića od gnojnih rana na njegovu desnom kuku stavljajući razne obloge, zavoje i masti. Međutim, neke od tih rana ostavlja »otvorenim« (ne prekriva ih zavojima), objašnjavvajući da tim postupkom »lakše curi i lakše se odstranjuje gnoj«. On se ugovorom sklopljenim na današnji dan, 18. lipnja 1414. godine, obavezuje da će vratiti primljeni novac ukoliko bolesnika potpuno ne izliječi, i to dok je još u Dubrovniku, ili kasnije, kad bude negdje u Italiji (što znači da je kratko boravio u Dubrovniku). (5) 

*Kacamorti, kao zdravstveni službenici u Dubrovniku zahtijevali su od domaćih i stranih putnika da najmanje dva mjeseca prije dolaska u Dubrovnik proborave u mjestu koje nije zaraženo kugom. Kao ni nitko drugi na svijetu u to doba, nisu znali da inkubacija kuge traje samo sedam dana, pa su se dugotrajnom karantenom osiguravali da se ni jedan od pridošlica neće razboljeti kada stigne na teritorij Republike. Ta je mjera bila vrlo korisna jer je, usprkos vremenskim odgodama trgovačkog prometa i materijalnim odricanjima, služila glavnoj svrsi - zaustavljanju lanca zaraznog procesa.* Ni pomorci nisu bili izvan nadzora, naprotiv on se pojačavao. Svi koji su dolazili, morali su prisegnuti da zadnja dva mjeseca nisu boravili ni u jednom zaraženom mjestu. Petar Živković iz Kupara u Župi dubrovačkoj stigao je sa svojim gripom, na današnji dan, 18. lipnja 1503. godine iz Trsta, s još tri člana posade. Svi su se morali zakleti, i to čak pod prijetnjom smrću vješanjem, da su zadnja dva mjeseca proveli in loco sano, na zdravom mjestu. Prijetnje kaznama bile su pooštrene, a ponekad je dodavana i tortura. Vlasnik broda Jakša Antičević pristao je sa svojom navom u dubrovačku luku iz Ancone, koja je stalno bila pod sumnjom zaraze. Kacamorti su odredili njemu, cijeloj posadi broda, kao i svim trgovcima i putnicima koji su s njima stigli da moraju ostati na brodu pod prijetnjom kazne od 100 dukata i stavljanja prekršitelja na berlinu, stup srama, ukoliko se ne pokore naredbi. Kacamorti su također, za svaku sigurnost, postavili straže ispred broda koji je bio usidren u luci. Prijetnje sramoćenjem i mučenjem dotada su se primjenjivale samo na seljake u knežijama. Ovaj put su one proširene i na pomorce. Ipak, u ovom konkretnom slučaju, na brodu nije bilo ni jednog pripadnika vlastele. Poznato je da su vlasti u Dubrovniku, zbog održavanja općeg ugleda i autoriteta vlastele, a i uzajamne solidarnosti, izbjegavale kažnjavati fizičkim kaznama svoje sugrađane istog društvenog sloja.  (6) 

Nakon što je, 27. svibnja 1806. godine, francuski general Lauriston stigao s vojskom pred Dubrovnik, te tobože privremeno okupirao grad, te dan nakon što je Brgat pao u ruke Crnogoraca, 17. lipnja, pri čemu je poginuo i general Delorgue, na današnji dan, 18. lipnja, te 1806. godine, pred početak opsade i bombardiranja grada, spuštena je s dubrovačkih utvrda bijela zastava sv. Vlaha i ostala samo francuska. Dva dana kasnije otpočelo je bombardiranje sa uspostavljene rusko-crnogorske baterije na Srđu. 23. istog mjeseca tri zgodna metka sa Minčete ušutkaše dva neprijateljska topa baterije na Srđu. Vojnik, koji je tako dobro nišanio, bio je odmah unapređen i odli­kovan. Sutradan baterija sa Srđa pogodila je sa tri granate Minčetu, te su tom prilikom poginula dva vojnika. Sa istočne strane kruništa vidi se, da su bile mijenjane konsole i da je zid nad njima noviji, iz čega zaključujemo, da je na tome mjestu tvrđava bila pogođena, zapisao je Lukša Beritić  u knjizi “Utvrđenja grada Dubrovnika. Bombardiranje i opsada grada trajali su do 6. srpnja. (7) 

Na današnji dan, 18. lipnja 1813. godine, kapetan Harper, zapovjenik engleskog bricka „Saracen“ prinudio je francusku posadu na Šipanu na kapitulaciju. Harper je odmah načelo otoka postavio Jerka Natalija i naredio poratak ubrovačkih zakona. Nakon Šipana Harper je odmah nastavio oslobađati i druge otoke. Hrvati su pomogli Harpru zauzeti i Ston, te da se na zidinama istakne engleska zastava, a 22. srpnja on je zauzeo i Lopud i stavio ga pod Natalijevu upravu. Iskrcavši se na Lopud, 10. listopada, engleski zapovjednik, kapetan Lowen u izdatom manifestu upućenom narodu rekao je: „Evo se zastave engleska i austrijska primiču da Vam povrate narodnu slobodu i nezavisnost.“ No, unatoč ovoj proklamaciji Dubrovčanima, na Bečkom kongresu velike će se sile sasvim dugačije ponašati. Dubrovačka će Republika biti iformalno ukinuta, a njezino će područje potpasti pod austrijsku vlast i upravu. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. lipnja 1838. godine,  u rodnom Dubrovniku umro je pravnik, pjesnik i prevoditelj, jedan od posljednjih dubrovačkih latinista prigodničara Antun Krša. U Dubrovniku je obavljao različite pravničke poslove. Bio je profrancuskog usmjerenja. Pisao je uglavnom prigodne pjesme na latinskome, talijanskom i hrvatskome te prevodio pjesme svojih suvremenika na latinski i francuski. Objavljivao je u Dubrovniku i u Italiji, a dio njegova književnog rada ostao je neobjavljen do danas. (9) 

Na današnji dan, 18. lipnja 1954. godine, u Kijevu Dolu (BiH) je rođen Ivo Krkić, radnik građevinac, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 26. listopada 1993. g. u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik HRM-e. (10)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 18. lipnja ratne 1992. godine, u jutarnjim satima neprijateljska vojska artiljerijski je napala Župu dubrovačku i Brgat. U kasnim poslijepodnevnim satima s neprijateljskih položaja iz trebinjske općine napadnuta je Rijeka dubrovačka. (11) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 106

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 205

(3) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 106

(6) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 132,133,134,*126,127

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 205

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -224-

(11) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 555

ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI

IVO STJEPOVIĆ, str. 190

(12) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

http://www.wish.hr/2013/06/medunarodni-dan-oceva/