Gradoplov 18.08.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. kolovoza 1882. godine, Dubrovnik je svečano proslavio rođendan cara i kralja Franje Josipa I. (1) Shakespeareov San Ivanjske noći, kojeg je 18. kolovoza 1954. godine, u parku Gradac potavio Marko Fotez, jedna je od predstava koje su utemeljile koncepciju predstava na otvorenom prostoru Dubrovačkih ljetnih igara. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jelena, Leonardo, Tvrtko, Firmin, Helena i Florije. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što su godine 1205. Dubrovnikom su zagospodarili Mleci, u međusobnim prigovaranjima Mlečani i Dubrovčani više se puta pozivaju na sklop­ljene ugovore. Dubrovačko Veliko vijeće donijelo je 1. veljače 1330. godine, s važnošću do blagdana sv. Petra, zaključak, prema kojem svaki stranac može slobodno uvesti u Dubrovnik žito, drvo, meso i stoku, a da se protiv njega ne primjenjuju nikakve represalije, proglašene od bilo koga. Unatoč tome, kada je u Dubrovnik stigla naredba mletačke vlade o općim represalijama nad svim članovima trgovačke kuće Bardi iz Firence, knez je dao zatvoriti faktora te kuće Ivana Senija, koji se nalazio u Dubrovniku. Na svojoj sjednici od 28. travnja Veliko vijeće ustaje protiv toga i odlučuje da se firentinski trgovac pusti na slobodu, usprkos prosvjedu kneževa druga Andriola Scarlata koji je na toj sjednici obavljao dužnost zamje­nika kneza i tvrdio kako se moraju pokoriti naredbama i ne smiju ustajati protiv kneževe odredbe o zatvaranju. Ovom je odlukom Veliko vijeće ustalo ne samo protiv kneza već u stvari i protiv odredbe mletačke vlade. Zbog toga je Veliko vijeće na istoj sjednici odlučilo uputiti poslanstvo u Mletke kako bi ono tamo obranilo dubrovačko stajalište, no mletačka vlada je i dalje ustrajala na svome stajlištu. Na sve dubrovačko Veliko vijeće, donijelo je na današnji dan, 18. kolovoza 1330. godine, konačno objašnjenje koje je posebno poslanstvo trebalo priopćiti mletačkoj vladi. U tom objašnjenju, punom lijepih riječi poštovanja prema mletačkoj vladi, Dubrovnik je ostao, bez popuštanja pri svome stajalištu. (4)

Nakon smrti, bosanskog kralja Stjepana Ostoju naslijedio je sin Stjepan Ostojić, koji je poput prethodnika mu Dubrovčanima 5.ožujka 1419. izdao povelju kojom im potvrđuje sve dotad primljene povelje i povlastice od gospode srpske i bosanske i svih kraljeva bosanskih, s time da mu oni sa svoje strane daju svetodimitarski i stonski dohodak. Ipak, usprkos tome ovaj se mladi kralj bavio mišlju kako da Dubrovniku ponovno otme Primorje, a namjeravao je čak napasti Ston. Do konkretnih akcija protiv Dubrovnika ipak nije došlo. Ostojićeva vlast bila je nestalna, jer je istodobno postojao još i protukralj Tvrtko II. Dubrovčani su vodili računa i o jednom i o drugom. Poslije travnja 1421. Ostojić se više ne javlja, te je Tvrtko II. ostao jedinim kraljem Bosne. Sada, kad se njegova vlast učvrstila, Dubrovčani po običaju zatražiše od Tvrtka II. potvrdu povlastica i povelja što su im ih dala gospoda srpska i bosanska i njegovi prethodnici, čemu im je on udovoljio svojom poveljom, na današnji dan, 18. kolovoza 1421. godine. (5) 

Jesu li gosti u dubrovačkim srednjovjekovnim krčmama mogli naručiti i hranu? Prema nekim podacima može se naslutiti da je bar u nekim od dubrovačkih krčmi u kasnom srednjem vijeku posluživana i hrana. Na ovo upućuje odluka Malog vijeća od 24. listopada 1504., prema kojoj količina mesa prodanog u krčmi za l denar nije smjela biti manja od pola libre nego što bi se za istu cijenu dobilo u mesnici. Ako se ovaj podatak poveže s podacima iz ostavštine krčmara Nikole, može se s više sigurnosti vjerovati da se u dubrovačkim krčmama pripremala i posluživala hrana. Još jedan podatak potvrđuje ovu pretpostavku: Na današnji dan, 18. kolovoza 1436. godine, krčmar Stipko Radosalić (Stipcho Radosalich) žalio se sudu da mu je netko iz krčme ukrao lonac za kuhanje (vnum ramnize) dok je on prodavao vino. Time, postojanjem ognjišta za pripremu hrane u krčmama i statutarna odredba o tome da krčma mora biti smještena u kamenoj zgradi (zbog opasnosti od izbijanja otvorene vatre i požara) postaje jasnija. (6) 

Na današnji dan, 18. kolovoza 1537. godine, daje se ovlaštenje nadstojnicima naoružanja da tvrđavu Lovrijenac opskrbe živežnim namirnicama i municijom, a drugog listopada da zazidaju prozor samostana sv. Marka, koji je, smješten u gradskom zidu, vrlo opasan po sigurnost grada. Kako se može vidjeti iz ovog ovlaštenja, kao i iz drugih zaključaka i odredaba, Dubrovnik se te godine počeo ozbiljno spremati na obranu, računajući na budući rat između Turske i Venecije, u kojem Venecija neće propustiti priliku da naškodi Dubrovniku. Na koncu tog razdoblja gradske utvrde sa kopnene strane bile su već izgrađene na današnju jačinu. Sa strane pučine uza zid bilo je nekoliko manjih kula, velika kula sv. Margarite i bastion Mrtvo zvono, koji je izgrađen na početku tog XVI. stoljeća. Velika tvrđava Revelin nije još postojala, već samo donja platforma, preko koje pro­lazi put među gradskim vratima Ploča. Utvrde gradske luke izgledale su onako, kako ih vidimo na triptihu Nikole Božidarevića, u crkvi dominikanaca. (7) 

Na današnji dan, 18. kolovoza 1882. godine, Dubrovnik je svečano proslavio rođendan cara i kralja Franje Josipa I. Toga dana već ranom zorom glazba je svirala koračnice, krad je bio okićen zastavama z pucanje starinskih mužara. Nakon svečačne mise u katedrali upriličen je defile poljskog lovačkog bataljuna i uručeno 400 ratnih medalja. Navečer je svečana proslava nastavljena na Pilama, uz balune, rasvjetu, vatromet i sviranje carske himne u tisuće prisutnih. Svečanost je završena izvedbom teatralnog učeničkog društva. (8) 

Redatelj, kazališni povjesničar, pisac i prevoditelj Marko FOTEZ, koji se proslavio vrhunskom scenskom obradom i režijom zaboravljne komedije "Dundo Maroje" Marina Držića u zagrebačkom HNK 1938., jedan je od osnivača "Dubrovačkih ljetnih igara".  Režijom Držićeva Plakira, 27. srpnja 1951. kao i Shakespeareova Sna Ivanjske noći, tri godine kasnije, na današnji dan, 18. kolovoza 1954. godine, u parku Gradac Marko Fotez utemeljio je koncepciju festivala Dubrovačke ljetne igre i njegovih predstava na otvorenom prostoru. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Dubrovački renesansni skladatelj, pjevač i orguljaš, dominikanac Benedikt Babić (Baba), bio je prior dubrovačkog samostana i vikar cijele kongregacije. Postigao je stupanj bakalaureata teologije. Povjesničari Serafino Razzi i Ambroz Gučetić (XVI–XVII. st.) te Serafin Crijević i Sebastijan Slade Dolci (XVIII. st.) svjedoče o njemu kao graditelju orgulja, glazbeniku koji je u Dubrovnik uveo koralno pjevanje i autoru mnogobrojnih djela. Njegove skladbe nisu pronađene. Benedikt Babić, umro je u samostanu Sv. Križa u mjestu Bosco u Italiji, na današnji dan, 18. kolovoza 1591. godine. (10)

Na današnji dan, 18. kolovoza 1704. godine, u Dubrovniku je rođenpjesnik i prevoditelj Petar (Pero) Bošković. Već u mladićkoj dobi postao je pomoćnik tajnika Republike, sudjelovao je u sastancima vlade te redigirao govore kneza i vijećnika. S bratom Božom primljen je 1726. u bratovštinu antunina, ušavši tako u vrhunski sloj dubrovačkoga građanstva. Stariji biografi i brat Ruđer spominju ga kao prevoditelja i adaptatora Moliereovih drama. Veći dio njegova pjesničkog rada tiskan je u izgubljenoj knjižici Hvale duhovne (1729). Svi biografi ističu njegovu nadarenost i smisao za pjesništvo. Brat Ruđer tražio je da mu se iz Dubrovnika pošalju Petrovi spisi i djela. Đ. Ferić u sklopu svojih elogija Ragusinorum poetarum qui in lingua illyrica scripserunt ispjevao mu je dva epigrama, koji se u rukopisu čuvaju u Bogišićevoj biblioteci u Cavtatu i u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. Petar Bošković život je izgubio prerano i tragično, kada je, 7. rujna 1727. godine, bolestan u bunilu skočio kroz prozor obiteljske kuće. (11)

Na današnji dan, 18. kolovoza 1739. godine, u Splitu je umro splitski kanonik, hrvatski pjesnik i prevoditelj Ivan Dražić, rođen u Vranjicu, 1655. godine. Dražić je pisao i prevodio mnoga stihovna i prozna religiozna i religiozno-moralistička djela. Za dubrovački povijesni trag, njegov književni rad je važan, jer je njegovo djelo primjer prvoga svjesnog nasljedovanja dubrovačke književne predaje izvan granica Dubrovačke Republike. (11a)

Na današnji dan, 18. kolovoza 1959. godine, u Dubrovniku su rođene, dramaturginja, teatrologinja, redateljiljica i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, dr. sc. Mira Muhoberac iprofesorica hrvatskoga jezika i književnosti i kineziološke kulture, Vesna Muhoberac, sestre blizanke,  svojim cjelokupnim profesorskim i umjetničkim radom povećene ugrađivanju temeljnih ljudskih vrijednosti i dubrovačkog baštinskog traga generacijama svojih učenika i studenata.Nekad vrsne plivačice i rukometašice, dubrovačke intelektualke Mira i Vesna Muhoberac, predano, kroz teško i pobrojivu prosvjetnu ostavštinu, kao profesorice, Mira na hrvatskim sveučilištima, a Vesna u V. zagrebačkoj gimnaziji, svoj slojeviti prinos očuvanju dubrovačke kulturne ostavštine, ustrajno  nadograđuju kroz brojne projekte, koji mlade učenike i studente iz svih krajeva Hrvatske uče preispitivanju suvremenih i baštinskih tekstova hrvatske i svjetske književnosti, ali prije svega autorima, djelima i jezičnoj strutkuri dubrovačke umjetničke prakse. Izdvajaju se dva projekta: Stvaralačko-edukativni projekt "Ragusini", koji od 2002. godine interdisciplinarno proučava različite grane umjetnosti i dubrovačku svakodnevicu nekad i sad. Učenici iz Zagreba i studenti iz nekoliko hrvatskih gradova i s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pripremaju mali znanstveni ili umjetnički projekt vezan uz Dubrovnik, što redovito na kraju iznjedri i predstave, koje studenti, sudionici projekta, prikažu Gradu. Drugi projekt je Teatar M&M (MiM), koji su sestre Muhoberac pokrenule 2010. godine i od tada kontinuirano, kroz predstave, kao voditeljice toga kazališta namijenjenog najviše studentskoj, mladoj publici i mladim glumcima, ali i svim zaljubljenicima u kazalište preispitivaju suvremene i baštinske tekstove hrvatske i svjetske književnosti, razvijajući ljubav prema kazalištu, pisanoj riječi i Dubrovniku kao ishodišnoj točki njihovog cjeloživotnog djelovanja. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U vremenu prije konačnog oslobađa­nja cjelokupnog dubrovačkog područ­ja i izlaska na međunarodno priznate granice RH poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 18. kolovoza ratne 1992. godine na Uljenju, kao pripadnik Službe MIO (motrenja i obavješćivanja) nesretnim slučajem poginuo je Petar Bezek. (13) ??Na današnji dan, 18. kolovoza 1994. godine, trebinjski Srbi, u jutarnjim satima, u dva su navrata, ispalili sedam topničkih projektila iz BiH na šire područje Čilipa u Konavlima. (14) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) HBL Lovorka Čoralić (1998), Antonija Bogner-Šaban (1998)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Fotez

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 73,74

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str.193

(6)http://dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&idKat=6&id=6036

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 136

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) HBL Lovorka Čoralić (1998), Antonija Bogner-Šaban (1998)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Fotez

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Miljenko Foretić (1989)

(11a) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=27705

http://www.mala-scena.hr/home/biografije/m/mira-muhoberac.aspx

http://www.mala-scena.hr/home/biografije/v/vesna-muhoberac.aspx

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -203- Petar Bezek

(14) http://ddrrh.com/forum/index.php?topic=5284.120;wap2