Gradoplov 19.01.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. siječnja 1348. godine, prvi je put na području Dubrovačke republike ustanovljena kuga, pod nazivom »crna smrt«. (1) Na današnji dan 19. siječnja, te 1468. godine, izvršen je popis konavoskih decena (dijelova zemljišta), te je određeno s kojih se decena obitelji, u slučaju opasnosti koja bi zaprijetila Konavlima imaju povući u Cavtat, a s kojih u Crnu-goru (odnosno Molunat, koji je taj naziv za cijeli kraj dobio tek kasnije). (2) Na današnji dan, u noći s 18. na 19. siječnja 1814. godine, održan je posljednji sastanak vlastele koja je htjela obnovu Republike. (3) Na današnji dan, u nedjelju 19. siječnja ratne 1992. godine, u Dubrovnik su doputovali trojica promatrača Ujedinjenih naroda. (4) Uz današnji dan, 19. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Oglivio, Mario, Kanut, Ljiljana i Marta (5) Molitvena je osmina za jedinstvo kršćana - Dani od 18. do 25. siječnja u Katoličkoj su crkvi posvećeni molitvi za jedinstvo svih kršćana. (6) Pravoslavni vjernici danas 19. siječnja 2016. godine, slave blagdan Bogojavljenja Gospodnjeg, jedan od petnaest najvećih kršćanskih praznika. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Do 14. stoljeća nije bilo većih epidemija koje bi ometale nesmetan protok ljudi i roba. Prve velike neprilike donijela je pandemija bubonske i plućne kuge, prenesena iz Azije u Europu krajem godine 1347. Poznata pod nazivom »crna smrt«, brzo je stigla i na dubrovačko područje. Pojava te opasne bolesti us­tanovljena je, na današnji dan, 19. siječnja 1348. godine, na otoku Šipanu, a zatim se brzo širi na ostala područja i u sam Grad. Kronika povijesti Dubrovnika Nikole Ragnine govori da se bolest proširila čitavim dubrovačkim područjem i zadržala se sedam mjeseci, iako su se posljedice osjećale još čitave tri godine (Ravančić, 2006.). Ragnina spominje 170 umrlih među vlastelom, više od 300 među imućnim pučanima i više od 1.000 u običnom puku. Te su brojke, ako i nisu posve točne, s obzirom na tadašnje malobrojno stanovništvo Dubrovnika velike i one dobro opisuju dubok dojam koji je pošast ostavila na pamćenje Dubrovčana (Buklijaš, 2002.). Pojava „Crne smrti“ 1348. godine obilježila je srednji vijek, jer se Zapad nikad prije nije suočio s takvom epidemijom, koja je prema nekim procjenama pučanstvo smanjila za dvije trećine. (8) 

Posjednici, koji su dobili od države zemljište u Stonu, Pelješcu, Primorju i Konavlima, trebali su za svaki dio toga zemljišta državi platiti doprinos koji je išao u fond namijenjen za izgradnju utvrđenja Stona. Nakon više neuspješnih pokušaja ubiranja doprinosa, na današnji dan, 19. siječnja 1467. godine, Malo vijeće odredilo je da se svakog onog, tko ne platiti doprinos zatvori u tamnice dvora i kazni globom u iznosu jedne četvrtine duga. Iz zatvora se nisu mogli pustiti, dok ne plate dug i globu. (9) 

Crkva i samostan sv. Nikole u Stonu izgrađeni su između 1359. i 1393. godine. U grobnicama samostana pokopani su mnogi uglednici, zaslužni svećenici i građani stona. Tako je u grobnici broj 18, blizu skalina žrtvenika svetog Antuna ukopan, prema pripovjedanju dubrovačkog povjesničara 16. stoljeća Mavra Orbinija - osnivač grada Mostara - Radivoj Gost, koji je 1440. g. bio prvi pobočnik-velikaša vojvode Stjepana vukčića Kosače, gospodara Trebinja i Popova polja. Kad su Turci provalili u Hercegovinu, Radivoj se sklonio u Ston, gdje je i umro. Njegov posljednji potomak Nikola Andrija Gostović, svojom oporukom od 19. siječnja 1598. godine, ostavio je sva svoja dobra samostanu sv. Nikole u Stonu. Recimo i to da se u crkvi sv. Nikole u Stonu, ispod oltara sv. Frana nalaze ukopani blaženi Andrija od Sardinije i Ivan od Engleske, koji su prema predaji utemeljili crkvu i samostan, te obratili na katoličku vjeru grad Ston i poluotok Pelješac. (9a) 

Na današnji dan, 19. siječnja 1639. godine, Vijeće umoljenih ovlastilo je nadstojnike arsenala i nadstojnike straža, da mogu utrošiti do 50 dukata za popravak stare barutane pod Minčetom. *Godine 1351. Dubrovnik je dao napraviti prvi top, početkom Rata za Chioggiju već ih je bilo puno, tijekom 1380-ih i 1390-ih nekoliko puta slano je oružje za zaštitu Stona. Ljevaonica postoji od 1410. U njoj su radili strani majstori (talijanski, francuski, njemački), a 1504. i majstor Ivan Krstitelj s Raba. U kuli Gornji Ugao, ulaz preko dječjeg igrališta na Pelinama ispod tvrđave Minčeta još u 16. stoljeću bila je smještena dubrovačka ljevaonica topova. Zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine, nakon opsežnog i zahtjevnog projekta uređenja, ovaj prostor danas je za javnost otvoren atraktivni arheološki lokalitet i Muzej arheoloških nalaza stare ljevaonice topova iz 16 st. Ova kasnosrednjovjekovna i novovjekovna ljevaonica, koja se prostire se na oko 600 četvornih metara, spada u rijetke sačuvane objekte takve vrste, a smještaj unutar gradskih zidina čini je jedinstvenom bez komparativnog primjera u Europi.* (10) 

Na današnji dan, 19. siječnja 1801. godine, durovački Senat predao je tiskaru na upravljanje Antunu Martecchiniju, posljednjem tiskaru Dubrovačke Republike. U tiskarskom poslu u Dubrovniku, tako je naslijedio Karla Antuna Occhija i Andriju Trevizana. Među njegovim najznačajnijim izdanjima su: Appendinijeva djela u dva toma Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de« Ragusei, 1803., četiri sveska velikog Stullijevog riječnika, 1810., te prvo izdanje Gundulićevog Osmana, 1826. g. (10a) 

Na današnji dan, u noći s 18. na 19. siječnja 1814. godine, održan je posljednji sastanak vlastele koja je htjela obnovu Republike. Četrdeset i četiri gorljiva patriota, uglavnom i vlasnika ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj, koji su htjeli očuvati Republiku, nisu znali da se među njima nalazi izdajnik Vlaho Caboga, kasnije jedan od eksponenata austrijske vlasti u Dubrovniku, i svi planovi su im propali. Zadnji ‘stanak’ dubrovačke vlastele održan je u ljetnikovcu Đurđević-Gučetić u Rijeci dubrovačkoj. Gradili su ga Gučetići, a u njemu živjeli Đurđevići. Ljetnikovac je bogat i raskošan s tipičnim L tlocrtom i prekrasnom kapelicom. Ima sve osobine vrlo bogato razvijene ladanjske arhitekture. Još prije Domovinskog rata ljetnikovac je imao dijelove namještaja iz renesanse, koje je danas nemoguće vidjeti igdje u Dubrovniku. Recimo i to da je sudionik toga sastanka bio i pjesnik i prevoditelj Vlaho Getaldić, najpoznatiji po latinskom prijevodu Gundulićeva Osmana, objavljenom u Veneciji 1865. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 19. siječnja ratne 1992. godine, u Dubrovnik su doputovali trojica promatrača Ujedinjenih naroda. S njima u društvu doputovala su i sedmorica članova svjetske ekološke organizacije Green Peace. Iskrcali su se s broda u popodnevnim satima u Gružu, te dali kratke izjave za radio. (12) Istoga dana Zapovjedništvo obrane Općine Dubrovnik (ZOOD) predložilo je Komandi Vojnopomorskoga sektora Boka »da po jedan član iz formiranih komisija za nadgledanje primirja, a uz prisustvo jednog monitora iz Promatračke misije« obiđu položaje u Rijeci dubrovačkoj (»Šel«) i uvjere se u činjenice pljačkanja i odnošenja imovine iz skladišta "Ine", "Dubrovkinje" i Građevinskog poduzeća "Dubrovnik". Utvrđeno je da se to područje pljačkalo, pa i toga jutra. (13) 

Izvori i literatura:

(1) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

*http://veterina.com.hr/?p=31621

(2) LUKŠA BERITIĆ, MOLUNAT, Str. 55,56

(3) http://www.dulist.hr/foto-ljetnikovci-rijeke-dubrovacke-cine-jednu-pricu/168010/

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 106

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) www.onlinekalendar.com

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

*http://veterina.com.hr/?p=31621

(9) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 73

(9a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 177

*http://vijesti.hrt.hr/142586/obnovljena-kula-i-ljevaonica-u-dubrovniku

(10a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://www.dulist.hr/foto-ljetnikovci-rijeke-dubrovacke-cine-jednu-pricu/168010/

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 106

(13) TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 135