Gradoplov 19.02.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. veljače 1484. godine, Vijeće umoljenih donijelo je zaključak, da se izgradi u kamenu gradska luka i valobran (Kaše). (1) Na današnji dan, 19. veljače 1523. godine, unutar grada pred vratima i stepeništem žitnice, pred carinarnicom za mjerenje brašna i ispod svodova zvonare zabranjeno je prodavanje svježe i slane ribe. (2) Na današnji dan, 19. veljače 1964. godine, osnovano je novo hotelsko poduzeće pod nazivom Ugostiteljsko poduzeće «Lapad». (3) Na današnji dan, 19. veljače 1465. godine, u Dubrovniku je umro astrolog, astronom, diplomat i humanist albanskog podrijetla Gjin Gazulli, koji je oporučno osnovao prvu dubrovačku javnu knjižnicu. (4) Na današnji dan, 19. veljače 1883. godine, u rodnom Dubrovniku umro je publicist, književni povjesničar, bibliograf, pisac i liječnik Ivan August Kaznačić. (5) Na današnji dan, 19. veljače 1897. godine, u rodnom Dubrovniku umro je, Frano Dabrović, prvi diplomirani zubni liječnik u Dubrovniku. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Ratko, Blago, Konrad, Rajko i Manuel . (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 19. veljače 1484. godine, Vijeće umoljenih donijelo je zaključak, da se izgradi u kamenu gradska luka i valobran (Kaše), prema nacrtu, odnosno modelu, koji je, uz pohvalu svih pomoraca, izradio poznati dubrovački graditelji i inženjer Paskoje Miličević. Izrađena su dva nacrta, manji, nacrt izgradnje valobrana (kaše), i veliki, nacrt za izgradnju gata i obala u luci. Kaše su građene pomoću drvenih sanduka (kašeta) po kojima si i dobile naziv Kaše, i jedan su od najzanimljivijih dostignuća iz razdoblja Dubrovačke Republike. Troškovi gradnje su iznosili 5.700 dukata. Stara gradska luka se, prema nekim starijim zapisima i pomorskim zemljovidima, nazivala Luka Kašun (tal. Porto Cassone). Gradnja valobrana završena je 1486. godine. Valobran, koji naravno postoji i danas, bio je potreban za zaštitu luke od jugoistočnih vjetrova i valova, ali isto toliko i radi obrane luke od neprijateljskih napada. Do izgradnje valobrana, lučki lanac je išao od kule sv. Luke do one od Mula, protežući se nekih 130 metara. Za tako dugi lučki lanac trebala je velika količina hrastovih greda i željeznih spona i unatoč tom luka je bila puno ranjivija i podložnija prirodnim i neprijateljskim utjecajima. Dužina Kaša na strani Luke je 82,50 m, a s vanjske, pučinske strane 79,50 m, dok je širina prema jugu, odnosno na glavi lukobrana prema ulazu u Luku 7,50 m, a na glavi prema sjeveru, odnosno prema Pločama, 10,80 m. Površina iznosi 775 m2. Valobran Kaše u staroj dubrovačkoj luci oštećen je u potresu 1979. i u Domovinskom ratu 1991. godine. Kao dio spomeničke cjeline stare gradske jezgre Dubrovnika, Kaše su pod zaštitom UNESCO-a. (9) 

Prvo desetljeće 19. stoljeća, ujedno i posljednje razdoblje opstanka slobodne Dubrovačke Republike, osobito je bilo bogato kazališnim i glazbenim životom. Na današnji dan, 19. veljače iste 1802. godine, impresarij Salari ugovara sezonu, i to za jesensko i zimsko razdoblje 1802-1803. Istodobno se nalazi u Dubrovniku i impresarij Stefano Nisi, koji dolazi iz Napulja i u Dubrovniku postavlja 4 opere. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. veljače 1465. godine, u Dubrovniku je umroastrolog, astronom, diplomat i humanist albanskog podrijetla Gjin Gazulli. Za Dubrovačku Republiku je obavljao brojne diplomatske poslove. *Oporučno je osnovao prvu dubrovačku javnu knjižnicu. Dao je izraditi prijepis djela Theorica planetarum i jednog traktata o astrolabu, koji se danas nalazi u Državnom arhivu u Dubrovniku.* (11) 

Na današnji dan, 19. veljače 1883. godine, u rodnom Dubrovniku umro je publicist, književni povjesničar, bibliograf, pisac i liječnik, dubrovački rodoljub Ivan August Kaznačić. U Dubrovniku radio je kao liječnik, a potom, do kraja života kao ravnatelj u gradskoj bolnici, nastojeći stalno uvoditi najsuvremenije metode liječenja. Slijedio je ideje oca, pjesnika Antuna, o narodnom preporodu pa se posvetio radu na književnoj kritici, povijesti književnosti, uređivanju časopisa, narodnih pjesama i starih hrvatskih pisaca. Izdao je na talijanskom jeziku nekoliko priloga iz povijesti Dubrovnika, a zbog svoje zbirke hrvatskih pjesama zaslužio je posebno mjesto uz hrvatske književnike. *1877. imenovan je konzervatorom za Dubrovnik, 1881. dopisnim članom bečkoga Društva za spomenike i starine. Njegovi rukopisi i građa o njemu čuvaju se u državnim arhivima u Dubrovniku, Zadru, Zagrebu i Varaždinu, u Arhivu HAZU, te Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku.* (12) 

Na današnji dan, 19. veljače 1897. godine, u rodnom Dubrovniku umro je, Frano Dabrović, prvi diplomirani zubni liječnik u Dubrovniku, gdje je i otvorio ordinaciju sa zubotehničkim laboratorijem. U dubrovačkoj bolnici obavljao je operativne zahvate iz oralne kirurgije. Prvi je u Dubrovniku uveo specifične metode rada u kirurškom liječenju patoloških procesa usne šupljine. Bio je aktivan član dubrovačke Hrvatske čitaonice i pristaša sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. (13)

Na današnji dan, 19. veljače 1971. godine, u Dubrovniku jerođen Đani Majstorović (časnički namjesnik), brodostrojar, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 9. siječnja 1994. godine u Šibeniku za vrijeme služenja vojnog roka, prilikom obnašanja vojničke zadaće. (14)   

Na današnji dan, 19. veljače 1999. godine, u Zagrebu je umro hrvatski književnik i prevoditelj, rođen u Metkoviću, Svevlad Slamnig, autor povijesnog romana Čiopa (1996) tematski vezanog uz povijest Dubrovačke Republike. (15) 

Na današnji dan, 19. veljače 2015. godine, u 51. godini života umro je  diplomirani pomorac i magistar kriminalistike Goran Violić. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, dva puta odlikovan, od strane, Predsjednika Republike Hrvatske, te dobitnik Plakete 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Od 2005. godine bio je pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik. Goran Violić, dao je značajan doprinos u stvaranju sustava zaštite i spašavanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 19. veljače 1992. godine, u Dubrovniku protekao još jedan ratni dan bez značajnijih događanja. Primirje se uglavnom poštivalo, a tako je bilo i na većini ostalih hrvatskih bojišta. Moglo bi se reći da je ovo bio jedan od mirnijih ratnih dana. Bio je vrlo hladan, i to je možda ono po čemu bismo ga mogli izdvojiti od mnogih ostalih, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (17) 

Izvori i literatura:

(1)file:///C:/Documents%20and%20Settings/svukosavic/Downloads/09_nicetic.pdf

ANTUN NIČETIĆ, NEKE NOVE SPOZNAJE O VALOBRANU KAŠE I PORPORELI, ISSN 0469-6255 (148-155), UDK 656.612(497.5-37 Dubrovnik), Izvorni znanstveni rad

(2) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 37,38

(3) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 58

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Mirko Dražen Grmek (1998)

(5) *HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) HBL Vladimir Dugački (1993)

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9)file:///C:/Documents%20and%20Settings/svukosavic/Downloads/09_nicetic.pdf

ANTUN NIČETIĆ, NEKE NOVE SPOZNAJE O VALOBRANU KAŠE I PORPORELI, ISSN 0469-6255 (148-155), UDK 656.612(497.5-37 Dubrovnik), Izvorni znanstveni rad

(10) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 143

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Mirko Dražen Grmek (1998)

(12) *HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) HBL Vladimir Dugački (1993)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -230-

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) RADIO DUBROVNIK, DNEVNIK, 20.02.2015.

(17) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 120