Gradoplov 19.03.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Odlukom Velikog vijeća Du¬brovačke Republike, jed¬noglasno usvojenom, na današnji dan, 19. ožujka 1462. godine, svaki je dubrovački vlastelin - u slučaju da se oženi građankom - samim tim či¬nom (ipso facto) gubio sva vlastelin¬ska prava, a također su vlastelinska prava gubili i svi njegovi nasljednici. (16) Na današnji dan, 19. ožujka 1905. godine, izašao je prvi broj lista »Prava Crvena Hrvatska«. (1) Na današnji dan, u četvrtak 19. ožujka, ratne 1992. godine, na blagdan svetoga Josipa, u jutarnjim satima na Srđu su sedmorica naših vojnika ranjena od aktivirane bombe. Među njima bio je i zapovjednik obrane Grada, general Nojko Marinović. (2) Obljetnica je ređenja dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, 2011. godine. (3) Svetkovina je Sv. Josipa zaručnika BDM, *zapovijedni blagdan u Dubrovačkoj Republici od 1521. godine*. Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru uvijek 19. ožujka. Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Hrvatski sabor ga je prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske. Isti Sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao “Josip Radnik”. Blagdan sv. Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika svete Crkve središnja je svetkovina u ožujku. Štoviše, i čitav je ožujak posvećen sv. Josipu kao njegov mjesec, kad na njega mislimo više no obično. U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. (4) U Veloj Luci: - sv. Josip naslov je župne crkve. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Josip, Josipa, Joso i Marko. (6) Na današnji se dan (19. ožujka) u Hrvatskoj i još nekim europskim zemljama obilježava Dan očeva. Ovaj datum u našoj je zemlji odabran zbog blagdana sv. Josipa, Isusova oca. Za razliku od manjine zemalja, među kojima je Hrvatska, u većini se Dan očeva slavi treću nedjelju u lipnju. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovački plemići su sami sebe osudili na biološko izumiranje jer su se tvr­dokorno pridržavali "zavjeta čiste krvi", po kojemu su vlastelini što su se ženili pučankama gubili sva vlastelinska prava i zajedno su sa svojim nasljednicima postajali obični građani. Odlukom Velikog vijeća Du­brovačke Republike, jed­noglasno usvojenom, na današnji dan, 19. ožujka 1462. godine, svaki je dubrovački vlastelin - u slučaju da se oženi građankom - samim tim či­nom (ipso facto) gubio sva vlastelin­ska prava, a također su vlastelinska prava gubili i svi njegovi nasljednici. Taj strogi endogamijski zakon (Ordo de Matrimoniis Nobilium) omogućio je plemstvu ekskluzivitet u upravljanju državom. Međutim, kako se u sljedećim stoljećima broj vlastele jako smanjio zbog pomora u epidemijama, morala je popustiti staleška zatvore­nost, pa je uredbama prihvaćenima 26. ožujka 1662. i 18. siječnja 1664. načelno određeno da će se u redove plemstva primiti deset uglednih gra­đanskih obitelji. Precizirano je da će se to učiniti tek kad izumre neka od sta­rih vlasteoskih porodica, pod uvjetom da se odluka o prijemu donese većinom glasova u sva tri državna vijeća i da pridruženi uplati u državnu blagajnu 10.000 dukata. Mogućnost ulaska bo­gatih građana u plemićke redove uka­zala se izumiranjem vlasteoskog roda Luccari, a prvi ju je iskoristio Vlaho Mihov Bosdari, čija je molba prihvaćena 5. studenog 1666. godine. Zbog pogibije 57 članova Velikog vijeća u katastrofalnom potresu 6. travnja 1667., ubrzan je i pojedno­stavnjen postupak agregacije ostalih devet građanskih obitelji. Osim toga, privremeno su, u razdoblju od 5. stu­denog 1666. do 16. studenog 1682. godine, primje­njivane tri odredbe Velikog vijeća po kojima je vla­steli bila dopuštena ženidba djevojkama iz uglednih građanskih obitelji. (16) 

Zbližavanje dalmatinskih narodnjaka, na čelu s Perom Čingrijom i dalmatinskih pravaša na čelu s Antom Trumbićem i njihova suradnja s Franom Supilom u programiranju i zagovaranju politike novog kursa nailazili su i na protivljenja. Među dubrovačkim Hrvatima glavni su protivnici politike novog kursa bili uglavnom pripadnici Čiste stranke prava, među kojima su se neki dokazali i kao pouzdanici vladajućeg  habsburškog re­žima. Budući je »Crvena Hrvatska« bila u službi politike novoga kursa, njihovi neistomišnjenici u dubrovačkoj sredini okomili su se naj­prije na »Crvenu Hrvatsku«. Kako su imali upravnu prevlast u Dubro­vačkoj hrvatskoj tiskari, otkazali su daljnje tiskanje »Crvene Hrvatske« u toj tiskari i istodobno pokrenuli svoj list, kojem su dali naziv: »Prava Crvena Hrvatska«. Prvi broj »Prave Crvene Hrvatske« izašao je na današnji dan, 19. ožujka 1905. godine,na 4 četverostupačne stranice. Vlasnik i izdavatelj lista bila je Dubrovačka hrvatska tiskara. List je izlazio jedanput tjedno, subotom. Odgovorni urednici bili su Vlaho Kelez, Frano Schick, i do kraja izlaženja Ivo Birimiša. Zadnji 706. broj lista »Prava Crvena Hrvatska« tiskan je 26. listopada 1918. (8) 

Nako što ga je 24. siječnja 2011. godine, papa Benedikt XVI, imenovao dubrovačkim biskupom, za biskupa je zaređen i ustoličen na katedru dubrovačkih biskupa, na današnji dan, 19. ožujka 2011. godine, u dubrovačkoj katedrali msgr. Mate Uzinić. Glavni zareditelj je bio msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, a suzareditelji kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i msgr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. ožujka 1751. godine, u Dubrovniku je rođen svećenik, kulturni djelatnik i pjesnik Petar Bašić,sastavljač  katekizma Nauk hristjanski i životopisa sv. Vlaha Život svetoga Vlasi, 1803. Iako je pisao izvorne stihove, često prigodna značaja i aktualne političke tematike, važniji je kao skupljač, priređivač i nastavljač tuđih radova. Nadopunio je i tiskao rječnik Ardelia Della Belle, prikupljao biografije dubrovačkih isusovaca, pomogao Franji Mariji Appendiniju u skupljanju građe za djelo Notizie istorico-critiche, bavio se Osmanom Ivana Gundulića, te dovršio rad Ignjata Đurđevića na priručniku za ispovijed Pokornik uvježban. Sastavio je katekizam Nauk hristjanski (1783) i životopis sv. Vlaha (Život svetoga Vlasi, 1803). (10)

U Dubrovniku je na današnji dan, 19. ožujka 1771. godine, rođen pjesnik Rafo Andrović, autor biografije Luke Stullija, kojem je Urban Appendini posvetio svoju antologiju dubrovačkih latinista, a Ivo Vojnović ga spominje u Dubrovačkoj trilogiji. (11)

Na današnji dan, 19. ožujka 1828. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik, autor nadopune XIV. i XV. pjevanja Gundulićeva Osmana  Pjerko Sorkočević. Napisao je velik broj prigodnih pjesama, najčešće prigodom zaruka i vjenčanja dubrovačkih suvremenika; pisao je također nabožnu poeziju. Ipak, najpoznatiji je po nadopuni XIV. i XV. pjevanja Gundulićeva Osmana. Doprinosom cjelovitosti Gundulićeva epa doživio je pohvale i slavu u rodnome gradu, a njegovi štovatelji isticali su da je naslijedio »način, sklad i slados« samoga Ivana Gundulića. Njegova nadopuna postala je dio prvoga potpunog izdanja Osmana (1826) u redakciji Ambroza Markovića. Napisao je mali spjev o Osmanu i njegovu dopjevavanju, objavljen u Körblerovoj redakciji (Četiri priloga Gunduliću i njegovu »Osmanu«, 1914). (12)

Na današnji dan, 19. ožujka 1950. godine, u Dubrovniku jerođen BožoVianelli, trgovac, trajno nastanjen u Dračevu selu, umro 6. prosinca 1993. godine u Dubrovniku, od posljedica oboljenja, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 19. ožujka, ratne 1992. godine, na blagdan svetoga Josipa, poslije 17 sati otvorena je vatra iz teških strojnica i protuavionskih topova s Bosanke, Žarkovice i nekih drugih položaja. Trajala je čitav sat. Tom su prigodom ispaljene i dvije granate iz beztrzajnog topa. Jedna je pogodila tvrđavu Imperial na Srđu, dok je druga pala na naseljeni predio Gruža. Srećom nitko nije stradao. Još jedna nesreća dogodila se toga jutra na Srđu kada su sedmorica naših vojnika ranjena od aktivirane bombe. Među njima bio je i zapovjednik obrane Grada, general Nojko Marinović. (14) 

Izvori i literatura:

(1) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 21,22

(2) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 128,129

(3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Uzinić

(4) *http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/916-sveti-josip-zarucnik-bdm

http://www.bitno.net/vjera/sveti-josip-zarucnik-blazene-djevice-marije/

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) AUTOR: Linda Draškić

http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/u-hrvatskoj-se-danas-obiljezava-dan-oceva-tate-sretan-vam-vas-dan-995851

(8) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 21,22

(9) https://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Uzinić

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -229-

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 128,129

(16) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 219,220