Gradoplov 19.11.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju lazareta na otoku Lokrumu. (0) Na današnji dan, 19. studenoga 1611. godine, vlada je donijela zaključak o zatvaranju gradske luke tijekom noći. (1) Na današnji dan, 19. studenog 1843. godine, u Dubrovniku je rođen Frano Dabrović, prvi diplomirani zubni liječnik u Dubrovniku, (2) a 19. studenoga 1928. godine, u Dubrovniku je rođen pijanist i klavirski pedagog, prof. Ivo Brangjolica. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jakov Pustinjak; Matilda; Janja; Elizabeta, Krispin, Severin, Poncijan i Felicijan. (4) 19. studenog - Svjetski je dan kronične opstruktivne plućne bolesti. (5) Diljem svijeta na današnji se datum, 19. studenog, obilježava Dan muškaraca. U pitanju je inicijativa koja je 1999. godine pokrenuta u Trinidadu i Tobagu. Obilježava u više od 70 zemalja diljem svijeta, podržava ga UN, a njime bi se trebala promicati sigurnost i zdravlje dječaka i muškaraca, jednakost među spolovima te isticati pozitivne uloge muškaraca u društvu. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1485. godine radi se neki pod u tvrđavi Sokol, te se, 20. kolovoza, te 1485. godine, šalje 20 dasaka za tu svrhu. S obzirom da je ženama bilo zabranjeno ulaziti u tvrđavu, neki voj­nici Sokola sagradili su kolibe ispod tvrđave u kojima su stanovale nji­hove žene. Da ne bi ovi vojnici predugo bili vani i prečesto izlazili iz tvrđave, naređeno je na današnji dan, 19. studenoga 1488. da se sve te kolibe spale. (7) 

Nakon što je 14. siječnja 1534. godine, Senat donio je odluku da se lazareti grade na otoku Lokrumu, na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju, koji je Malo vijeće provelo u djelo do 18. prosinca te godine. To je bio treći dubrovački lazaret. On nikada nije dovršen. Razlog tome vrlo je vjerojatno, kako navode mnogi autori, bojazan Dubrovčana da bi ta građevina mogla poslužiti neprijatelju kao uporište, osobito Mlečanima, koji bi s tog mjesta mogli ugroziti Luku i Grad. Uz opravdanost takva zaključka, vjerojatno je razlog bio i u tome što je lazaret na Lokrumu bio vrlo nepraktičan zbog manipulacije robom, ljudima i sa stokom. Sve to prekrcavanje tereta i prevoženje na Lokrum i s Lokruma stvaralo bi nepotrebne troškove i gubitak vremena. Zato se odlukom Senata od 12. veljače 1590. gradi lazaret na Plo­čama. Do koje je faze on bio građen, danas je to teško zaključiti jer je 1647. Senat donio odluku da se kamen s lokrumskog lazareta koristi za gradnju gradskih zidina. Danas se na Lokrumu mogu vidjeti tek ostatci nedovršenog lazareta kojem su zidovi u obliku četverokuta sa stranicama od po 100 m. (8) 

Opasnost koja je Dubrovniku stalno prijetila s morske strane, od Venecije ili od gusara, nalagala je Dubrovčanima stalne sigurnosne mjere. Pored straža koje s bdjele na zidima tijekom cijele noći, i po kiši i nevremenu, bombardijera, spremnih da u svakom trenutku otvore vatru na nepoznati naoružani brod, vlada je, na današnji dan, 19. studenoga 1611. godine, donijela zaključak o zatvaranju gradske luke, po kojem je svaku večer u prvi sat noći zvonilo zvono, koje se nalazilo na vrhu tvrđave sv. Ivana. Poslije tog znaka bio je zabranjen svaki promet u luci kao i premještanje lađa. Poslije zvonjenja večernje Zdrave Marije nijedan brod se nije smio vezati za lučki lanac ili mu se približiti ili doći pod tvrđavu, jer će se na njega pucati puškama, a po potrebi i artiljerijom. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. studenoga 1753. godine. u  Dubrovniku je umro ljetopisac i graditelj, isusovac Šimun Pavao (Simone Paolo) Capitozzi, autor rukopisa Ljetopis dubrovačkoga kolegija, te graditelj dubrovačke crkve Sv. Ignacija. Capitozzi je u Dubrovnik došao 1712., gdje ostaje do kraja života. Četiri puta bio je rektor dubrovačkoga Kolegija. U ranijoj literaturi navodilo se da je Capitozzi arhitekt dubrovačke crkve Sv. Ignacija. Crkvu je, naime, po planovima Ignazija Pozza, Capitozzi dovršio 1725, a otvorena je 1729. Za njegove uprave Kolegijem rimski arhitekt Pietro Passalacqua, rodom iz Messine, sagradio je skalinadu koja, prema Krunu Prijatelju, tvori s isusovačkom crkvom i Collegium Ragusinumom najbarokniji kutak Dalmacije. Capitozzi je ostavio u rukopisu Ljetopis dubrovačkoga kolegija, koji je počeo pisati 1735. Ljetopis obuhvaća razdoblje od 1559. do 1764. Ljetopis je važan izvor podataka za kritičko i potpunije poznavanje uloge toga znamenitog dubrovačkog zavoda u kulturnom životu grada, posebno za doba baroka. (10)

Na današnji dan, 19. studenog 1843. godine, u Dubrovniku je rođen Frano Dabrović, prvi diplomirani zubni liječnik u Dubrovniku, gdje je i otvorio ordinaciju sa zubotehničkim laboratorijem. U dubrovačkoj bolnici obavljao je operativne zahvate iz oralne kirurgije. Prvi je u Dubrovniku uveo specifične metode rada u kirurškom liječenju patoloških procesa usne šupljine. Bio je aktivan član dubrovačke Hrvatske čitaonice i pristaša sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. (11)

Na današnji dan, 19. studenoga 1855. godine, u Beču je umro Bernard Kaboga, austrijski podmaršal rođen je u Dubrovniku 6. veljače 1785. godine. Nakon stjecanja temeljnih znanja u Dubrovniku, školovanje je nastavio na Vojnoj akademiji u Beču. Nakon sklapanja mira u Parizu 1814, bio je na čelu inženjerije u Dubrovniku. Potkraj 1818. imenovan je upraviteljem vojne inženjerije cijele Dalmacije sa sjedištem u Zadru. 1846. g. postao je podmaršalom i glavnim zapovjednikom inženjerije u Carevini te u tom svojstvu 1854. preustrojio austrijske inženjerijske postrojbe, sjedinivši pionire i minere u jedinstvene inženjerijske pukovnije. U travnju te godine promaknut je u čin topničkoga generala. Trajno je bio u doticaju s rodnim gradom, a dubrovački tiskar i knjižar Petar Frano Martecchini posvetio mu je svoje djelo Galleria di Ragusei illustri (Dubrovnik 1841). (12)

Na današnji dan, 19. studenoga 1928. godine, u Dubrovniku je rođen pijanist i klavirski pedagog, prof. Ivo Brangjolica. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku. Studij klavira započeo u dubrovačkoj muzičkoj školi kod profesorice Radojke Jordanović, te nastavio 1947. kod Ladislava Šabana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, diplomiravši 1953. Od 1955. djeluje u Dubrovniku kao nastavnik klavira u Umjetničkoj školi »Luke Sorkočevića« i zatim suradnik područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije. Usporedo se posvetio koncertnoj karijeri nastupajući najprije solistički, te kao klavirski pratilac. Od 1968. koncertira kao čembalist s komornim ansamblom Collegium musicum ragusinum, kojemu je jedan od osnivača. Kao koncertni pijanist stekao je priznanja interpretacijama klasika i romantičara (J. Haydn, L. van Beethoven, F. Mendelssohn, E. Grieg). Kao čembalist u sastavu Collegium musicum ragusinum istaknuo se izvedbama komorne glazbe starijih hrvatskih skladatelja, napose dubrovačkih. Ostvario oko 350 nastupa i niz gostovanja u zemlji i inozemstvu, koncertirao i na radiju i televiziji. Profesor Ivo Brangjolica, klavirist, pedagog, solist i komorni glazbenik, umro je, 4. svibnja 2012. godine. (13)

Na današnji dan, 19. studenoga 1949. godine, u Zaton-Dolima jerođen RadeRadulović (časnički namjesnik). Putar, trajno nastanjen u Zaton-Dolima. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. studenoga 1991. Poginuo je nesretnim slučajem 17. svibnja 1994. u Šumetu, kao pripadnik 39. inženjerijske bojne prilikom izvršenja borbene zadaće.  (Golubov kamen)(14)

Na današnji dan, 19. studenoga 1959. godine, u Dubrovniku jerođen IvicaObuljen(bojnik). Dipl. ing. građevine, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 26. rujna 1991. Poginuo je 3. lipnja 1992. godine u  zaleđu Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (u blizini sela Vukovići) (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 19. studenoga 1991. godine, bio je pedeseti dan opsade Dubrovnika. Sa Žarkovice se tijekom dana pucalo kratkim rafalima. Za Gruž i Lapad bila je objavljena i uzbuna za opću opasnost. Sve je prošlo bez težih posljedica, a uzbuna je opet opozvana. U Cavtatu su održani pregovori. Bio je nazočan i Bernard Couchner. Dogovaralo se oko crte razgraničenja. *Talijanski brod »San Marco« koji je prethodne večeri isplovio iz Dubrovnika stigao je u Brindisi sa 782 izbjeglice (žene, djeca i starci), koji su vlakom trebali biti prebačeni na sjever Italije u regiju Furlaniju. Izbjegliceje  pratila Margherita Boniver koja se vraćala francuskim brodom »La Rance« koji je nosio humanitarnu pomoć.* (16) Toga dana, 19. stu­denog 1991. godine, u Mokošici je, u borbi s neprijateljem, poginuo pripadnik HV-e Zdravko Gavrić. (17) Rat je nosio žrtve. Tijekom listopada i studenoga 1991. mrtvih je bilo sve više. Poginulih na bojištu ili u pozadini, pokopanih i nepokopanih. U svojoj knjizi Posljednja opsada Dubrovnika, Trpimir Macan navodi da postoje tri liste poginulih: popis Prijatelja Dubrovnika od 6. studenoga, popis Javnoga poduzeća za obavljanje pogrebnih usluga »Pogrebno« bez nadnevka i popis Medicinskoga centra u Dubrovniku od 19. studenoga 1991. Prvi popis sadržava 62 imena, drugi 41, a treći 75 imena. Popisi se razlikuju u pojedinostima, npr. u imenima i nadnevku pogibije. Prema podacima Službe traženja Crvenoga križa u Dubrovniku, na današnji dan, 19. studenoga 1991. godine, bilo je poznato da je 75 osoba poginulo (35 civila, 13 pripadnika MUP, 16 TO, 10 ZNG i 1 SNO- Sekretarijata za narodnu obranu), da je osim njih na Bosanki pokopano 10 osoba, da još 3 mrtva leže kraj Komolca i možda još 3 na Srđu, da je ranjeno 359 osoba i zarobljeno 198 [!] (181 u Morinju, 12 u Bileći, 3 u Trebinju, 2 u Titogradu i 1 u Kumboru) te da se kao nestale vodi još 228 osoba. *Na današnji dan, 19. studenoga 1991. godine, KŠOD je Komandi VPSB, poslao poruku o tome da je brod »Liburnija«  već 12 dana zadržana u Korčuli i čeka s 12 kamiona i 2 šlepera hrane, od koje je dio već propao. (18) 

Izvori i literatura:

(0) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 168

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) HBL Vladimir Dugački (1993)

(3) HBL Ladislav Šaban (1989)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

(6) http://www.index.hr/black/clanak/muskarci-sretan-vam-vas-dan/712164.aspx

(7) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 168

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) HBL Anto Lešić (1989)

(11) HBL Vladimir Dugački (1993)

(12) HBL Vladimir Brnardić (2005)

(13) HBL Ladislav Šaban (1989)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -236-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -187-

(16) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 48

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 539

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -145- Zdravko Gavrić

(18) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 88, *Str. 91