Gradoplov 19.12.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. prosinca 1358. godine, donesena je odredba za budućeg stonskog kneza. (1) Službeni izvori NDH i list „Hrvatski narod“ od 19. prosinca 1943. godine, izvijestili su da je u napadu savezničkih zrakoplova 28. studenoga u Dubrovniku poginulo 50-oro ljudi, uz veliki broj ranjenih. (2) Na današnji dan, 19. prosinca 1843. godine, u rodnom Dubrovniku je umro pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dorotea, Grgur, Anastazije, Urban, Tea i Vladimir. (4) 19. prosinca - Dan je suradnje zamalja u razvoju, i Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 19. prosinca 1358. godine, donesena je odredba za budućeg stonskog kneza, u kojoj se kaže, da stonski knez sa svojim ljudima mora braniti Ston i Rat i biti vrhovni rukovoditelj obrane Stona. U slučaju da neprijateljske galije napadnu Ston ovog mora, ostaje mu slobodno  izdržati i obraniti ga. Ako vidi, da se neće moći održati, on se osobno mora po­vuči u stonsku tvrđavu onog mora, i sa sobom povesti ljude iz Sto­na i sa Rata. Bolje ljude će smjestiti u tvrđavu (Korunu), a ostale u gradić (Mali Ston). Za čuvanje stonskog naselja ovog mora (Stona), odredit će ljude, koje nađe za zgodne. Ako bi došlo 5 ili više neprijatelj­skih galija, da napadnu Mali Ston, knez će odmah sa potrebnim ljud­stvom ući u tu tvrđavu. Istog dana je još određeno, da se novoizabrani knez Stona mora primiti dužnosti, osim ako plati globu od 300 perpera. (6) 

Na današnji dan, 19. prosinca 1523. godine, izdata je odredba o revidiranju artiljerije, željeza, metala i oružja, kao i materijala, od kojeg se izrađivao barut. Nakon revidiranja imao se sasta­viti točan inventar tog materijala. Original tog inventara, pisan na pergameni, imao se čuvati u tajništvu. Osim originala trebala su biti napravljena tri prijepisa na knji­gama od papira. Jedan od tih prijepisa imali su držati nadstojnici municije, drugi činov­nici oružane, a treći upravitelj oružane. Svaki od njih morao je u svoju knjigu bilježiti sve izmjene, a sve tri knjige morale su barem jedan put godišnje biti pregledane i među sobom uspoređene od činovnika računovodstva.⁹⁴¹ Nažalost, te prve inventarne knjige artiljerije i oružja nisu nam se sačuvale, te ih među knjigama Državnog arhiva Du­brovačke Republike ne nalazimo, iako su postojala 4 primjerka. (7) 

Vijeće umoljenih je, na današnji dan, 19. prosinca 1636. godine, donijelo odluku, kojom se ovlašćuje Rektor i Malo vijeće da, s obzirom na mali broj vlastele, mogu i pučane postavljati za vicekastelane Sokola, s plaćom od 12 groša dnevno, dok se ne donese drukčiji zaključak. I prije ove bilo je sličnih od­luka, pa je već bilo pučana zapovjednika Sokola. (8) 

Stalna nastojanja općinskih vlasti da se u nedostatku željezničkih veza i dobrih cesta uzduž dalmatinske obale, uspostave barem brze putničke parobrodarske pruge, ostvarena je na današnji dan, 19. prosinca 1908. godine, kada je objavljeno da je stupio na snagu novi vozni raspored austrijskog Lojda. Tako je svake srijede, petka i nedjelje Dubrovnik bio povezan s Trstom brzim Lojdovim putničko-teretnim parobrodima, dok je u ostale dane u tjednu postojala stalna brza pruga na liniji Dubrovnik-Rijeka i obratno Ugarsko-hrvatskog društva. Brodovi su bili prilično udobni i za to vrijeme dosta brzi. Što je to sve značilo za narod i trgovinu ovoga kraja, pokazuje i uzrečica, da su se stonske kamenice u roku od 24 sata nalazile na stolovima bečke gospode. Naime, one bi ranom zorom stigle u Gruž, te brzom prugom kroz 24 sata bile u Trstu, odakle su željezničkom kompozicijom za nekoliko sati stizale u Beč. A danas?! (9) 

U sklopu ratnih operacija, tijekom 1943 i 1944. g. savezničko je zrakoplovstvo bombardiralo i  Dubrovnik i okolicu, poglavito zbog strateške važnosti gruške luke u operativnim planovima povlačenja njemačkih snaga iz Grčke i Albanije. Prvi i najteži zrakoplovni napad na Dubrovnik saveznici su izveli, 28. studenoga 1943. godine. Oko 11 sati 24 bombardera tipa B-25 izbacili su 44 tone bomba na područje Gruža i Lapada. No tu nije bio kraj bombardiranjima Dubrovnika. Ukupno su saveznički zrakoplovi Dubrovnik i njegovu okolicu tijekom 1943. i 1944. g. napadali iz zraka 26 puta, od toga sam Grad 9 puta. U tim su napadima poginula 62 civila i 21 vojnik, a ranjena su 43 civila. Službeni izvori NDH i list „Hrvatski narod“ od 19. prosinca 1943. godine, izvijestili su da je u napadu poginulo 50-oro ljudi, uz veliki broj ranjenih. Dubrovački gradonačelnik dr. Ivo Karlović o napadu je brzojavom izvijestio poglavnika, predsjednika Vlade, MUP NDH i Ministarstvo skrbi za postradale krajeve, uz molbu za hitnu pomoć. Naveo je da je Gruž u ruševinama, materijalna šteta ogromna, a mnogi građani „očajni beskućnici“. O prilikama u ratnom Dubrovniku zorno svjedoče i bilješke iz todobnog tiska. Pa tako iz napisa lista „Hrvatska doznajemo o stalnim redukcijama u isporuci vode i struje, da je u Dubrovniku na snazi bio redarstveni sat, a zabrana kretanja u noćnim satima bila je propisana i za sela u okolici Dubrovnika. U novinama su svakodnevno objavljivane vijesti o krađama. U postradalom Gružu bilo ih je toliko da je tisak podsjetio kako je za naročito drske krađe ratnih stradalnika propisana čak i smrtna kazna, a uz sve to, Gradom je zavladala i epidemija pjegavoga tifusa. Uz sve druge teške posljedice za Dubrovnik, savezničke bombe 28. studenog 1943. u potpunosti su zaustavile i tramvajski promet.  Koliko je dugo tramvajski promet bio u prekidu, postoje razne procjene. Najčešće se prenosio podatak inž. Milana Baletina, autora prvog sustavnog analitičkog teksta o dubrovačkom tramvaju u „Dubrovačkim horizontima“ 1975.,  da zbog zračnih napada tramvaj nije prometovao u studenom i prosincu 1943. U monografiji o dubrovačkom tramvaju, međutim, navodi se kako je vrlo vjerojatno da tramvajska pruga nije bila obnovljena sve do ulaska partizanskih jedinica u Dubrovnik. To bi značilo da je tramvajski promet bio obustavljen najmanje godinu dana. Obnovljen je, prema sjećanjima već više puta spomenutog Kazimira Tomšića, citiranim u monografiji, krajem 1944. ili u siječnju 1945. Podaci iz onovremenih novina, potvrđuju takve navode. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. prosinca 1843. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli [stu'li]. Bio je činovnik u Zdravstvenom gradskom nadzorništvu u Dubrovniku, a posljednja tri desetljeća života i zastupnik dubrovačkoga Okružnoga zdravstvenog povjerenstva. Pisao je na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku. God. 1800. napisao je komediju u tri čina Kate Sukurica, koja je u XX. st. prema prijedlogu Mihovila Kombola prozvana Kate Kapuralica (praizvedena je 1966. u splitskom HNK-u). Komedija prikazuje bijedu i siromaštvo dubrovačkih stanovnika koji žive Među vratima od Peskarije. U središtu je radnje gradska stražarnica, tj. kuća siromašnoga postolara, zaposlenika gradske straže Luke (nadimak Sukurica), njegove žene Kate (»Kapuralica«) i njihove djece (u arhivskim spisima provjerljiva je činjenica o postojanju stvarnih osoba koje su pod tim imenima živjele u Dubrovniku). Radnja je svedena na realistički i naturalistički prikaz dvodnevnih zbivanja, sve je podvrgnuto brzomu vjenčanju najstarije kćeri Mare i mornara Tikvulina, a susreću se standardni komedijski likovi: muž alkoholičar, žena goropadnica, slabouman sin, poduzetan udvarač, prividno naivan ženik, gostioničar. Poticaje je Stulli vjerojatno našao u Nikole Nalješkovića, Marina Držića, Carla Goldonija, a vidljv je i utjecaj »crne« jakobinske drame. Sablažnjivim prizorima, govornom autentičnošću, »začudnim prstenom psovke i poruge«, ta se komedija izdvaja iz kruga dubrovačkih komedija iz posljednjih desetljeća XVIII. st. pa i iz cijele dotadašnje hrvatske komediografije. Stulli je pisao i dnevnik na talijanskom u kojem se očitovao kao frankofil i jakobinac, a povremeno je pisao i prigodne latinske epigrame svojim prijateljima te prijateljima brata Luka. Vlaho Stulli rođen je u Dubrovniku 8. listopada 1768. godine. (11)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 19. prosinca 1991. godine, odlukom predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga dr. Franje Tuđmana pohvaljena je profesionalna vatrogasna jedinica Dubrov­nik za »nadljudske napore i hrabrost u gašenju velikih požara u gradu i bližoj okolici tijekom opsade Dubrovnika, čime je zaustavljena veća katastrofa«. *U posjetu Gradu nalazila su se dvojica savjetnika pri američkom Senatu*. Peter Galbraith, viši savjetnik Komiteta za inozemne odnose Senata SAD i James Rubin, član Europskog potkomiteta pri američkom Senatu doputovali su u Dubrovnik na zahtjev posebne senatske komisije sa svrhom cjelovitog sagledavanja situacije u bivšoj Jugoslaviji. *Bili su zaprepašteni strašnim razaranjem Grada i njegove okolice*. VPS Boka poslala je poruku u kojoj traži da se promet u luci »reducira« jer je postao »pregust«. JA još uvijek ne dopušta uplovljavanje u Srebreno. *Dogovorena je bila akcija čišćenja Grada. Svi radno sposobni muškarci i ostali dobrovoljci okupili su se pred Kneževim dvorom. Tribina "Rat, poguba ljudske naravi", koja se u 13 sati trebala održati otkazana je iz nepoznatih razloga*. **Na današnji dan, 19. prosinca 1991. godine, na Južnom bojiištu poginuo je pripadnik 114. bojne mornaričko desantnog pješaštva (MDP) Split,Samir Mustafić**. *Republika Hrvatska toga dana doživljava i prva međunarodna priznanja. Osim Slovenije, Letonije, Litve i Estonije, Šveđani su bili ti koji su na današnji dan 1991. godine priznali novu republiku. Stupanje na snagu toga akta predviđeno je, međutim, za 15. siječnja iduće godine. Savezna Republika Njemačka je u popodnevnim satima učinila isti potez te je tako održala svoje obećanje. Švedskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj u večernjim se satima pridružio i Island, čije je priznanje službeno i stupilo je na snagu odmah*. (12)

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 34  

(2) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.96,97,98

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica-zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

(6) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 34  

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 128,129

(8) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 33,34

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.96,97,98

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 547

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 73,74

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-