Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 20.03.2017.

20.03.2017.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20.ožujka 1428. godine osnovan je kancelarijski red notarske i kancelarske službe, nazvan Ordo cancellariae. (9) Na današnji dan, 20. ožujka 1970. godine, ukinut je Dubrovački tramvaj. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Klaudija, Dionizije i Vladislav. (3) Danas je Dan kazališta za djecu i mlade. (5) Danas 20. ožujka 2017. prvi je dan proljeća. Proljeće počinje u 10:28. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovačka Republika veliki je dio svojih prihoda ostvarivao od prodaje soli, na što je dugo vremena imala apsolutni monopol.  Međutim, kada se bosanski ban, a potom i kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja, Stjepan Tvrtko I. Kotromanić pokušao u tom pogledu osamostaliti, osnovavši novi grad, nazvavši ga Sveti Stefan, kasnije Novi (Herceg Novi), a uz njega i solane sa skladištima, Dubrovčani su se ozbiljno, i ne bez razloga, zabrinuli za budućnost svoje trgovine solju. *Tvrtku je, naime, cilj bio osigurati svojoj banovini izlaz na more i razbijanje monopola dubrovačke luke, te da Novi bude mjesto trgovine solju*. Dubrovnik, koji smatra trgovinu soli svojim monopolom, novu Tvrtkovu tvrđavu vidi kao opasnu ekonomsku konkurenciju, te poduzima sve raspoložive akcije, od onih fizičkih, postavljanjem dubrovačkih galija pred bokokotorski zaljev nastojeći blokadom onemogućiti kako domaćim, tako i stranim trgovcima promet preko Novoga, do diplomatskih, a na kraju i izravnih pregovora s Tvrtkom. U znak protesta, na današnji dan, 20. ožujka 1382. godine, vlada zabranjuje dubrovačkim trgovcima odlazak u Bosnu, a u idućim mjesecima pojačavajući pritisak protiv Tvrtka i tranzi robe preko Bosne. Tvrtko je najzad, nakon što je prethodno ponovno dobio luku Drijeva, popustio, te je 2. prosinca 1382. godine izdao Dubrovčanima novu povelju koja je udovoljavala njihovim interesima. Tom prilikom on navodi da je shvatio stare zakone, po kojima se nigdje ne može postaviti novi trg soli, izuzev na mjestima gdje se nalaze od davnine, te da zbog toga zabranjuje prodaju soli u svome gradu Novom. (18) 

U dubrovačkoj zakonskoj knjizi Liber viridis (Zelenoj knjizi), u ko­joj su zabilježeni zakoni od g. 1358. do 1460., ima puno odredbi o or­ganizaciji notarske i kancelarske službe. Zanimljiv je u tom pogledu kancelarijski red nazvan Ordo cancellariae prihvaćen, na današnji dan, 20.ožujka 1428. godine. Prema tome redu bila su četiri službenika kancelarije. Oni su imali kvalifikaciju notara, pa se zato obično zovu notari i kancelari, od kojih su se prvi nazivali i sekretari. (9) 

Na današnji dan, 20. ožujka 1684. godine, potpisan je sepratani ugovor izmedju cara Leopolda I i Venecije, kojim je Venecija poslije rata mogla prisvojiti sve što u Dalmaciji bude osvojila. Znajući na namjeru Venecije da se dokopa dalmtinskog zaleđa, Dubrovčani su bili svijesni da bi padom Hercego­vine u njezine ruke Grad ostao odvojen od svog zaleđa na Balkanu. Priklješten Venecijom s dviju strana teško da bi uspio sačuvati svoju slobodu. Dubrovčani su se zato odlučili zamoliti cara Leopolda I da Dubrovnik primi pod svoju zaštitu. U travnju 1684. upućen je u Beč senator Rafo Gučetić sa uputom" da vodi pregovore u najve­ćoj tajnosti, da kaže caru da je Dubrovnik ranije priznavao vrhovnu vlast Ugarske i da se sada, kada se radi na totalnom rušenju Turskog Carstva, želi staviti pod zaštitu cara, kao legitimnog vladara Ugarske". Dubrovački Senat će caru davati godišnje 500 dukata. Uz pomoć španjolskog poslanika Gučetić je uspio pridobiti kancelara Stratmana, te je 20. kolovoza 1684. godine po­tpisan tekst ugovora kojim Lepolod I uzima Dubrovnik pod svoju zaštitu. (10) 

Kako je poznato, francuske su okupacijske vlasti ukinule Dubrovačku Republiku 31. siječnja 1808. godine i istodobno preuzele vlast. Nastupivši na dužnost privremenog generalnog administratora Dubrovnika, 15. ožujkom 1808. g., Ivan Dominik Garanjin je zatekao potpunu dezorganizaciju u zdravstvenoj službi, koja je inače, u vrijeme netom ukinute Republike bila više nego dobro organizirana. Već kratko razdoblje od 31. siječnja do 15. ožujka bilo je dovoljno da dobra stara služba, našavši se pod tuđim zapovjedništvom, počne zapinjati. Garanjinova je zasluga u tome što je ta organizacija ponovno dobila dobar stari hod. Šestoga dana nakon svoga nastupa, on je, u suglasnosti s generalom Clauselom, osnovao privremenu zdravstvenu komisiju, ističući u obrazloženju osnivanja da je pitanje općeg zdravlja jedno od glavnih grana dobre administracije, te da je potrebna najveća budnost u tom pogledu, zbog najtješnjih veza i obaveza koje imaju nacije između sebe u svrhu očuvanja života stanovnika i zaštite njihovih interesa. Akt o osnivanju zdravstvene komisije sastoji se iz 4 člana, a potpisan je na današnji dan, 20. ožujka 1808. godine. (19) 

Na današnji dan, 20. ožujka 1911. godine, Promicateljski odbor prijavio je osnivanje Hrva­tskog prosvjetnog društva " Ljudevit Gaj" u Dubrovniku. U pravilima koja su podnesena na odobrenje Carskom kraljevskom Dalmatinskom  Namjesništvu u Zadru navodi se da je glavni zadatak društva razvijati prosvjetu u narodu pu­čkim ili znanstvenim predavanjima, pučkim knjižnicama, tečajevima za nepi­smene, gajenjem muzike, glumljenja, deklamiranja, poticanjem na osnivanje sličnih orgnizacija u Dalmaciji, izdavanjem ili potpomaganjem izdavanja knjiga korisnih po narod. Članom društva mogao je postati svaki Hrvat dobra glasa, kojeg primi upravni odbor. (17) 

Na današnji dan,  20. ožujka 1970. godine, ukinut je Dubrovački tramvaj. Dubrovački tramvaj vozio je dubrovačkim ulicama gotovo punih 60 godina, od kraja prosinca 1910. do oproštajne vožnje, koju je imao tog 20. ožujka. Dugo je ukidan, jer nije bio rentabilan, jer je bio spor i jer nije mogao izdržati turistički rast Dubrovnika, ali ukinut je nakon što se 7. ožujka dogodila teška nesreća, kada je tramvaj iskočio iz šina i s četiri metra pao u gradski park na Pilama. Bilo je četrnaestero ozlijeđenih i jedan poginuli, Hamdija Ovčina. Vozač se zvao Čedo Mičeta, i sam je u nesreći bio teže ozlijeđen. Kola koja su završila u parku pod Pilama bila su u uporabi od 1910, generalno su rekonstruirana 1963, nakon čega su još dvaput reparirana. Tako je završila priča o dubrovačkom tramvaju - kojeg su Dubrovčani zvali travanj, ali je on nastavio živjeti u memoriji Grada. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 20. ožujka 1660. godine, u Dubrovniku je umro zlatar i jedan od najpoznatijih dubrovačkih kalupara u XVII. st. Kristo Marinov Glunčević, čiji se izrađeni dinarići iz 1621–31. ubrajaju među najkvalitetnije dubrovačke novce. (12) 

Na današnji dan, 20. ožujka 1798. godine,  u Dubrovniku je umro propovjednik i teolog Urban Grkeš (Frano Stjepan). (13) 

Na današnji dan, 20. ožujka 1814. godine, u Beču je umro njemački povjesničar Johann Christian von Engel [ε'ŋəl],autor djela Povjest Dubrovačke republike (1807.). (14) 

Na današnji dan, 20. ožujka 1838. godine, u Dubrovniku je rođen pedagog i povjesničar Vicko Adamović. Proučavao je dubrovačku povijest i napisao nekoliko monografija o Župi, Gružu, Rijeci dubrovačkoj, potresima u Dubrovniku i dubrovačkim zidinama, a glavno mu je djelo Građa za historiju dubrovačke pedagogije, u dva sveska. (15)

Na današnji dan, 20. ožujka 1850. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pomorski kapetan i diplomat Ivan  Antun Kaznačić, zapovijednik dubrovačkih i stranih trgovačkih brodova, u Dubrovniku organizator modernoga pomorskoga osiguranja i direktor Dubrovačkoga pomorskoga osiguravajućega društva. Nakon propasti Dubrovačke republike, francuske su ga vlasti 1811. imenovale prvim sudcem u Dubrovniku. Priredio zbirku pjesama dubrovačkih autora Nave Ragusea, u kojoj je i jedna njegova prigodnica. (16) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.vjeraidjela.com/veliki-tjedan-2/

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 349,350

(2) (Miljenko Jergović – 31.5.2008.)

https://www.facebook.com/durepublika

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 349,350

(9) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 329,330

(10) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) (Miljenko Jergović – 31.5.2008.)

https://www.facebook.com/durepublika

(12) HBL Radovan Matijević (1998)

(13) HBL Miljenko Foretić (2002)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) HBL Dino Mujadžević (2009)

(17) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(18) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_I._Kotromanić

(19) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 117

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici