Gradoplov 20.05.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Duhova, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice. Slavi se i kao blagdan "rođenja Crkve". (17) Današnji blagdan Duhova kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (17) Na današnji dan, 20. svibnja 1460. godine, donesena je odluka da se u debljini glavnog gradskog zida naprave dvostruka vrata-vrata od Pila. (1) Na današnji dan, 20. svibnja, 1930.godine, zatvorena je stara Općinska kavana. (2) Na današnji dan, 20. svibnja 1903. godine, u Dubrovniku je umro pravnik i političar Konstantin (Kosta) Vojnović, otac književnikâ Iva i Luja Vojnovića. (3) Na današnji dan, 20. svibnja 1927. godine, u Dubrovniku je rođen skladatelj, gitarist i aranžer Mario Nardelli (stariji). (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Bernardin Sienski, Lidija i Zlata. (5) Hrvatska mreža zdravih gradova obilježava nacionalni Dan zdravih gradova. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Današnji blagdan Duhova kao blagdan obilježavao se  i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Deset dana nakon Uzašašća, a pedeset nakon Uskrsa, padao je pomični blagdan Duhova (Pentecostes), u Dubrovniku zvan Rusalje. Njime se slavilo nadahnuće za širenje Božje riječi silaskom Duha Svetoga u apostole i time ujedno početak crkvenog djelovanja. Dubrovačka pro­slava imala je striktno liturgijski karakter i sastojala se od bogoslužja u katedrali, kojemu je pribivao knez. Još 1568. papa Pio V. podijelio je privilegij razrješenja od grijeha (proštenje) svakome tko se na duhovsko trodnevlje dođe pomoliti u jednu od glavnih gradskih crkava (jubilej); slična odredba o duhovskom jubileju iz 1706. bila je, međutim, kobna za crkvu Sv. Vlaha, jer je od zapaljene svijeće planuo požar. Sa subotom iza Duhova računa se završetak uskrsnog doba. (18) 

Na današnji dan, 20. svibnja 1383. godine, Malo vijeće dopustilo je da se iza crkve sv. Nikole u općinskom zidu probiju jedna vrata, radi prijenosa kamenja za gradnju slanice (magazina soli), koja se naslonjena na taj zid te godine gradila, na mjestu sadašnje crkvice »Rozarijo«. Taj zid, stari je gradski zid, koji je išao u ravnoj crti od kule sv. Jakova na Pelinama do zvonika, a koji je gradnjom novog zida od kule sv. Luke prema arsenalu počeo gubiti svoju stratešku vrijednost, dok nije godine 1387. potpuno napušten kao tvrđavni zid. (7) 

Na današnji dan, 20. svibnja 1460. godine, odlučeno je da se u debljini glavnog gradskog zida naprave dvostruka vrata-vrata od Pila, a dva mjeseca kasnije i njihove vratnice. Do 10. listopada ta su vrata već bila gotova.  Ova gradska vrata, dvostruka su vrata na glavnom gradskom zidu, koji se te godine podvostručavao. Gradska vrata su u središtu kortine, između bivše kule od Pila i ugla kod sv. Klare. Vrata su se potpuno sačuvala, te vanjska imaju luk i pragove, kao ona od Ribarnice, a unutrašnja imaju sličan luk. Vratnice tih dvostrukih vrata skinula je i uništila Austrija. Da se tu ne radi o izgradnji vrata, kroz koja se izlazi na most, dokaz je to, što se te godine izgrađuje kortina glavnog zida, a ne zida se predziđe. (8) 

U «Dubrovačkim Horizontima» iz 1987., objavljen je članak  Iva Novakovića «Iz sjećanja na staru općinsku kafanu». Donosimo jedan dio tog zanimljivog sjećanja. Iako je poznato da su kavane i gostione postojale u Dubrovniku još od davnih vremena, tri veće kavane koje su otvorene tijekom XIX st. odigrale su značajnu ulogu u društvenom životu starog Dubrovnika, a to su: »Caffe Svizzero«, Birimišina kavana i Općinska kavana. Općinska kavana počela je djelovati u osmom desetljeću XIX st. u dijelu prizemlja neorenesansne zgrade općinske uprave koja je iz­građena 1867. godine. Od početka poslovanja pa sve do 1930.godine, kada je na današnji dan, 20. svibnja, zatvorena radi početka radova na novoj Gradskoj ka­vani, ona je djelovala samo u prostoru sadašnjeg gornjeg dijela kavane tj. prema crkvi Sv. Vlaha, dok se u prostoru prema Portu nalazila vojna pekara. Kavanu je općinska uprava davala u desetogodišnji ugovorni zakup, a jedan od prvih zakupoprimaca bio je Luka Petrović. Početkom 1900. godine Općinsku kavanu je uzeo u zakup Roberto Odak, poduzetni ugostitelj rodom iz Knina, koji je u Dubrovnik došao kad mu je bilo 29 godina. On je već 1893. g. otvorio i gostionicu »Lacroma« u ulici Od Mula, te 1894. »Hotel de la Ville« na Gundulićevoj poljani.  (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 20. svibnja 1903. godine, u Dubrovniku  je umro doktor prava, pravni pisac i političar Konstantin (Kosta) Vojnović, otac književnikâ Iva i Luja Vojnovića. Bio je zastupnik u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, gdje se zauzimao za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Bio je potpredsjednik i autor programa Neodvisne narodne stranke (1881). Bio je redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je predavao građansko pravo, dva puta prorektor i jednom rektor. Istraživajući dubrovačku pravnu povijesti, u Radovima JAZU, kao redoviti član, objavio je djela: Crkva i država u Dubrovačkoj republici; Državni rizničari republike Dubrovačke; Carinarski sustav Dubrovačke republike, te u nizu Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium (Bratovštine i obrtne Korporacije u republici dubrovačkoj: od XIII. do konca XVIII. vijeka, I–II). (10)

Na današnji dan, 20. svibnja 1927. godine, Dubrovniku je rođen skladatelj, gitarist i aranžer Mario Nardelli (stariji). Bio je članom Narodnoga kazališta u Dubrovniku, a od 1949. g. živio je u Zagrebu, gdje je do 1982. g. bio glazbenim urednikom, producentom, aranžerom, članom orkestra i dirigentom na Hrvatskome radiju. Bio je gitarist i dugogodišnji umjetnički voditelj Vokalno-instrumentalnog ansambla Dalmacija. Skladao je laku orkestralnu glazbu, skladbe za gitaru i orkestar, popularne pjesme i dječje šlagere, scensku i filmsku glazbu. Njegove su skladbe na vlastite tekstove osvojile mnogobrojne nagrade na festivalima zabavne glazbe, a djela su mu objavljena u domovini i u inozemstvu. Među njima se ističu orkestralne, koncertantne, vokalne i solističke skladbe.  Kao skladatelj bio je pod utjecajem dalmatinskoga folklora. Neke su mu pjesme stekle popularnost poput narodnih tvorevina (Na porporeli, Meštar Ivo i dr.). Dubrovački nocturno, nastao godine 1973., a prerađen 1988., posvećen je skladateljevu rodnom gradu. Tri folklorne impresije iz godine 1976. temeljene su na nepravilnim ritmovima (5/8, 7/8 i 9/8) kao i na orijentalnome melosu, pa bi se moglo ustvrditi da je Nardelli stariji preteča etno-vala koji je krajem 90. godina bio zahvatio Europu. (11)

Na današnji dan, 20. svibnja 1957. godine, u Dubrovniku je rođena  profesorica engleskog i njemačkog jezika i političarka, saborska zastupnica, gradonačelnica Dubrovnika i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica. Od 1996. do 2001. obnašala je dužnost ravnateljice Gimnazije Dubrovnik. 2001. izabrana je za gradonačelnicu Dubrovnika, a 2005. građani Dubrovnika ponovno je biraju za svoju gradonačelnicu. Iste godine izabrana za Gradonačelnicu godine u Republici Hrvatskoj, a 2006. godine izabrana je među TOP 10 gradonačelnika svijeta. Dobitnica je i prestižnog međunarodnog priznanja Gradonačelnik godine 2009. koju dodjeljuje Međunarodna liga humanista. Dubravka Šuica članica je Hrvatske demokratske zajednice od 1990., a predsjednica Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik od 1998 do 2013. godine. U više mandata obnašala je dužnosti vijećnice u županijskoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Dubravka Šuica obnašala je dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru u tri mandata od 2001. do 2011. Od 2004. pet puta uzastopno bila je potpredsjednica Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Godine 2012. izabrana je za potpredsjednicu Hrvatske demokratske zajednice, a obnaša i dužnost predsjednice nacionalnog Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a. 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a. 2013., a potom i 2014., Dubravka Šuica izabrana je za zastupnicu u Europskom parlamentu gdje obnaša brojne dužnosti. (12)

Na današnji dan, 20. svibnja 1958. godine, u Dubrovnikuje rođenbojnik Stijepo Goga, dipl. ing. strojarstva, nastanjen u Zagrebu, poginuo 29. siječnja 1992. g. u Sustjepanu, kao pripadnik inženjerijske satnije, izvršavajući borbenu zadaću. (13)

Na današnji dan, 20. svibnja 1971. godine, umro je Rudi Reš, najpoznatija Sportska ličnost Dubrovnika u razdoblju između dva Svjetska rata. Svojim dugogodišnjim djelovanjem u Dubrovniku, kao natjecatelj, tre­ner i sudac plivanja, vaterpola i skokova u vodu, kao utemeljitelj, organizator i čelnik, Rudi Reš ostat će zlatnim slovima upisan u povijesto dubrovačkog plivačkog sporta. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu, 20. svibnja 1992. godine, na užem dubrovačkom području bilo je mirno, uz uobičajene rafale sa Žarkovice. Naše jedinice u Dubrovačkom primorju potisnule su četnike do Slanoga. U Popovom polju jedinice HVO-a Bosne i Hercegovine potisnule su četnike s jučerašnjih crta Trnčina - Velja Međa nekoliko kilometara dalje prema istoku. (15) Na Južnom bojištu, u akcijama oslobađanja hrvatskog Juga, 20. svibnja 1992. godine, poginulo je dvoje pripadnika 1. i četvoro pripadnika 4. brigade HV-e. Poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Bruno Bulić i Goran Milković, *te pripadnici 4. brigade HV-e: Petar Akrap, Zoran Lendić, Stanko Vukojević i Frank Zagorčić. (16) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 83

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 186,187,188

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

54. dubrovačke ljetne igre

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 31

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 83

(9) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 186,187,188

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

54. dubrovačke ljetne igre

(12) http://www.dubravka-suica.eu/images/PDF/D_Suica_europass_hr_07-2014.pdf

http://politopedia.net/index.php?title=Dubravka_Šuica

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -175-

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 200-204

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 166

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-*257-

(17) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355

(18) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355