Gradoplov 21.02.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. veljače 1441. godine Veliko vijeće donijelo je uredbu o izričitim sankcijama protiv palikuća. (1) Tijekom kuge, koja harala Dubrovnikom, na današnji dan, 21. veljače 1482. godine na posebnoj sjednici Senata donesene su posebne mjere, prema kojima u gradu mora biti jedan ljekarnik, da ljekarna mora biti i noću otvorena, a da pet pekara i pet žena peku i prodaju kruh. (2) 21. veljače 2004. godine, emitiran je prvi digitalni dnevnik Radio Dubrovnika. (3) 2. je KORIZMENA NEDJELJA - koju nazivamo još i Pačistom nedjeljom. To je dan kada se iskreno suočavamo sa svojim iskušenjima i sami sa sobom te priznajemo vlastitu slabost. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Rafa Šijakovića (1939-1993) (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Petar Damiani, Maksimilijan, Damir, Natalija, , Eleonora, Zaharija (6) Međunarodni je dan materinskoga jezika, koji se obilježava svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Međunarodni dan materinskoga jezika jedan je od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda. (7)

Na današnji dan, 21. veljače 1398. godine, u izvještaju  komisije za  utvrđivanje  Stona, predlaže se, da se za obranu Stonskog Kanala sagradi 8 splavova, koje je trebalo naoružati sa po dvije bombarde. Bombarda je općeniti stari naziv za topove, naročito za one većeg kalibra. U sačuvanim dubrovačkim dokumentima, taj se naziv prvi put spominje 1378. Najveća poznata dubrovačka bombarda bila: je za kamene kugle, težine 300 litara (113 kg), promjera 441,7 mm. (8)

U Dubrovačkom statutu nema nijednog zakona koji bi govorio o kaznama za palikuće. Izričita sankcija protiv palikuća nalazi se u uredbi koju je donijelo Veliko vijeće na sjednici, na današnji dan, 21. veljače 1441. godine. Toga je dana izglasana uredba pod naslovom „Uredba o požarima i štetama počinjenim u Astareji“. Ova uredba unesena je u zakonski zbornik "Zelena knjiga" kao glava 328. U to vrijeme u Astareji su se gotovo svakodnevno dešavala razbojstva, paljevine i štete, uslijed čega su bili materijalno oštećeni i zemljoposjednici i seljaci. Kako je bilo vrlo teško otkriti počinitelje takvih krivičnih djela zbog velike njihove lukavosti kojom ih izvršavaju, vlada je takva krivična djela željela spriječiti prenošenjem odgovornosti na stanovništvo onog područja (kaznačine) na kojem bi se dogodila. Prema toj uredbi, naime, glavar kaznačine, ako bi na njegovom području bila spaljena koja kuća ili koliba, morao je u roku od četiri mjeseca pronaći palikuću. Ako ga u tom roku ne bi uspio pronaći, kaznačina je, prema službenoj procjeni, morala nadoknaditi štetu. Ali, ako bi krivac bio pronađen, za njega je u uredbi predviđena smrtra kazna, i to vješanjem. „Mora biti obješen tako, da mu se duša odijeli od tijela.“ Koliko je zakonodavcu bilo stalo do toga da pronađe palikuću, vidi se iz završnog dijela uredbe, gdje se kaže da knez može ovlastiti glavara kaznačine da u svrhu otkrivanja palikuće utroši određeni iznos novca za sočbinu, tj. za plaćanje tajnih svjedoka, ovdje, prijavitelja krivca. (9)

Tijekom iste kuge, koja harala Dubrovnikom od listopada 1481. godine, na današnji dan, 21. veljače 1482. godine na posebnoj sjednici Senata donesene su posebne vladine mjere, prema kojima u gradu mora biti jedan ljekarnik, da ljekarna mora biti i noću otvorena, a da pet pekara i pet žena peku i prodaju kruh. Svi oni, koji su se sklonili u Rijeku du¬brovačku, morali su plaćati po jedan i pol dinar, na račun troškova za dvojicu stražara koji će na njih motriti i paziti da se ne miješaju sa zaraženima. U isto vrijeme kuga je harala gradom, svugdje uokolo bila je turska vojska, i vladala je velika bojazan za očuvanje opstojnosti države. Zbog toga, izlažući se velikoj opasnosti od pogubne zaraze, u smrtnom strahu od bolesti od koje nema lijeka, Dubrovčani, i vlastela, i vojnici, zajednički danonoćno drže straže po zidinama i ulicama grada. Tijekom ljeta iste godine epidemija nešto jenjava. To se može zaključiti po tome što nakon zasjedanja u Gružu, vlada ponovno održava svoje sjednice u samom gradu. (10)

„Uoči prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, 9. travnja 1942. godine, službeno je otvorena dubrovačka radijska postaja, Državna krugovalna postaja Dubrovnik, nakon 2. svjetskog rata Radio Stanica Dubrovnik, a od 1991. godine Hrvatski Radio Dubrovnik, koji u kontinuitetu od te 1942. godine do danas prati život i životne potrebe lokalnog stanovništva. Od svibnja 2003. godine Radio Dubrovnik dostupan je svojim slušateljima i na mrežnoj  stranici – najprije na adresi  radiodubrovnik.com, a od svibnja 2008. na domeni radiodubrovnik.hrt.hr. Na današnji dan, 21. veljače 2004. godine, emitiran je prvi digitalni dnevnik Radio Dubrovnika, a 31.12. te iste godine program Radio Dubrovnika  prvi put se čuo i putem interneta. (11)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 21. veljače ratne 1992. godine, održan je još jedan sastanak između predstavnika općine i komande jugovojske, a u nazočnosti promatrača Europske zajednice. Zahvaljujući nazočnosti pregovarača u Cavtatu, doznalo se i za jedan nemili događaj koji se dogodio toga dana. U nasumce otvaranoj vatri s jednog neprijateljskog broda po obali teško je ranjen jedan mladić koji je sjedio na klupi sa svojom djevojkom. Na pitanje kako je došlo do te nesreće i zbog čega su pucali, vojnici su cinično odgovorili:"Pucali smo na galebove." U večernjim satima, Vijeće sigurnosti donijelo je rezoluciju o slanju plavih kaciga u Hrvatsku. (12)

Izvori i literatura:

(1)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 65,66

(3) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(4) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_materinskoga_jezika

(8) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.27,28

(9)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 65,66

(11) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 121