Gradoplov 21.03.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Vijeće umoljenih na svojoj sjednici održanoj, na današnji dan, 21. ožujka 1418. godine, primilo je Uredbu (Providimentum) o obrani i utvrđenju grada, kojom su se svi radovi imali koncentrirati na izgradnju gradskih zidina i prema moru i prema kopnu. (1) Na današnji dan, 21. ožujka 1514. godine, u Vijeću umoljenih doneseni su zaključci o kvalitetnom zatvaranju otvora luke između lukobrana i obale Ploča, na način da se lukobran Kaše produži. (2) Na današnji dan, 21. ožujka 1934. godine list Narodna svijest objavila je kako je njezina redakcija primila iz Poljske prevod ''Osmana" na poljski jezik što ga je u Varšavi izdao prof. Julije Benešić. (3) Na današnji dan, u subotu 21. ožujka, ratne 1992. godine, prvog dana proljeća, u jutarnjim neprijateljska vojska u Koločepskom kanalu otvarala je vatru na brod "Srđ, koji je s promatračima Europske zajednice i Ujedinjenih naroda plovio pod zastavom Ujedinjenih naroda. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Nikola Flüe, Jakov, Vesna i Benedikta. (5) 21. ožujka Svjetski je dan Downova sindroma, Dan šuma, pjesništva i lutkarstva, Dan borbe protiva raka dojke, i Dan UN-a protiv rasne diskriminacije. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom pregovora Venecije i kralja Žigmunda, Mlačani su težili zagospodariti cijelom Dalmacijom, uključujući i Dubrovnik. Neko vrijeme je i papa posredovao između Žigmunda i Mlečana. U naputku koji Mlečani 10. veljače 1411. daju svojim poslanicima papi, oni naglašavaju kako je Ladislav Napuljski njima prodao pravo na cijelu Dalmaciju, sve gradove, mjesta i otoke Dalmacije. Neko im je vrijeme i kralj Žigmund bio sklon odstupiti Dalmaciju uz novčanu naknadu, ali se osobito protivio da u to bude uključen Dubrovnik. O tome je kraljevski poslanik obavijestio papu, a mletačka vlada, na današnji dan 21. ožujka 1412. godine, objavljuje svojim poslanicima kod pape, da u pogledu Dubrovnika mogu popustiti. Istodobno između Dubrovnika i Mletaka vladao je mir, a poslovni i trgovački odnosi održavali su se kako u Dubrovniku, tako i u Mlecima. (9) 

Gradnja valobrana Kaše, na temelju nacrta za izgradnju Luke inženjera Republike Paskoja Miličevića, započeta je 1484. a iz­građene su i dovršene za tri godine, 1487. Osim 1484., Vijeće umoljenih, na današnji dan,  21. ožujka 1514. godine, donosi još jednu važnu odlu­ku, kojom se određuje da se Kaše produže prema Pločama. Po opsegu radova prema odluci Vijeća umoljenih iz 1514. moglo bi se za­ključiti da je glavnina njih tada i završena. Zbog toga bi se mogla 1514. uzeti kao godina kad su Kaše dovršene i dobile današnji oblik i dimenzije. Gradnja Kaša povoljno je utjecala i na fortifikacijsku zaštitu, jer je smanjen ulaz u Luku, pa se mogao lakše zaštititi lancem koji je išao s jedne i s druge strane Kaša prema kopnu, odnosno prema tvrđavi na Mulu i prema Pločama na kontraskarpu ispred mosta Vrata od Ploča gdje su i danas dva kamena prstena koji su vjerojatno služili da se namjesti lanac. Što se obrambenog karaktera Kaša tiče, one ipak nisu sagrađene zbog obrane, već prvenstveno radi dobivanja novog zaštićenog akvatorija za sve veći broj brodova dubljega gaza koji su uplovljavali u Luku. Ako se promatra samo zidani dio Kaša, on bi mogao biti valobran, no ako se uzme i neizgrađeni dio, koji je nastao nabacivanjem velikog kamenja do obale nakon završetka gradnje zidanog dijela, tada je on i lukobran. Danas, nakon sondažnih mjerenja izvršenih 1987. i analize uzoraka sondi, te na osnovi snimka postojećeg stanja i već prije objavljene arhivske građe, može se nešto više i sigurnije reći o toj građevini i o prilikama koje su vladale na tom prostoru prije gradnje Kaša. Između ostaloga, sondiranjem je ustanovljeno da su Kaše u kamenu 8-10 m, a na nekim dijelovima u drvu oko 40 cm jer je u većini sonda nađen crni bor debljine od oko 40 cm. Vjerojatno je da su to ostaci sanduka, od­nosno drvene konstrukcije koja je oblikovala valobran. Takvim načinom gradnje gradili su se valobrani i slične građevine u tom vremenu, ali i mno­go prije, u doba Rimljana. Da se je u Dubrovniku gradilo s pomoću takva drvenog sanduka, potvr­đuje odluka Malog vijeća, 8. ožujka 1486. godine, kojom se određuje nabavka drva za jedan sanduk (capsa). Budući da su radovi na valobranu već bili u tijeku, vjerojatno je to drvo bilo,namijenjeno dijelu valobrana u izgradnji. Po kašeti, kako se u Dubrovniku naziva sanduk, dobio je cijeli objekt naziv Kaše, a Gradska luka, prema nekim starijim zapisima i kartama, naziv Luka Kašun ili talijanski Porto Cassone. (14) 

Nakon konačne, i ustavne, sistematizacije, donošenjem ustavnih odredaba 21. prosinca 1867. godine, na cijelom području Austrijske Monarhije slijedile su norme o detaljima i uređenje statusa i organiza­cije vjerskih zajednica u Monarhiji. Najprije je to riješeno za Evangelističku crkvu 1861., zatim za Katoličku 1874., pa na kraju i za židovske vjerske zajednice, zakonom donesenim na današnji dan, 21. ožujka 1890. godine. Ovim ustavnim odredbama na području Austrijske Monarhije, kojoj tada pripada i Dubrovnik, zajamčena je sloboda vjeroispovijesti i vjerskih udruženja te jednakopravnost navedenih vjerskih zajednica, ali država normira njihov status i djelovanje polazeći od stanovišta da ona ima i »ius circa sacra«. (15) 

Narodna svijest od 21. ožujka 1934. godine donijela je Dubrovčanima radosnu vijest kako je njezina redakcija primila iz Poljske poveće djelo s ne­koliko bakroreza, što ju je u Varšavi izdao prof. Julije Benešić, a odnosi se na prevod ''Osmana" na poljski jezik. O životu i djelima Ivana Gundulića uvod je napisao poznati slavist Milan Rešetar. Recenziju o rukopisima Osmana obradio je Vaclav Parkota. Osmana je preveo na poljski jezik Julije Be­nešić, a u pjesmi ga ispjevao poljski pjesnik Česlev Jastrzebiec – Kozlovski. Prijevod Osmana pobudio je veliki interes u Poljskoj za Dubrovnik i njegovu književnost. Prof. Benešić bio je poznati kultu­rni radnik koji se putujući po Eoropi bavio pisanjem članaka, feljtona i ka­zališnom kritikom. (10) 

Na maloj sceni Kazališta Marina Držića, u Teatru Bursa, u nedjelju, 21. ožujka 2004. godine, prikazana je hrvatska praizvedba drame "Moja stara gospođa" (My Old Lady) Israela Horovitza, u prijevodu Andrije Seifrieda i u režiji Ante Vlahinića. Praizvedbom Horovitzeva djela obilježaene su tri obljetnice: 55 godina od stupanja na scenu Kazališta Marina Držića (tada Narodnog kazališta Dubrovnik) glumice Marije Kohn i po trideset godina glumačkog djelovanja dubrovačkih glumaca Jasne Ančić i Mirka Šatalića. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. ožujka 1999. godine, u Zagrebu je umro povjesničar, pjesnik i publicist Vladimir Košćak.  Među brojnim znanstvenim povijesnim istraživanjima bavio se i poviješću Dubrovnika. *Među brojnim njegovim radovima koji se izravno odnose na povijest Dubrovnika su: Korespondencija Dubrovačke vlade s Nikolom Frankopanom i Petrom Zrinskim, Korespondencija Dubrovačke vlade sa Sjevernom Hrvatskom, Dubrovačka Republika prema Rijeci Senjskoj do osnutka konzulata, Travnički sporazum, Cvijeta Zuzorić, Posljednje razdoblje Dubrovačke Republike 1684. – 1808.,Dubrovačko pomorstvo. Davao je svoje priloge i za radijske emisije, posebno Cvijeti Zuzorić na Radio Zagrebu. Objavio je Izvještaj o radu u Dubrovačkom arhivu 1956.1960/61. u Dubrovačkom arhivu proučavao je odnose Dubrovačke Republike s Austrijom. Objavio je I značajne priloge: Od Epidaura do Dubrovnika, Polemika o pripadnosti dubrovačke književnosti 1967. godine, Teritorijalni razvitak Dubrovačke Republike, i Epidaur-Ragusinum-Laus-Dubrovnik. Dubrovačkom poviješću Vladimir Košćak bavio se trajno, i s manjim prekidima proučavao ju je sve do svoje smrti 1999. godine.* (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 21. ožujka, ratne 1992. godine, prvog dana proljeća, u jutarnjim satima dogodio na području Dubrovnika teži incident. Jedinice neprijateljske vojske otvarale su vatru iz Zatona s ponte od Bata na brod "Srđ" koji se nalazio u Koločepskom kanalu. Brod je plovio pod zastavom Ujedinjenih naroda, a na brodu su se nalazili promatrači Europske zajednice i Ujedinjenih naroda. (13) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 38,39

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 123

(3) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 132,133

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 175

(10) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) (Hina) ykcik xvkn

http://www.index.hr/vijesti/clanak/dubrovnik--21-ozujka-hrvatska-praizvedba-drame-moja-stara-gospodja-israela-horovitza/191988.aspx?mobile=false

(12) HBL Ivan Majnarić (2009)

*http://hrcak.srce.hr/11205

*In memoriam: Vladimir Košćak (1921.-1991.). Život i djelo

*Ante Gulin 

*Puni tekst: pdf (497 KB), Hrvatski, Str. 349 - 354

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 132,133

(14) http://www.dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&id=266

(15) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 62