Gradoplov 21.04.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. travnja 1403. godine, Vijeće umoljenih određuje, da se zida arsenal sa strane mora. (1) Na današnji dan, 21. travnja 1749. godine, Veliko vijeće donosi zakon o izborima državnih dužnosnika, koji je posredno ozakonio jaz između stare i nove vlastele. (2) Na današnji dan, 21. travnja 1886. godine položen je kamen temeljac nove bolnice na Boninovu, na predjelu Šiškovo. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se Dan smrti don Kruna Silova (1903-1996) (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Silvio, Anzelmo, Goran, Roman, Konrad i Bartolomej. (5)

Ubrzo po odlasku mletačkog kneza, na današnji dan, 21. travnja 1358 godine,  Veliko vijeće zaključilo je, da se radi boljeg utvrđenja i veće sigurnosti Malog Stona sagradi zid na obali. Gradnjom tog novog zida, u sredini kojeg su gradska vrata, gradić je odijeljen od luke i potpuno zatvoren. Taj zaključak, kao i onaj iz iste godine o zazidavanju suvišnih gradskih vrata prema moru, u Dubrovniku imaju posebnu simboliku. Mletačka Republika utvrđivala je sebi podložne gradove u Dalmaciji više prema kopnu i gotovo nastojala, da zidine tih gradova prema moru budu što slabije, da ih u slučaju neke pobune može lakše prisiliti na pokornost. Dubrovnik oslobodivši se Venecije zazidava suvišna gradska vrata prema moru u Dubrovniku, a svoj drugi utvrđeni grad Mali Ston zatvara zidom prema moru, kako radi same obrane, tako i da pokaže, da je on sada slobodan grad. Nad gradskim vratima, koja su na sre­dini tog zida, uzidan je polureljefni kip sv. Vlaha bez grada u ruci. Po svemu sudeći, jedan od najstarijih kamenih kipova sv. Vlaha, zapisao je Lukša Beritić. (6)

Na današnji dan, 21. travnja 1403. godine, Vijeće umoljenih određuje, da se zida arsenal sa strane mora. Arsenal, je zauzimao prostor današnje Gradske kavane i Kazališta, te je dopirao do Luže, odnosno do zgrade Glavne straže Starog fontika i Velikog vijeća. Prema moru imao je velike lukove, kroz koje su se galije izvlačile na popravak i spuštale u more. Naravno, sadašnje obale, koja je sagrađena 70-tih godina 19. st. nije bilo, te su otvori bili duboki do ispod mora. Prostor arsenala bio je podijeljen redovima lukova, kojih je u početku bilo 4 ili 5, ali obzirom da su se gradili sve veći brodovi, i lukovi su se morali proširivati. S vremenom su ostala samo tri. Naravno da je bio problem zatvaranja tih ogromnih lukova, jer dok je grad sa svih strana bio okružen jakim i čvrstim zidovima, ti veliki lukovi bili su otvoreni, te se svašta poduzimalo, kako bi se oni što bolje zatvarali. Na koncu su došli na pomisao, da ih svaki put nakon izvlačenja odnosno porinuća broda zazidaju. Sadašnja zgrada Gradske kavane i Kina nije stari arsenal, kako se pogrešno misli, već austrijska građevina, u kojoj su bile vojničke peći, zaključuje u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić. (7)

Nakon potresa 1667. godine, od 10 obitelji nove pridružene vlastele, 1763. ostale su samo četiri obitelji. Stara vlastela nisu smatrala novu sebi ravnom. Primjerice, nisu s njenim pripadnicima stupali u ženidbene odnose. Nisu ih birali ni u Malo vijeće ni za veće časti u Republici. Mogli su tako postupati, jer su imali većinu u Velikom vijeću. Postojeći jaz se produbio kada je, na današnji dan, 21. travnja 1749. godine, Veliko vijeće donijelo takav zakon o izborima državnih dužnosnika, koji je jaz između stare i nove vlastele posredno i ozakonio. Nova vlastela su međutim težila za izjednačavanjem, a uz njih su pristajali i neki članovi stare vlastele, osobito mlađi ljudi. Tako su nastale dvije stranke, jedna konzervativnija, a druga relativno naprednija, pa je među njima krajem 1762. i početkom 1763. došlo do sukoba. (8)

Više od dva stoljeća Hospital milosrđa bio je smješten unutar zidina. Katastrofalni potres iz 1667, potaknuo je selidbu nahodišta u predgrađe Pile, gdje je  djelovalo u preuređe­noj zgradi Marina Vlahova od 1699. do 1888. i preseljenja u zgradu nove bolnice na Boninovu. Kamen temeljac na predjelu Šiškovo u blizini Boninova položen je na današnji dan, 21. travnja 1886. godine. Brefotrofij - nahodište tada je prvi put od osnutka smješten izvan komercijalnog dijela grada u relativnu tišinu bolnice okružene zelenilom, u kojoj je ostao do ukinuća odlukom Oblasnog odbora tadašnje Dubrovačke županije 1927. godine. (9)

Proglašenjem NDH, 10. travnja 1941. godine, NDH je preuzela vlast u Dubrovniku. Ipak, odmah po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije 17. travnja 1941. u Dubrovniku i okolici uspostavljena je Talijanska vlast. Već nekoliko dana kasnije, na današnji dan, 21. travnja 1941. godine, u Beču je pokrenuto pitanje Dubrovnika, koje je, kao i određivanje granice između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije okončano potpisivanjem Ugovora Mussolinija i dr. Ante Pavelića  u Rimu18. svibnja 1941. (10)

Na današnji dan, 21. travnja 1970. godine, spajaju se Ugostiteljsko poduzeće «Lapad» i Hotelsko poduzeće «Dubrovnik»  u novo poduzeće pod nazivom Hotelsko-turističko poduzeće «Dubrovnik». (11)

Na današnji dan, 21. travnja 2014. godine, u Dubrovniku je u organizaciji Dubrovačke biskupije otvoren Festival mladih, koji je šestodnevnim bogatim duhovnim i kulturno-zabavnim programom prethodio Susretu hrvatske katoličke mladeži koji se uz sudjelovanje 35.000 mladih hodočasnika u Dubrovniku održavao 26. i 27. travnja. (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 21. travnja 1992. godine, neprijateljska je vojska tijekom noći na dubrovačkom području višekratno otvarala vatru sa svojih položaja. Najteži prekršaj dogodio se na području Rijeke dubrovačke kada je na Sustjepan ispaljeno nekoliko topovskih granata. Manjih incidenata bilo je danju i navečer. Na području Zapadne Hercegovine Jugoslavensko zrakoplovstvo bilo je vrlo aktivno. Bombardirani su Tomislavgrad, Čitluk, Široki Brijeg, Čapljina i još nekoliko mjesta. Bombardiran je na žalost i Metković. (13)

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu. Na današnji dan, 21. travnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. BRIGADE ZNG: GOJMIR I. ŠEĆER (1951.-1992.) i BORIS Ž. PERIĆ (1967.-1992.), te *BOŠKO I. BEGONJA (1971.-1992.) pripadnik 113. BRIGADE HV. (14)

Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginuli je, stradalo i umrlo više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 21. travnja 1997. godine u Kninu, kao pripadnik 4. gardijske brigade HV-e tragično je preminuo Pavo Butijer.(15)

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 34

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 239

(3) RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 28

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 34

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 239

(9) RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(10) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(11) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 59

(12) http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=43821

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Susret_hrvatske_katoličke_mladež

**http://www.mladi-dbk.com/vijesti/show/205/zavrsen-velicanstveni-susret-hrvatske-katolicke-mladezi-u-dubrovniku

***http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/242491/Default.aspx

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 148,149

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-*259-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -248- Pavo Butijer