Gradoplov 21.06.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. lipnja 1978. godine, u Veloj Luci se dogodio najpoznatiji primjer meteo tsunamija u Hrvatskoj. (1) Vrtovi sunca» u Orašcu, najveća investicija u bivšoj Jugoslaviji otvoreni su na današnji dan, 21. lipnja 1987. godine. (2) *Danas, 21. lipnja spomendan je Svetog Alojzija Gonzage, zaštitnik mladeži,* isusovačkog sveca, koji, iako štovan u Dubrovniku, ipak nije uspio izboriti trajno mjesto u državnom kalendaru Dubrovačke republike. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji sv. Alojzije posebno svečano danas slave: Mali Ston /Rusan i Topolo. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Alojzije G., Slavko, Vjekoslav, Gonzaga, Baltazar i Rajmund. (5) Danas 21. lipnja 2019., u 16:54h kalendarski počinje ljeto. (6) Kalendarski početak ljeta raznim glazbenim priredbama danas se obilježava i Svjetski je dan glazbe. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nijedan strani arhitekt ni inženjer nije uživao toliko povjerenje dubrovačke vlade kao Onofrio dela Cava, graditelj vodovoda, obiju fontana, Dvora i fortifikacija. To je jedini stranac, kojemu je Dubrovačka republika podigla spomen ploču (na velikoj Onofrijevoj fontani). Osim toga, on je bio najbolje plaćeni namještenik Republike u XV. stoljeću. To vidimo iz odluke Vijeća umoljenih, koje je na današnji dan, 21. lipnja 1440. godine, odredilo Onofriu dela Cavi 300 dukata godišnje kao stalnu plaću, te 16 groša (dvije petine dukata) na dan, kad ovaj graditelj radi za državu.Za primjer, glasoviti arhitekt Michellozi, koji je došao u Dubrovnik 1461., imao je 240 dukata na godinu, Bernardin iz Parme, koji je došao u Dubrovnik kada i Michellozi, imao je 144 dukata na godinu, a naš Juraj Dalmatinac godine 1464. imao je mjesečnu plaću samo 96 dukata godišnje. (8) 

U ljeto 1884. porušen je svod kule sv. Luke. Vijest o ovom kulturocidu objavljen je na današnji dan, 21. lipnja, te 1884. godine, u 11. broju "Slovinca", a pojašnjava u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić. Pri  tom rušenju snižena je  i sama kula za oko 4 m, te su nestale i konsole, koje su držale krunište te prastare kule. Osim Minčete to je jedina kula, koja je još bila sačuvala staro krunište na konsolama, kako se vidi iz starih slika i fotografija Dubrovnika prije te godine. Tim rušenjem nagrđena je koliko kula, toliko i sam izgled gradske luke, kojoj je ona prije gradnje lukobrana i Revelina bila uz kulu Mula glavna utvrda. (9) 

Na današnji dan, 21. lipnja 1978. godine, u Veloj Luci se dogodio najpoznatiji primjer meteo tsunamija u Hrvatskoj. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana ta se pojava mogla vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte. Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige. Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve. Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. (10) 

Vrtovi sunca» u Orašcu, bili su najveća investicija u bivšoj Jugoslaviji, a na današnji dan, 21. lipnja 1987. godine «Vrtove» je otvorio tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Branko Mikulić. Radovi su počeli godinu dana ranije i  trajali su rekordnih 293 dana. Ovo apartmansko naselje imalo je 1705 ležajeva u 461 apartmanu. Investiciju «tešku» 22 milijarde i 65 milijuna kuna vodilo je Hotelsko turističko poduzeće «Dubrovnik». Osim izgradnje samog apartmanskog naselja, izrađena je i kompletna infrastruktura, gospodarski centar te brojni ugostiteljsko–trgovački, sportsko–rekreativni i zabavni sadržaji. Ponekad je na radilištu bilo i oko 2000 radnika. Rat i ratna razaranja učinila su svoje. Svi objekti su devastirani, a «Vrtovi sunca» su zatvoreni za turiste. Mediteranski inspirirano stambeno naselje «Vrtovi sunca» danas su najpotpunije odmaralište s pet zvjezdica na jadranskoj obali, koje nadopunjuje moderni dizajn hotela Radisson Blu, poslujući u sastavu uglednog svjetskog lanca Radisson SAS, pod imenom, Radisson Blu Resort & Spa Dubrovački Vrtovi Sunca. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. lipnja 1806. godine, u Dubrovniku je rođen dubrovački tipograf, tiskar, nakladnik i slikar Petar Frano Martecchini, koji je nakon oca naslijetio tipografski obrt (tiskaru) i nastavio objavljivati djela starijih i suvremenih dubrovačkih pisaca. Izradio je predloške za litografije poznatih dubrovačkih i dalmatinskih ličnosti koje je objavio u izdanjima Galerija slavnih Dubrovčana (1841) i Galerija slavnih Dalmatinaca (1896). Slikao je akvarele na kojima je prikazao dubrovačku narodnu nošnju te narodne običaje. (12)

Na današnji dan, 21. lipnja 1939. godine, u Splitu je rođen hrvatski filozof i fizičar Srđan Lelas, jedan od osnivača i dugogodišnji suravnatelj međunarodnog poslijediplomskog tečaja Filozofija znanosti u Dubrovniku. (13)  

Na današnji dan, 21. lipnja 1944. godine, u Derventi, u BiH, rođen je glumac Kruno Šarić, koji je nakon diplome 1969. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, do 1983. bio je član dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, a zapažene uloge ostvario je i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Istaknuo se snažnim karakternim ulogama, iako je pokazao umješnost i u komičnom izrazu. Među važnijim ulogama su mu i one dubrovačkih autora: Popiva i Dundo Maroje (Marina Držića), Ivo i Niko (Iva Vojnovića, u predstavi Ekvinocijo). (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U svom ratnom dnevniku, kasnije objavljenom u knjizi „zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti“ Ivo Stjepović uz današnji datum, nedjelju, 21. lipnja 1992. godine, zapisao je:"Prvi je dan ljeta, što se po temperaturi ne bi dalo zaključiti. Noću se pokrivamo plahtom, a nije suvišan ni tanji pokrivač. Jutro na današnji dan 1992. osvanulo je mirno, a nakon sat-dva započela je pucnjava. U 8,45 oglasila se sirena za opću opasnost. Ova je uzbuna opozvana malo poslije 15 sati, a za manje od jednog sata bila je ponovno oglašena. Druga je uzbuna potrajala do iza 20 sati, kad je i ona opozvana, oglašena je i treći put u 22:06. Eksplozije su se čule do blizu ponoći, a onda su napokon utihnule. Cjelodnevna kanonada zahvatila je prostor uže dubrovačke okolice. Granate su padale po Mokošici i cijeloj Rijeci dubrovačkoj, Brgatu, Osojniku, Koločepu, Župi dubrovačkoj te po Bosanci, Pločama i Lokrumu. Pucnjava je dolazila iz Čilipa, s aerodroma i s drugih položaja u Konavlima, dok su granate tijekom dana bile pretežno ispaljivane iz Hercegovine s područja trebinjske općine. U Gradu srećom nije bilo poginulih, a ozlijeđena je jedna osoba. (15)      Toga dana, 21. lipnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Stanislav Pongrac. (16)

Izvori i literatura:

(1)http://www.zupskiportal.hr/novost/1836/FOTO:-Meteorolo%C5%A1ki-tsunami-pogodio-Rijeku-dubrova%C4%8Dku-i-Vela-Luku

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 209,210

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 331,332,333

http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/815-aveti-alojzije-gonzaga

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6)http://www.aad.hr/lista/6/almanah/2/godisnja_doba.html

http://vrijeme.hr/aktpod.php?id=godisnja_doba

(7)https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_glazbe

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 62

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 208,209

(10)http://www.zupskiportal.hr/novost/1836/FOTO:-Meteorolo%C5%A1ki-tsunami-pogodio-Rijeku-dubrova%C4%8Dku-i-Vela-Luku

(11) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 209,210

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 193

Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 555

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262