Gradoplov 21.08.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od svih, pa i vlastele, da oboljelog od kuge u kući odmah prijave zdravstvenim službenicima. (2) Na današnji dan, 21. kolovoza 2001. godine, kazalište La Mama iz New Yorka, prikazalo je na Lokrumu predstavu "Sedmorica protiv Tebe". (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Gospa Voćinska, Pio X. papa, Hermogen. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Zbog humske zemlje 1318. došlo je do sukoba između hrvatsko-dalmatinskog i bosanskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i srpskog kralja Uroša II. Milutina. U lipnju 1318. rat vodio u blizini Dubrovnika, pa je dubrovačka vlada strahovala da se borba između bana i kralja ne prenese na dubrovačko tlo. Istovremeno, Dubrovnik vjeran svojoj tradiciji davanja azila, tijekom toga sukoba primao je u Dubrovnik podanike kralja Uroša II. Milutina, kao i Branivojeviće, Mladenove protivnike iz Zahumlja, koji su u gradu pod Srđem potražili pribježište.  Ban Mladen je, međutim, netočne obaviješten da su Branivojeviće u neprijateljskim nastupima protiv njega pomagali Dubrovčani, vrlo neraspoložen o tom je pisao dubrovačkoj vladi, tražeći od Dubrovčana odštetu. Na današnji dan, 21. kolovoza 1318. godine Veliko vijeće odlučilo je Mladenu uputiti dva poslanika koji će mu odgovoriti i opravdati dubrovačku vladu. Poslanici su doista upoznali bana sa stvarnim stanjem, a ujedno branili i dubrovačko pravo azila. Poslanici su se već 20. rujna vratili u Dubrovnik i donijeli novi Mladenov dopis, kojim ban Mladen oslobađa Općinu i ljude Dubrovnika od svih šteta i nasilja što su ih počinili Branivojevići i njihovi ljudi Mladenu i njegovoj čeljadi, on dakle ne smatra istinitim glasine da su Dubrovčani pomagali Branivojeviće. Dalje, ban Mladen priznaje dubrovačko pravo azila, primijenjeno na taj način što su podanici kralja Uroša II. Milutina i podanici banovi našli i nalaze sklonište u Dubrovniku, ali ovi više ne smiju za vrijeme ratovanja napuštati Dubrovnik, a ako bi ga napustili i ponovno nastupili protiv Mladena, više ne smiju biti primljeni. Malo vijeće je prihvatilo stanovište i zahtjeve bana Mladena. (5) 

Zbog pojave venecijanskih brodova od Lovišta, Dubrovački Senat je tijekom srpnja 1437. godine donio odluku o naoružanju nekoliko galija. Zbog toga je naređena mobilizacija seljaka Rijeke dubrovačke, ali nekoliko se mještana pobunilo. Uzaludno su zduri tražili odbjegle, jer njihove žene nisu htjeleprokazati muževe i odati njihovo sklonište. Pošto je od deset krivaca uhvaćeno tk njih četvoro, Senat je na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, izrekao stroge kazne: Marko Radičević, nakon vođenja kroz gradske ulice kažnjen je odsjecanjem desne ruke, Bogdan Magudović vezan je za jezik i pečaćen po tijelu, Bogdan Budisalić i Marko Raditić šibani sui  vezani za kola, dok je za ostale bjegunce određeno da će po uhićenju izdržavati dugotrajne zatvorke kazne. (6) 

Jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast pogodila je Dubrovnik u prosincu 1626. godine i trajala sve do studenoga 1527. Tijekom protukužnih mjera poduzimanih za vrijeme ove pošasti, prvi su put, barem donekle izbrisane razlike u primjeni mjera spram vlastele i pripadnika manje privilegiranih slojeva društva. Naime, u drugoj polovici 1527. godine, kacamorti su imali dosta problema i sa svojim staleškim kolegama, vlastelom. Zbog toga su od vlastele i ostalih, na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, zahtijevali da oboljelog u kući odmah prijave zdravstvenim službenicima. Vlastela su ipak bila nešto više zaštićena u takvim prilikama, jer su u slučaju bolesti ili sumnje na bolest bili konfinirani u vlastitoj kući ili im je bilo dozvoljeno da se sklone u svoje ljetnikovce ili neke druge iznajmljene kuće izvan grada. Kacamorti bi im tada postavili straže, i to na njihov trošak. (7) 

Nakon 1996. godine, kada se kazalište La MaMa iz New Yorka, jedno od najpoznatijih eksperimentalnih kazališta sedamdesetih godina u svijetu, predstavilo na Dubrovačkim ljetnim igrama "Mitom o Edipu", La MaMa je gostovala u Dubrovniku i 2001. godine. Na samom početku festivala, pete po redu Karantene, 20. ina današnji dan, 21. kolovoza 2001. godine, kazalište La Mama prikazalo je na prostoru Mrtvog mora  na Lokrumu predstavu Sedmorica protiv Tebe u režiji osnivačice teatra, legendarne Ellen Stewart. *La MaMa E.T.C., gostovala je i treći put u Dubrovniku, 12. srpnja 016. godine, u Lazaretima,  s tragedijom „Pylade“ Piera Paola Pasolinija u režiji Ivice Buljana.* (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. kolovoza 1564. godine, u Stonu je umro biskup Petar (Marin) Gučetić Dragojević, koji je kao predavač uživao veliki ugled tako da je prozvan »ilirskim i dubrovačkim doktorom«. Odbivši unosnu biskupiju u Francuskoj, vratio se u Dubrovnik, gdje je na dominikanskom učilištu nastavio predavati teologiju. God. 1532. bio je imenovan inkvizitorom za područje Dubrovačke Republike sa zadatkom da spriječi prodor protestantizma. Za generalnog vikara dominikanske Dubrovačke kongregacije bio je izabran 1550, ali ga je još iste godine Senat imenovao, a 1551. papa Julije III. potvrdio za stonskog biskupa. Na toj je dužnosti ostao do smrti. Pokopan je u dvorani kapitula dominikanskog samostana u Dubrovniku s nadgrobnim spomenikom i natpisom, koji su se sačuvali do danas. (9)

Na današnji dan, 21. kolovoza 1621. godine, u Dubrovniku je rođen svećenik, vjerski pisac i pjesnik Bernard Đurđević. U rodnom gradu bio je prvostolni kanonik, arhiđakon i zamjenik dubrovačkog nadbiskupa do kraja života. Kao jedan od dvojice kanonika koji su preživjeli veliki potres 1667, zauzimao se hitnu obnovu grada. Oporučno je najveći dio imetka ostavio siromašnima i potrebnima. Njegovim novcem podignut je mramorni oltar Sv. Bernarda u obnovljenoj prvostolnoj crkvi. U svojoj je zbirci imao 16 vrlo vrijednih umjetničkih slika, među kojima je bilo i Tizianovih, a ostavio ih je prvostolnoj crkvi. (10)

Na današnji dan, 21. kolovoza 1943. godine, u Dubrovniku jerođen Petar Bezek, trajno nastanjen u Putnikovićima, poginuo nesretnim slučajem 18. kolovoza 1992. godine na Uljenju, kao pripadnik Službe MIO. (11)

Na današnji dan, 21. kolovoza 1952. godine, uPalermu je umro francuski romanist i kroatist  Jean Dayre [dε:ʀ], koji je 1930. g., u Firenci otkrio četiri urotnička pisma Marina Držića te ih ustupio Milanu Rešetaru za njegovo izdanje Djela Marina Držića (1930). Objavio je vrijedne rasprave o starijoj hrvatskoj književnosti, kulturnoj povijesti i civilizaciji; ističu se radovi o Marku Maruliću, Marinu Držiću, Sabu Bobaljeviću Mišetiću, Franu Lukareviću, Marku Bruereviću i Anselmu Banduru, temeljene na iscrpnim arhivskim istraživanjima; najvažnije su skupljene u knjizi Dubrovačke studije (1938). (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata na Južnom bojištu poginuli su brojni pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 21. kolovoza 1992. godine, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Robert Tupek. (13) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 177

(3) http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5518

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 110

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 177

(8) http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5518

* http://www.ziher.hr/newyorsko-kazaliste-la-mama-gostuje-dubrovniku-rijeci-s-predstavom-pilad/

(9) HBL Stjepan Krasić (2002)

(10) HBL Stjepan Krasić (1993)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -203-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Nikola Batušić (1993)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-