Gradoplov 22.03.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 22. ožujka 1346. godine, donesen je i zaključak, da se na Mulu sagradi kula od kamena i kreča. Ta prvotna visoka kula od Mula, kako u je zvali postoji i danas u cijelosti, ali ugrađena u današnju čvrstu i prostranu tvrđavu sv. Ivana. (1) Na današnji dan, 22. ožujka 1886. godine, tijekom svog boravka na Lokrumu carević Rudolf i nadvojvoda Ljudevit Viktor oko 14 sati stigli su s Lokruma u grad, odakle su » kočijom krenuli u obilazak i razgledavanje Župe Dubrovačke«. (2) Općinsko vijeće 22. ožujka 1900. go¬dine raspravljalo je o problemu lutajućih pasa i potrebi za jednim stalnim kučkožderom - Općinara u svakom pogledu". (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Oktavijan, Lea, Jaroslav, Bazilije i Marijan G. (4) 22. ožujka Svjetski je dan zaštite voda. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan 22. ožujka 1346. godine, radi sigurnosti grada i potencijalne opasnosti pojačan je broj stražara na gradskim zidinama na 40, i to na 10 stražarskih mjesta prema moru, na svakome po 4 stražara.  Određeno je i da se na svim kulama, na kojima će stajati straže, postave drveni podijumi (tabulatum) i sagrade kućice za noćno stražarenje, te stepeništa i podovi.  Istog dana donesen je i zaključak, da se na Mulu sagradi jedna kula od kamena i kreča. Ta prvobitna visoka kula postoji i danas u cijelosti, ali ugrađena u današnju čvrstu i prostranu tvrđavu sv. Ivana.Njeni obrisi raspoznaju se na zidu tvrđave prema luci. Zbog eventualne opasnosti određeno je da se za zatvaranje luke napravi željezni lanac, koji će se po noći zakvačiti za kulu sv. Luke i rastegnuti do Mula. Prvi je to put da se spominje Lučki lanac: Catena portus, lanac, kojim se zatvarao ulaz u luku. Taj se lanac do pred kraj XV. sto­ljeća pružao od kule Mula do kule sv. Luke. Nakon što je sagrađen lukobran, lanac se pružao od lukobrana do kule Mula odnosno do tvrđave sv. Ivana. Lanac, o kojem je riječ, nije bio lanac u pravom smislu riječi, već su to bile paralelno postavljene drvene grede, spojene u blizini obaju krajeva komadima lanca. Slični lanci pod nazivom »barikada« upotrebljavali su se i u oba svjetska rata za zatvaranje luka.(6) 

Dubrovnik je u XVI. st., u razdobljima najsnažnijeg razvitka, znao imati približno 170-200 većih brodova. No, početkom XVII. st. smanjuje se broj dubrovačkih brodova, samim time i pomorska trgovina pa i vrijednost dubrovačkog novca. Cijene rastu. Dubrovačka vlada stoga poduzima mjere kako bi unaprijedila pomorstvo i povećala trgovačku mornaricu. Neke odredbe su vlasnicima brodova olakšavale daće, no išlo se za tim da pojeftini gradnja brodova, ponekad i na štetu, uglavnom radnika maranguna i kalafata. Odluka, koju je Vijeće umoljenih donijelo na današnji dan, 22. ožujka 1631. godine, objavljena javno u gradskoj loži, u petoj točki izričito kaže kako nadnicu maranguna i kalafata u Gružu valja sniziti za polovicu, »jer zbog prekomjernog i pretjeranog troška klone duh onima koji namjeravaju graditi«. Majstori, koji budu tražili veću nadnicu, kaznit će se tamnicom od dva neprekidna mjeseca, a tko im platiti više, kaznit će se globom od 25 perpera. Da bi se pak spriječio odljev radne snage, već se u idućoj točki majstorima zabranjuje odlaziti drugamo. Ovom odlukom protežira se i gruško brodogradilište, jer određuje da Dubrovčani samo u njemu mogu graditi i popravljati brodove. Dopuštalo se jedino da ljudi u mjestu boravka mogu graditi i popravljati brodove do 30 nogu duljine, a Dubrovčani su izvan Dubrovnika mogli kupiti samo već postojeći brod. (7) 

1886. godine, u Dubrovniku, bilo je više poznatih ličnosti. Nakon što je još početkom listopada prethodne godine, jahtom »Miramar« posjetila Dubrovnik austrijska carica Elizabeta, u ožujku i travnju 1886. i carević Rudolf, princ prijestolonasljednik Austro-Ugarske, nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I. i carice Elizabete, boravio je na Lokrumu i odatle često posjećivao Dubrovnik i dubrovačku okolicu. On je, sa svojim dvorjanicima, stigao 7. ožujka jahtom »Greif«. Na današnji dan, 22. ožujka, te 1886. godine, carević Rudolf i nadvojvoda Ljudevit Viktor oko 14 sati stigli su s Lokruma u grad, odakle su » kočijom krenuli u obilazak i razgledavanje Župe Dubrovačke«. Iz Župe su se vratili oko 17 sati, parobrodićem »Ragusa« dalmatinske pokrajinske carinske službe. Carević Rudolf je boravio na Lokrumu do 19. travnja, izjavivši pri odlasku da će dati da se taj otok još bolje uredi i time još više uljepša. (8) 

Lutajući psi su bili prava pošast u vrijeme Dubrovačke Republike ali i tijekom XIX stoljeća. Kada sve mjere oko njihovog uklanjanja i pozivi građanima da u tom pogledu pomognu nisu urodili plodom, općinsko vijeće je 22. ožujka 1900. go­dine raspravljalo o tom problemu. "Načelnik ističe kako se radi množenja pučanstva i navale stranaca svaki dan sve više opaža potreba jednog stalnog kučkoždera, kakve imaju druge gradske općine radi reda i sigurnosti - Općinara u svakom pogledu". Predlaženo je da se za tu službu otvori natječaj uz plaću od 60 kruna mjesečno i odredi mu se 3 krune za svakog uhvaćenoga psa. Ovaj prijedlog je općinsko vijeće prihvatilo jednoglasno. Za prvog kučkodera izabran je Salko Džinović. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. ožujka 1859. godine, u Linzu je rođen svećenik i publicist Franjo Ksaver Hammerl. Bio je ravnatelj sjemeništa i gimnazije 1899–1902, generalni predstojnik 1892. i 1909. i poglavar samostana u Dubrovniku 1910–13. (10)

Na današnji dan, 22. ožujka 1992. godine, u Zagrebu je umrla Marija Planić-Lončarić, povjesničarka umjetnosti, doktorirala temom Planirana izgradnja na području Dubrovačke Republike, objavljeno ikao knjiga 1980. g. Istraživajući urbanistički razvoj gradova u Hrvatskoj, u časopisu  Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, objavila je i rad Ceste, ulice i trgovi srednjovjekovnog Dubrovnika. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 22. ožujka, ratne 1992. godine, području Dubrovnika dogodio se teži prekršaj primirja. Ispaljene su dvije tromblonske mine sa Žarkovice na prve obrambene crte Grada kod hotela "Belvedere". Na području Neuma čitav je dan trajala kanonada iz topova i minobacača. (12) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 22. ožujka 1992. godine, poginuli su pripadnici 116. brigade HV:Marijan A. Mustapić (1958.-1992.) iNikola A. Radić (1956.-1992.). (13) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 23

(2)http://dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&idKat=6&id=7307

23. NASTAVAK – IVO PERIĆ: „RAZVITAK TURIZMA U DUBROVNIKU I OKOLICI". I godine 1885, među turistima u Dubrovniku, bilo je više poznatih ličnosti.

(3) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 23,37,62

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 128

(8)http://dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&idKat=6&id=7307

23. NASTAVAK – IVO PERIĆ: „RAZVITAK TURIZMA U DUBROVNIKU I OKOLICI". I godine 1885, među turistima u Dubrovniku, bilo je više poznatih ličnosti.

(9) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) HBL Pejo Ćošković (2002)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 133

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-260-