Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 22.05.2016.

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov 22.05.2016.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN „Londonski dnevnik »Evening Standard« na današnji dan 22. svibnja 1929. godine, donosi članak o boravku Bernarda Shawa u Dubrovnik. (1) Na današnji dan, 22. svibnja 1615. godine, u Dubrovniku je umro povjesničar, autor kronike o povijesti Dubrovnika Jakov Lukarević. (2) Na današnji dan, 22. svibnja 1992. godine, Republika Hrvatska primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda. (3) Danas je blagdan Presvetog trojstva. ( pada u nedjelju nakon Duhova) (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Renata, Jelena, Jagoda, i Marcijan. (5) Svjetski je Dan biološke raznolikosti i Dan je zaštite prirode u Hrvatskoj. (6)

Današnji blagdan Presvetog trojstva kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Presveto Trojstvo, pada u nedjelju nakon Duhova. Taj se blagdan počeo slaviti u 10. stoljeću, a 1334. dobio je status općeg blagdana katoličke crkve. U Dubrovniku se obilježavao večernjicom i misom, nakon koje je knez odlazio na molitvu pred Presvetim u Gospu od Karmena. (7)

Godine 1240. spremali su se Dubrovčani osvojiti Mljet, Lastovo i Korčulu, otoke koji su tada bili pod zahumskom vlasti. Za te dubrovačke pripreme znamo iz originalne isprave u Dubrovačkom arhivu nastale na današnji dan, 22. svibnja 1240. godine, iz koje zaključujemo kako su se Dubrovčani upravo spremali zaposjesti ih, a taj su posao povjerili Grupši i sinu mu Tomi, koji su nakon toga za Općinu Dubrovnik trebali preuzeti upravu nad otocima. Iz ove isprave također se može primjetiti koliko je jako Dubrovnik ovisio o Mlecima, te se i ovaj pokušaj teritorijalnog proširenja imao izvršiti pod mletačkom egidom. Tom prigodom Dubrovčani nisu zaposjeli otoke, ali su ovaj ranije postavljeni cilj pokušali i kasnije doseći. (8)

Godine 1272. Dubrovnik dobiva Statut. Prema njemu knez ima dosta veliku vlast. On po svojoj volji izabire pet sudaca, šest vijećnika Malog vijeća i svog zamjenika zvanog »vikar«. Malo vijeće sačinjavaju suci i vijećnici, i ono izabire ostale službenike, sve do 1358, te članove Velikog vijeća do 1320-1321., kada je odlučeno da u Veliko vijeće može ući sva punoljetna vlastela. Time je kneževa vlast bila smanjena, a ona Velikog vijeća, kao izravnog predstavnika Općine, povećana. I prije, povremeno bi se Veliko vijeće protivilo knezu, a i sama mletačka vlada svojom odlukom, koja nosi današnji datum, 22. svibnja 1258. godine, predviđa takvu mogućnost u njoj podložnim gradovima. Ona, naime, određuje da knez ne smije po svojoj volji poništiti ugovor s drugim gradom ili nekom osobom, sklopljen od njegovih prethodnika, bez dopuštenja većine glasova u Vijeću. Dođe li, pak među knezom i Vijećem do nesuglasja, onda o tome odlučuje mletačka vlada. Na taj način vrhovna vlast mletačka u rješavanju takvog spora dolazi do punog izražaja. (9)

Brojna  poznata svjetska imena posjećivala su Dubrovnik, i bez obzira na dužinu boravka, svi su bili jednako fascinirani i zatečeni njegovom čarobnom ljepotom. Tako je u svibnju 1929. u Dubrovniku kao turist, boravio književnik i jedan od najvećih pisaca toga vremena, engleski dramatičar Bernard Shaw. Odsjeo je u „Grand hotelu Imperijal“, zadržao se u Gradu tjedan dana i o njegovim ljepotama i srdačnosti ljudi  izuzetno lijepo se u svakoj prilici izražavao. „Londonski dnevnik »Evening Standard« na današnji dan 22. svibnja 1929. godine, donosi kratki članak u kojemu između ostaloga zapisuje: „kako izgleda, da će se veliki britanski dramatičar zadržati dulje vremena u Dalmaciji“ te dodaje: »teško da je mogao izabrati bolje mjesto od dalmatinske tvrđave, koja je, sa svojim kneževskim dvorom i franciskanskim i dominikanskim samostanima, ljepša od same Venecije, - i daleko manje pokvarena«...... U povijesti je ostala zabilježena i poznata izjava Bernarda Shawa: Ako uistinu želiš vidjeti raj na zemlji, dođi u Dubrovnik! (10)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. svibnja 1615. godine, u Dubrovniku je umro povjesničar, autor kronike o povijesti Dubrovnika Jakov Lukarević. Obnašao je mnogobrojne dužnosti; bio je član Velikoga vijeća Dubrovačke Republike, poslanik Dubrovačke Republike kod sultana i bosanskoga paše, a 1613. bio je i knez Republike. Autor je djela o povijesti grada Dubrovnika pod naslovom Opširni izvod iz dubrovačkih ljetopisa u četiri knjige, 1605. Za pisanje te kronike, koja obuhvaća povijest Dubrovnika od njegova osnutka do 1600., koristio se podatcima iz starih kronika, građom iz dubrovačkog arhiva (za razdoblje od 1387), djelima bizantskih, zapadnih i istočnih pisaca, te usmenom predajom. Zbog obilja građe kojom se služio i mnogobrojnih navoda iz djela danas nepoznatih pisaca, Lukarevićeva kronika značajan je doprinos poznavanju dubrovačke povijesti. Među mnogobrojnim zapisima osobito je značajan opis pravnih odredaba i običaja u Dubrovniku, koji sadrži vrijedne podatke o političkom i upravnom uređenju Dubrovačke Republike. (11)

Na današnji dan, 22. svibnja 1921. godine, u Klobuku je rođen Vinko Jurčić, hrvatski vrtlarski stručnjak i pejzažni planer, koji je s Brunom Šišićem osnovao Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku. (12)

Na današnji dan, 22. svibnja 1950. godine, u Dunavama jerođen Vlaho Škilj, prodavač trajno nastanjen u Dunavama, poginuo u neprijateljskom topničkom napadu 6. prosinca 1991. g. u luci Gruž, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Vijest dana, na današnji dan, u petak, 22. svibnja ratne 1992. godine, bilo je, toga dana u 15:30 primanje triju novih država: Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije u članstvo Ujedinjenih naroda. "Ovaj bez sumnje povijesni događaj ostavlja ipak trpak okus u ustima. Vijesti govore o neprijateljskim jedinicama koje ukopavaju svoje topove i okreću ih prema Gradu“, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - Dani koji se ne smiju zaboraviti. (14)     Na Južnom bojištu, na današnji dan, 22. svibnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. BRIGADE ZNG, DRAŽEN S. ŽALAC (1970.-1992.). (15)

Izvori i literatura:

(1) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 42

„Dubrovnik“ mjesečna ilustrovana revija, Dubrovnik, 1929.. str.158.

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 167

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 86

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 65

(10) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 42

„Dubrovnik“ mjesečna ilustrovana revija, Dubrovnik, 1929.. str.158.

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -164-

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 167

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici