Gradoplov 22.05.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN „Londonski dnevnik »Evening Standard« na današnji dan 22. svibnja 1929. godine, donosi članak o boravku Bernarda Shawa u Dubrovnik. (1) Na današnji dan, 22. svibnja 1615. godine, u Dubrovniku je umro povjesničar, autor kronike o povijesti Dubrovnika Jakov Lukarević. (2) Na današnji dan, 22. svibnja 1992. godine, Republika Hrvatska primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Renata, Jelena, Jagoda, i Marcijan. (5) Svjetski je Dan biološke raznolikosti i Dan je zaštite prirode u Hrvatskoj. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Godine 1240. spremali su se Dubrovčani osvojiti Mljet, Lastovo i Korčulu, otoke koji su tada bili pod zahumskom vlasti. Za te dubrovačke pripreme znamo iz originalne isprave u Dubrovačkom arhivu nastale na današnji dan, 22. svibnja 1240. godine, iz koje zaključujemo kako su se Dubrovčani upravo spremali zaposjesti ih, a taj su posao povjerili Grupši i sinu mu Tomi, koji su nakon toga za Općinu Dubrovnik trebali preuzeti upravu nad otocima. Iz ove isprave također se može primjetiti koliko je jako Dubrovnik ovisio o Mlecima, te se i ovaj pokušaj teritorijalnog proširenja imao izvršiti pod mletačkom egidom. Tom prigodom Dubrovčani nisu zaposjeli otoke, ali su ovaj ranije postavljeni cilj pokušali i kasnije doseći. *Naime, nakon donošenja Mljetskog statuta 1345. godine i nakon oslobađanja otočana od kmetske podložnosti, Dubrovčani su se polako počeli pripremati da što prije uspostave svoju vlast na Mljetu. 15. studenog 1410. godine Veliko vijeće donosi propise o Mljetu čime je Mljet definitivno postao dio Dubrovačke Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike 1808. godine*. (8) 

Godine 1272. Dubrovnik dobiva Statut. Prema njemu knez ima dosta veliku vlast. On po svojoj volji izabire pet sudaca, šest vijećnika Malog vijeća i svog zamjenika zvanog »vikar«. Malo vijeće sačinjavaju suci i vijećnici, i ono izabire ostale službenike, sve do 1358, te članove Velikog vijeća do 1320-1321., kada je odlučeno da u Veliko vijeće može ući sva punoljetna vlastela. Time je kneževa vlast bila smanjena, a ona Velikog vijeća, kao izravnog predstavnika Općine, povećana. I prije, povremeno bi se Veliko vijeće protivilo knezu, a i sama mletačka vlada svojom odlukom, koja nosi današnji datum, 22. svibnja 1258. godine, predviđa takvu mogućnost u njoj podložnim gradovima. Ona, naime, određuje da knez ne smije po svojoj volji poništiti ugovor s drugim gradom ili nekom osobom, sklopljen od njegovih prethodnika, bez dopuštenja većine glasova u Vijeću. Dođe li, pak među knezom i Vijećem do nesuglasja, onda o tome odlučuje mletačka vlada. Na taj način vrhovna vlast mletačka u rješavanju takvog spora dolazi do punog izražaja. (9) 

Brojna  poznata svjetska imena posjećivala su Dubrovnik, i bez obzira na dužinu boravka, svi su bili jednako fascinirani i zatečeni njegovom čarobnom ljepotom. Tako je u svibnju 1929. u Dubrovniku kao turist, boravio književnik i jedan od najvećih pisaca toga vremena, engleski dramatičar Bernard Shaw. Odsjeo je u „Grand hotelu Imperijal“, zadržao se u Gradu tjedan dana i o njegovim ljepotama i srdačnosti ljudi  izuzetno lijepo se u svakoj prilici izražavao. „Londonski dnevnik »Evening Standard« na današnji dan 22. svibnja 1929. godine, donosi kratki članak u kojemu između ostaloga zapisuje: „kako izgleda, da će se veliki britanski dramatičar zadržati dulje vremena u Dalmaciji“ te dodaje: »teško da je mogao izabrati bolje mjesto od dalmatinske tvrđave, koja je, sa svojim kneževskim dvorom i franciskanskim i dominikanskim samostanima, ljepša od same Venecije, - i daleko manje pokvarena«...... U povijesti je ostala zabilježena i poznata izjava Bernarda Shawa: Ako uistinu želiš vidjeti raj na zemlji, dođi u Dubrovnik! (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. svibnja 1615. godine, u Dubrovniku je umro povjesničar, autor kronike o povijesti Dubrovnika Jakov Lukarević. Obnašao je mnogobrojne dužnosti; bio je član Velikoga vijeća Dubrovačke Republike, poslanik Dubrovačke Republike kod sultana i bosanskoga paše, a 1613. bio je i knez Republike. Autor je djela o povijesti grada Dubrovnika pod naslovom Opširni izvod iz dubrovačkih ljetopisa u četiri knjige, 1605. Za pisanje te kronike, koja obuhvaća povijest Dubrovnika od njegova osnutka do 1600., koristio se podatcima iz starih kronika, građom iz dubrovačkog arhiva (za razdoblje od 1387), djelima bizantskih, zapadnih i istočnih pisaca, te usmenom predajom. Zbog obilja građe kojom se služio i mnogobrojnih navoda iz djela danas nepoznatih pisaca, Lukarevićeva kronika značajan je doprinos poznavanju dubrovačke povijesti. Među mnogobrojnim zapisima osobito je značajan opis pravnih odredaba i običaja u Dubrovniku, koji sadrži vrijedne podatke o političkom i upravnom uređenju Dubrovačke Republike. (11)

Na današnji dan,  22. svibnja 1868. godine rođen je dum Ivo kan. Ferranti, upravitelj katedrale s najdužim stažem u povijesti i glavni promicatelj kulta Sv. Male Terezije na našim prostorima („utemeljitelj hrvatskoga Lisieux-a“) koji je iz Francuske (preko svetičine sestre) nabavio njezine relikvije i njezin kip. Umro je u Dubrovniku je 29. travnja 1947. g. (16)

Na današnji dan, 22. svibnja 1921. godine, u Klobuku je rođen Vinko Jurčić, hrvatski vrtlarski stručnjak i pejzažni planer, koji je s Brunom Šišićem osnovao Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku. (12)

Na današnji dan, 22. svibnja 1950. godine, u Dunavama jerođen Vlaho Škilj, prodavač trajno nastanjen u Dunavama, poginuo u neprijateljskom topničkom napadu 6. prosinca 1991. g. u luci Gruž, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (13) 

Na današnji dan, 22. svibnja 2015. godine, u Zagrebu je umro prof. dr. sc. Ruđer Novak, rođen u Dubrovniku 24. lipnja 1924. godine. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a 1949. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalizirao je urologiju u Zagrebu 1954. godine, te kirurgiju u Skopju. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Rekonstrukcija uretera revaskulariziranom venom“ obranio je 1964. godine, a habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1971. godine. Godine 1973. bio je izabran u zvanje izvanrednog profesora, a 1975. u zvanje redovitog profesora. Tijekom usavršavanja boravio je na klinikama u Krakovu, Nantesu, Londonu, Parizu, Beču, Budimpešti, Varšavi, Barceloni, Pragu i Essenu. Bio je član brojnih stručnih društava: EAU (Europsko udruženje za urologiju), SIU (Svjetsko urološko udruženje), DGU (Njemačko urološko društvo) te uroloških društava Francuske i Austrije, a počasni član uroloških društava Mađarske, Češke i Poljske. Bio je izabran za redovitog člana Hrvatske akademije medicinskih znanosti u Zagrebu. Posebno valja istaknuti njegovu nastavnu djelatnost koja se temeljila na izvođenju nastave iz nastavnog predmeta Urologije na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima od 1971. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a 1990. godine i na Studiju medicine, odnosno Medicinskom fakultetu u Osijeku. Bio je mentor 22 doktoranada i 13 magistranada. Bio je član Hrvatskog liječničkog zbora, zatim Union internationale contre le cancer, Société internationale d'urologie, te češkoga, mađarskoga, njemačkoga i francuskoga urološkog društva. Medicinski interesi su mu bili urološka  onkologija, rekonstrukcijska urološka kirurgija i kirurgija uretre. Od 1976. do 1990. godine bio je predstojnik Urološke klinike Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu. U tome je razdoblju bio pokretačem i glavnim organizatorom nekoliko međunarodnih kongresa urologije, koji su pod nazivom „Urološki dani Kliničke bolnice Dr. Mladen Stojanović“ bili održani u Zagrebu 1987., 1988., 1989. i 1990. godine. Godine 1990. otišao je u mirovinu. Prof. dr. sc. Ruđer Novak istaknutije europski urolog sa značajnom publicističkom djelatnošću, autor je i koautor 7 knjiga, objavio je 115 znanstvenih i stručnih radova, a od toga 30 u inozemstvu. Napisao je izabrana poglavlja iz urologije 1987. godine. Bio je suautor knjiga „Urološka onkologija“ i „Rekonstrukcijska urološka kirurgija“ te suradnik u objavljivanju medicinske enciklopedije i leksikona. Posebna djelatnost Prof. dr. sc. Ruđera Novaka u razdoblju od 1985.-2005. godine bila je znanstvena i stručna suradnja s Klinikom za urologiju Kliničke bolnice u Osijeku i Medicinskim fakultetom u Osijeku, a temeljila se u sudjelovanu na znanstvenim projektima, izdavanju knjiga iz područja urologije, u organizaciji znanstveno-stručnoga simpozija „Osječki urološki dani“, u uredništvu znanstveno-stručnog časopisa Medicinski vjesnik u Osijeku, u uvođenju novih operacijskih metoda na Urološkoj klinici u Osijeku, te predavanjima koja je održavao kao gostujući profesor na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Godine 2000. bila mu je dodijeljena Po velja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao znak javnoga priznanja za istaknuti rad i izniman doprinos u nastavnoj i znansvenoj djelatnosti Medicinskog fakulteta u Osijeku a 2005. godine „Zlatna medalja Aleksandar Blašković“. /17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Vijest dana, na današnji dan, u petak, 22. svibnja ratne 1992. godine, bilo je, toga dana u 15:30 primanje triju novih država: Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije u članstvo Ujedinjenih naroda. "Ovaj bez sumnje povijesni događaj ostavlja ipak trpak okus u ustima. Vijesti govore o neprijateljskim jedinicama koje ukopavaju svoje topove i okreću ih prema Gradu“, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - Dani koji se ne smiju zaboraviti. (14)     Na Južnom bojištu, na današnji dan, 22. svibnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Dražen Žalac (1970.-1992.). (15) 

Izvori i literatura:

(1) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 42

„Dubrovnik“ mjesečna ilustrovana revija, Dubrovnik, 1929.. str.158.

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 167

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 86

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 65

(10) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 42

„Dubrovnik“ mjesečna ilustrovana revija, Dubrovnik, 1929.. str.158.

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -164-

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 167

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

(16) Povijesničar Ivan Viđen

(17) Izvor: Glavnina podataka iz radnog životopisa Prof. dr. sc. Ruđera Novaka preuzeta je iz članka „Dobitnik zlatne medalje Aleksandar Blašković“ / Prof dr. sc. Ruđer Novak / znanstveni savjetnik i redoviti profesor u mirovini, objavljenog u časopisu: Medicinski vjesnik, 2005; 37(1-4): 27-30; Nakladnik: Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja, Klinička bolnica Osijek