Gradoplov 23.02.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. veljače 1406. godine, dubrovački kirurg Ivan postao je sudski vještak za procjenu opsežnosti ozljeda bolesnog bosanskog kralja Stjepana Ostoje. (1) Na današnji dan, 23. veljače 1929. godine, održana je os¬nivačka skupština Hrvatskog planinarskog društva "Orjen" u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 23. veljače 1469. godine, u Dubrovniku je rođen latinistički pjesnik i diplomat Jakov Bunić, prvi od hrvatskih i svjetskih humanista koji je u stihovima obradio cijeli život Kristov. (3) Na današnji dan, 23. veljače 1591. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik Maroje (Šuljaga) Mažibradić, čija je ljubavna lirika značajan književnopovijesni izvor za proučavanje razvojnih etapa hrvatskoga petrarkističkoga pjesništva. (4) Na današnji dan, 23. veljače 1878. godine, u Dubrovniku je rođen liječnik Milo Katić., od 1924. bio je predsjednik Liječničkoga udruženja Dubrovačke oblasti (poslije Dubrovačko liječničko udruženje). (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Polikarp, Goran, Rafaela, Grozdan i Romana. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 23. veljače 1406. godine, dubrovački kirurg Ivan postao je sudski vještak za procjenu opsežnosti ozljeda bolesnog bosanskog kralja Stjepana Ostoje. Iako kirurg Ivan kaže »leži boles­tan u krevetu i s velikom opasnošću da umre«, kako je Ostoja umro 1418. g., ova po život opasna strijelna rana očito je uspješno medicinski zbrinuta. Da su dubrovački liječnici sposobni i cijenjeni, ukazuje niz arhiv­skih dokumenata, u kojima vladari dubrovačkog zaleđa, Bosne i Srbije često šalju molbe vladi Dubrovačke Republike tražeći liječničku pomoć za sebe i svoju užu rodbinu. (7) 

Na današnji dan, 23.veljače 1502. godine, donesena je dopuna odredbi za straže na gradskim zidinama i novo naređenje o zatvaranju grad­skih vrata. Vrata su se trebala zatvoriti prije večernje zdrave Marije, a otvoriti poslije jutarnje. Vratašca lučkih vrata mogla su ostati otvorena, jedan sat dulje. (8) 

Kupovinom stekavši Konavle, Dubrovčani su, po uzoru na ranije stečena područja, osnovali knežiju Konavala. No, na upravu tog područja nisu odmah poslali kneza iz redova vlastele, nego jednog pučanina. 1. srpnja 1419. za vice-kneza Konavala izabran Nikolica Đerdašev, zvan Đurđević, s mandatom od 4 mjeseca. Nikolica je jedva započeo svoj mandat. Opozvan je već 14. kolovoza, a na njegovo je mjesto postavljen drugi pučanin, župan Milat Gojčinović. No ni njegovo vladanje nije bilo dugog vijeka. Opozvan je poslije dva i pol mjeseca 30. listopada, te 1419. godine. Proces ulaska u posjed Konavala trajao je sve do svibnja 1420. g., kada je u Senatu izrađen konačni plan preuzimanja Konavala i ujedno donesen propis o izboru konavoskog kneza. 25. svibnja izabran prvi konavoski knez Nikolino Marin Gundulić. Recimo i to da se, od prvog konavoskog kneza, Nikolina Gundulića, do posljednjega kneza Vlaha Bernarda Kabužića u Konavlima izmijenilo više od 520 knezova. Izborni mandat kneza trajao je 6 mjeseci, do 1636. godine, kada je produžen na godinu dana. Primopredaja kneževske dužnosti, prema uredbi od 23. prosinca 1438, morala se obavljati u prostorijama kneževa dvora u Konavlima ili u crkvi Male braće u Pridvorju. Taj propis je donesen zato što su se neki knezovi smjenjivali, kako se kaže u uredbi, na putu ili u Cavtatu što je bilo protiv shvaćanja vlade i što je predstavljalo nepoštivanje vlasti. Ovdje treba spomenuti da je konavoski knez neko vrijeme bio i kapetan Cavtata, te da je tri mjeseca od svog jednogodišnjeg mandata morao boraviti u Cavtatu. Naime, 26. srpnja 1680. Veliko je vijeće do­nijelo odluku od spajanju cavtatskog kapetanata (osnovan 22. lipnja 1497) s konavoskom knežijom, za vrijeme od pet godina. No, već poslije nepune tri godine, na današnji dan, 23. veljače 1683. godine, ova je odluka opozvana s moti­vacijom da je potrebna neprekidna prisutnost kneza u Konavlima te da se ubuduće mora birati samo knez Konavala. (17) 

Na današnji dan, 23. veljače 1910. godine, održana jer redovna godišnja skupština sokolske udruge "Hrvatski sokol", važna jer tada prvi put starosta nije dr. Melko Čingrija. Njega je naslijedio na dužnosti staroste "Hrvatskog sokola" dr. Luko Dražić, i obnašao je tu dužnost sve do prvog svjetskog rata, kada je Društvo rasformirano. (9) 

Na današnji dan, 23. veljače 1911. godine, tiskan je humoristični list Skandalet, s ovim šaljivim podacima o sebi:  »Lumer: siti. Godina: gladna. Responsabili redatur: na viagju. Izlazi iz skuta. Brzotisak iza Gospe«. (10) 

Na današnji dan, 23. veljače 1929. godine, u prostorijama podružnice Jugoslavenske ujedinjene banke održana je os­nivačka skupština Hrvatskog planinarskog društva "Orjen" u Dubrovniku. Planinarstvo se u Dubrovniku javlja već u 18. stoljeću, kada se pješačilo u znanstvene svrhe radi ispitivanja tla i bilja. Planinare­nje u današnjem smislu počelo se razvijati poslije prvog svjetskog rata. Zasluge okupljanja prijatelja ovog Sporta i za osnutak kluba pripadaju Šušačaninu Đuru Panyju. Od 1995. godine društvo nosi sadašnje ime HPD «Dubrovnik». (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 23. veljače 1469. godine, u Dubrovniku je rođen latinistički pjesnik i diplomat Jakov Bunić, prvi od hrvatskih i svjetskih humanista koji je u stihovima obradio cijeli život Kristov. Bio je pet puta knez Republike, pet puta u poslanstvima u strane države, odvjetnik općine, knez Stona i Šipana, član Malog vijeća, a bavio se i trgovinom.Mladenačko Bunićevo djelo epilij Otmica Kerbera (oko 1490), najstarija je epska pjesma hrvatske književnosti. Ep Kristov život i djela (1526) u 16 pjevanja i 10049 heksametara katoličkom simbolikom poetizira građu četiriju evanđeljâ. Djelo je tiskano s dopuštenjem pape Klementa VII.; prvi je ep s protureformacijskom tendencijom, ali i plod humanističke težnje za estetiziranjem »prozaičnoga« evanđeoskog učenja, u kojem je Jakov Bunić prvi od hrvatskih i svjetskih humanista u stihovima obradio cijeli život Kristov. (12) 

Na današnji dan, 23. veljače 1591. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik Maroje (Šuljaga) Mažibradić. Njegova ljubavna lirika u duhu je prvoga naraštaja dubrovačkih petrarkista i talijanskog strambotizma. Nevelika po opsegu, ona je ipak značajan književnopovijesni izvor za proučavanje razvojnih etapa hrvatskoga petrarkističkoga pjesništva. Prijatelji i suvremenici hvalili su njegov pjesnički rad. (13) 

Na današnji dan, 23. veljače 1878. godine, u Dubrovniku je rođen liječnik Milo Katić, od 1929. do umirovljenja 1938. bio je voditelj Školske poliklinike i upravitelj Doma narodnog zdravlja u Dubrovniku. Od 1924. bio je predsjednik Liječničkoga udruženja Dubrovačke oblasti (poslije Dubrovačko liječničko udruženje). O zdravstvenim ustanovama Dubrovnika pisao je u Dubrovačkom listu (1925), a članke iz dubrovačke povijesti objavljivao u listu Dubrava (1940–41). (14) 

Na današnji dan, 23. veljače 1940. godine, u Veljoj Međi, Ravno (BiH), rođenje Mirko Papac (časnički namjesnik), zidar, nastanjen u Dubrovniku, poginuo 31. kolovoza 1993. godine u zaleđu Čepikuća, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (15)  

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 23. veljače ratne 1992. godine, u podne mješovita komisija izišla je na uviđaj u Sustjepan, gdje je prethodne večeri poginuo vojnik Đurica Gleđ. Utvrđeno da je uzrok pogibije bila sinoćnja pucnjava iz Mokošice. Predstavnik jugovojske nije htio doći na uviđaj u Sustjepan. Zapovjedništvo Grada je povodom ovog incidenta i drugih "lakših" prekršaja uputilo oštar prosvjed komandi u Kumboru. (16) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 104

(2) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 168,169,

http://www.hpd-dubrovnik.hr/o-drustvu/

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Vladimir Vratović (1989)

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) HBL - Vladimir Dugački (2009)

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 104

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 117

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 64,65

(10) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 25

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 168,169,

http://www.hpd-dubrovnik.hr/o-drustvu/

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Vladimir Vratović (1989)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL - Vladimir Dugački (2009)

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -222-

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 121

(17) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 393,394