Gradoplov 23.04.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Spomendan je sv. Jurja – Jurjevo. U Osojniku i Stravči: sv. Juraj, mč., naslov je župne crkve i svetkovina. U dubrovačkoj biskupiji sv. Juraj slavi se još u župama: Blato/Potirna, Čilipi/Močići, Janjina/Popova Luka, Majkovi Gornji, Mandaljena/Buići, Orebić, Ponikve, Pridvorje, Trsteno/Brsečine, Vručica Gornja, Žuljana, Dubrovnik/Bononovo. (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jure, Đuro, Đurdica i Adalbert. (2) 23. travnja Dan je knjige, grafičkog dizajna i autorskih prava. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom XIV i XV stoljeća više je arhivskih podataka o popločavanju ulica u Dubrov­niku. Na današnji dan, 23. travnja 1389. godine, izabran je odbor, vlastele koji će brinuti o popločavanju ulica, a 1426. g. odlučeno je da se svakih pet godina biraju po tri vlastelina koji će se brinuti za popločavanje Place i gradskih ulica, i za njihovo održavanje. Osim ovih, tih godina donesen je niz odluka ključnih za uređenje i poboljšanje higijenskih prilika u Dubrovniku. (4) 

Na današnji dan, 23. travnja 1422. godine, u Dubrovniku ju započela epidemija kuge koja je trajala više od godinu dana. Ova je kuga po broju oboljelih bila nešto blaža, pa su se sjednice sva tri vijeća održavale tijekom cijelog ljeta. Ipak, oprez i strah od zaraze uočljivi su iz novih propisa o vođenju dr­žavne uprave za vrijeme kuge, koje Vlada donosi 8. svibnja te godine, kao i podatka da će se svakom onom koji otiđe u talijanske luke u kojima hara kuga, isko­pati oko. (5) 

Ni 20 dana nakon Velike trešnje, katastrogfalnog potresa koji je Dubrovnik pogodio na Veliku srijedu oko 8 sati ujutro 6. travnja 1667. g., kada je stao požar, koji je danima harao gradom i kada se uvidjelo kolike su štete, u Senatu su neki razmišljali i o gradnji novog Dubrovnika na Lapadu! Ipak, kako zidine i utvrde nisu bile jako oštećene, na sjednici Vijeća umoljenih, održanoj na današnji dan,  23. travnja 1667. godine, odlučeno je obnoviti Grad. Prema nekim zapisima već na toj sjednici bio je Stjepan Gradić, koji je odmah nakon potresa došao iz Rima! Gradić je osigurao pomoć i bitno doprinio obnovi Grada, te diplomatskim vezama zaustavio težnje Osmanlija za osvajanjem Dubrovnika. U početku je bila zabranjena obnova van zidina, jer se htjelo što prije obnoviti, i naseliti Grad, ponajviše zbog obrane. Naime, Osmanlije su tih dana bile naokolo, pa i na Srđu, spuštajući se noću u pljačku. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 23. travnja? 1590. godine, u Slanome /ili Napulju rođen je skladatelj dominikanac Vinko Komnen. Umro je u Napulju je 4. kolovoza 1667. godine. (19)

Na današnji dan, 23. travnja 1730. godine, u Dubrovniku je rođen jedan od najvećih hrvatskih leksikografa Joakim Stulli, koji je pola stoljeća pripremao za to doba najveći rječnik na 4721 stranici i s 80 tisuća riječi u tri dijela, od kojih je objavljen tek prvi dio. ** Kod izrade Akademijinog rječnika leksikografi su uzeli sve riječi iz Stullijevog rječnika. Svojim kapitalnim djelom Joakim Stulli zadužio je ne samo dubrovačku i hrvatsku, već i europsku leksikografiju.** (7)

Jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara, začetnik hrvatskog modernog slikarstva Vlaho Bukovac, umro je na današnji dan, 23. travnja 1922. godine u Pragu u 67. godini života.  *Najznačajniji hrvatski slikar prijelaza XIX. i XX. st rođen jeu Cavtatu kao Biagio Faggioni, a nakon pohrvaćenja svoje je prezime promijenio u Bukovac  (tal. faggio: bukva). Kompletan Bukovčev opus obuhvaća više od 1000 registriranih djela. Uz portret, koji je njegovo glavno područje, majstorskom virtuoznošću slika aktove, pejzažne studije i velike figuralne kompozicije (Gundulićev san; i Dubravka (1894), te zastor Hrvatskoga narodnog kazališta s temom hrvatskoga narodnog preporoda, 1895). Bio je predsjednik tek osnovanog Društva umjetnika. Posljednje godine proživio je u Pragu, gdje je i preminuo. Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu. (8)

Na današnji dan, 23. travnja 1944. godine, u Orebiću je rođen povjesničar umjetnosti Igor Fisković. Uz obiman znanstveni opus, u bogatoj karijeri, između ostaloga, bio je predavač pri Međunarodnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku (od 1976), a godine 1992. imenovan je ravnateljem Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Dubrovniku, pri kojem osniva restauratorsku radionicu (1993) i pokreće stručna izdanja. (9)

Na današnji dan, 23. travnja 1962. godine, u Dubrovnik je umro, Ćiro Carić, kapetan duge plovidbe i pomorski pedagog, koji je od 1929. pa sve do odlaska u mirovinu 1950. bio profesor u Nautičkoj školi u Dubrovniku. — Carić  je prvi autor nautičkih tablica u nas, a prvi je u svijetu koji je uveo Gaussov zbrajajući logaritam u nautičke tablice i astronomsku-navigaciju. Danas jedna dubrovačka ulica nosi ime Ćira Carića, i to baš ona u kojoj je smješteno Sveučilište u Dubrovniku. (10)

Na današnji dan, 23. travnja 1967. godine, u Gornjem Hrasnu kod Neuma je rođen Zdravko Raguž Vodenac, poginuo 26. prosinca 1991. godine na Nuncijati, kao pripadnik HV-e, nesretnim slučajem,  prilikom izvršenja borbene zadaće. (11)

Na današnji dan, 23. travnja 1994. godine, u Zagrebu je umro veliki hrvatski redatelj Kosta Spaić. Neke od najuspješnijih predstava Kosta Spaić režirao je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara:  Oluja, Williama Shakespearea, Skup i Dundo Maroje, Marina Držića i Dubrovačka trilogija, Iva Vojnovića. Kosta Spaić  bio je umjetnički direktor dramskoga programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1964 –71. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 23. travnja 1992. godine, bio je Đurdev dan - Jurjevo. Pregovori između predstavnika dubrovačke općine i komande jugovojske održani toga dana nisu dali konkretnih rezultata. Na vijestima je objavljeno, kako zapisuje u svojoj knjizi Ivo Stjepović, da je u posljednja dvadeset i četiri sata na području Čapljine, Neuma i Metkovića oboreno šest neprijateljskih zrakoplova. (13) Svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 23. travnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Almedin Husić, Ivan Kobaš i Josip Magaš, te *pripadnici 4. brigade HV-e: Marko Čavlina i Milan Sičenica. (14) 

Izvori i literatura:

(1) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(3) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 26

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 59

Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) http://www.dulist.hr/dubrovacki-potresi-tresnje-pozari-velika-tresnja/165761/

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

http://www.kuca-bukovac.hr/vlaho-bukovac.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Bukovac

* NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(9) HBL Alenka Marina (1998)

(10) HBL Tatjana Delibašić (1989)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str.  -171-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/spaic-kosta-konstantin/

*Autor: Nikola Batušić

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 149

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-*257-