Gradoplov 23.06.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. lipnja, te 1631. godine, venecijanski kapetan zaljeva Grimani dolazi pod Lokrum, iskrcava 200 ljudi, nastojeći zauzeti otok. (1) Na današnji dan, 23. lipnja 1792. godine u Dubrovniku je umro Pasko Baletin, urar, čiji je satni mehanizam sata na Zvoniku iz 1781, radio sve do 1886. (2) Na današnji dan, 23. lipnja 1990. godine, u Zagrebu je obnovljena Družba »Braće Hrvatskoga Zmaja«, koji dugu tradiciju baštini i u Dubrovniku. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Josip Cafasso.; Zdenka; Sidonija, Rafaela i Toma Cor. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Mjeseca svibnja 1631. godine, venecijanski providur Dalmacije piše dubrovačkom Vijeću umoljenih, da je Lokrum venecijanski, nazivajući ga otok sv. Marka, te optužuje Dubrovčane, da su bespravno na tom otoku sagradili neku kućicu pred vratima lazareta. Svi razlozi i tvrdnje Dubrovčana, da je Lokrum dubrovački od utemeljenja grada, nisu ništa koristile, te, na današnji dan, 23. lipnja, te 1631. godine, venecijanski kapetan zaljeva Grimani dolazi pod Lokrum, iskrcava 200 ljudi, dava zapaliti kućicu pred vratima lazareta i započine pripreme za utvrđivanje otoka. Na to dubrovačke tvrđave otvoriše topovsku paljbu po Lokrumu. Vidjevši to Mlečani, iako ih je brdo na Lokrumu branilo, pobjegoše glavom bez obzira. Šest dana kasnije izdato je naređenje, da se sve obitelji iz predgrađa povuku u grad, a državnim namještenicima zabranjuje se prenoćiti izvan gradskih zidina. (5) 

*Uz crkvu Sv. Ignacija zgrada je glasovitog dubrovačkog učilišta Collegium Ragusinum. Isusovci su došli u Dubrovnik u prvoj polovici 16. stoljeća i nastojali otvoriti isusovački kolegij, što se i ostvarilo 1658. godine. Nakon raspuštanja isusovačkog reda 1773., a to je značilo i prestanak rada dubrovačkog kolegija kolegij su preuzeli pijaristi. Danas se u zgradi nalazi Klasična biskupijska gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti. Stara knjižnica ima preko 10.000 svezaka s vrijednim rukopisima dubrovačkih pisaca i inkunabulama.* Collegium Ragusinum ili Kolegij Družbe Isusove u Dubrovniku osnovan je 1658. i bio je žarište izobrazbe, učenosti i pismenosti iz kojeg je proizašla čitava plejada naših poznatih pisaca i znanstvenika te utrt put formiranju hrvatskoga književnoga jezika i narodne književnosti. Ipak, Isusovački kolegij u Dubrovniku možda nikad ne bi bio osnovan da nije bilo zalaganja i dobročinstva o. Marina Gundulića, dubrovačkog isusovca, rođenoga 1596. u Ankoni. *Zahvaljujući donaciji darovnicom koja nosi današnji datum 23. lipnja 1634. godine  i oporukom od 29. srpnja 1634. on je ostavio 18.000 zlatnih škuda isusovačkom kolegiju u Ankoni za potrebe budućega kolegija u Dubrovniku. Od toga je 12.000 škuda za utemeljenje kolegija, a 6.000 za uzdržavanje rezidencije Družbe Isusove u Dubrovniku. I drugi su svećenici Družbe Isusove slijedili Gundulićev primjer i ostavili svoja dobra budućemu kolegiju * *Godinom osnivanja kolegija jer se tada počelo s javnim poučavanjem smatra se, dakle 1658., ali sama gradnja zgrade Kolegija  počela je tek 1662.. *Gradilo se punih pet godina da bi katastrofalni potres 1667. još nedovršeni kolegij pretvorio u ruševine. U potresu je izgubio život čitav jedan razred učenika.* Nakon potresa nastava je ponovno započela 1671. Gradnja zgrade konačno je dovršena 1696., s dodatcima i u prvoj pol. 18. st. Nad ulaznim vratima, u kamenu je profiliran sat te ispod njega maskeron, tipski vrlo sličan onima s velike Onofrijeve fontane. Gradnja glasovitog stubišta (»Skalina od Jezuita«) započeta je 1735., a osmislio ga je Pietro Passalacqua iz Messine. Temeljnim obilježjima skalinada podsjeća na glasovitu rimsku Scala di Spagna, u skromnijoj izvedbi. Kolegij je predstavljao temelj naobrazbe mnogih uglednih Dubrovčana, uz djelovanje Kolegija vezana su mnoga poznata imena: prije svih Ruđer Bošković, zatim Đuro Baglivi, Rajmund Kunić, Bernard Zamanja, Đuro Bašić, Bartul Kašić, Jakov Mikalja, Benedikt Rogačić, Ivan Marija Matijašević, Ignjat Đurđević, Ardelio Della Bella, Francesco Maria Appendini i dr. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

U Stravči u Konavlima useoskoj obitelji 1715. godine rođen je urar, Pasko (Paskoje) Baletin. Bio je samouk; radio je kao urar, drvodjelac, krojač, suknar, kovač i zidar. Najviše se istakao urarskim umijećem konstruirajući na zvonicima velike željezne satne mehanizme različitih oblika i veličina. Za svaki franjevački samostan Dubrovačke provincije napravio je sat, jedan je sačuvan u Kuni na Pelješcu, a možda postoji i još neki. Za samostan Male braće u Dubrovniku načinio je nekoliko satova, a sačuvao se onaj iz klaustra (sada u samostanskoj zbirci). Preporukom Ruđera Boškovića dubrovačka vlada povjerila mu je 1781, izradu novog sata za gradski zvonik, što bi otkucavao svakih 12 sati, a ne svaka 24 sata, kako se do tada po srednjovjekovnom načinu označivalo vrijeme. Koristeći i dijelove starog sata, izradio je od 21. III do 23. XII novi sat s brojčanikom u štuku i s pozlaćenim metalnim kazaljkama u obliku hobotnice, otvorio je prozorčić za rasvjetu s južne strane tornja i napravio posebnu budilicu za zvonik. Za ovo majstorski izvedeno djelo vlada mu je dodijelila novčanu nagradu, kojom je podignuta mramorna ograda pred glavnim oltarom u crkvi samostana Male braće u Dubrovniku, te dala doživotnu godišnju potporu, a na zvonik postavila ploču koja je i danas tamo, s urezanim natpisom: A. D. MDCCLXXXI. OPUS F. BALETIN A CANALIBUS O. M. S. FRANCI. Njegov je sat radio sve do 1886, kad je skinut i 1887. zamijenjen novim (što su ga izradila braća Solari iz Udina). *Stari je sat bačen u staro željezo pored mora. Velikim zalaganjem Iva plemenitog Sarache, restauriran je 1907. na njegov trošak i predan Domorodnom muzeju u Dubrovniku, preteči današnjih Dubrovačkih muzeja. Domorodnom muzeju predani su i Zelenci nakon njihovog skidanja sa zvonika 1906. godine i izrade njihovih kopija, kao i brojčanik „Sunce“. Svi ti elementi nekada su se nalazili u niši u prizemlju palače Sponza, a nakon temeljite restauracije u restauratorskoj radionici za metal Dubrovačkih muzeja, a danas je izložen na 1. katu Kneževoj dvora, pred ulazom u izložbene dvorne.* U istom muzeju su i Baletinove krojačke škare iz samostanske radionice sukna koju je vodio do svoje duboke starosti. Pasko Baletin i splitski urar Juraj Politeo, koji je, prema Ivanu Kukuljeviću, djelovao u Padovi i izradio sat na crkvi Sv. Marka u Veneciji, do sada su jedini poznati domaći majstori urari koji su sami izrađivali satove. Tek od sredine XIX st. počinju se u Dalmaciji otvarati urarske radionice, a potkraj vijeka javljaju se i prvi domaći majstori urari. Pasko Baletin umro je u Dubrovniku, na današnji dan, 23. lipnja 1792. godine. (7)

Na današnji dan, 23. lipnja 1984. godine, u Dubrovniku je umro pravni pisac i kulturni djelatnik Mijo Ivan Brlek. Do 1952. profesor je kanonskog prava i crkvene povijesti u Visokoj franjevačkoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku te bibliotekar knjižnice samostana Male braće. Nakon trogodišnjeg djelovanja u Rimu, vrativši se 1975. u Dubrovnik, istražuje život i rad leksikografa Joakima Stullija, o kojemu je, u Dubrovniku 1980. godine organizirao i znanstveni skup, a 1987. izdano mu je i djelo Leksikograf Joakim Stulli (1730–1817). (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 23. lipnja ratne 1992. godine,  u 7 sati ukinuta je opća opasnost, oglašena prethodne večeri. Dan je protekao mirno, bez neprijateljskih napada na uže područje grada. *Ipak, toga dana, 23. lipnja 1992. godine, na Južnom bojištu, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Marijan Pajvot.* "Atlasov" brod "Astral" otplovio je za Cavtat noseći humanitarnu pomoć stanovnicima Cavtata i Konavala. (9) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 176

(2) HBL  Stane Đivanović (1983)

(3)http://dbhz.hr/?cat=29

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 176

(6) *Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice msaprodkd.hr

IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 41-53

(7) HBL  Stane Đivanović (1983)

*http://www.dulist.hr/restaurirani-satni-mehanizam-i-brojcanik-sa-zvonika/220123/

(8) HBL Franjo Emanuel Hoško (1989)

(9) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 194

Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 556

* VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262