Gradoplov 23.09.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na putu za Novi turski paša Sejdi Ahmed sa 6000 vojnika u haračkom pohodu prošao je kroz Konavle i zadržao se tu tri dana, od 21. do 23. rujna 1657. godine. (1) Na današnji dan, 23. rujna 1991. godine, prvom plovidbom broda nazvanog »Sv. Vlaho« u Dubrovniku, osnovan je Odred naoružanih brodova. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Pio iz Pietrelcine, Konstancije, Zakarija, Lino i Sofija. (3) 23. rujna – Međunarodni je dan kulturne baštine. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Od 1657-1659. godine, Bosanskim pašalukom upravljao paša. Prve dubrovačke poslanike dočekao je prividno blagonaklono, ali su se poslije međusobni odnosi poremetili. Sejdi Ahmed paša ubrzo je u cijeloj Bosni došao na zao glas zbog velikih nasilja i nad kršćanima i nad Turcima, te među jednima i drugima izazivao veliko nezadovoljstvo. Bio je neiskren i licemjeran, pohlepan za novcem i ucjenjivač, pa je nasilno istiskivao novac i od Turaka. Porta mu je među ostalima povjerila zadaću da se obračuna s novskim zulumćarima, osobito s Omerom Begzadićem i Alagom Šabanovićem, no on je i tu akciju sprovodio kako je odgovaralo njegovim interesima. Kad se 1657. spremao u Novi, dubrovačka vlada ga je nastojala odvratiti da putuje preko dubrovačkog teritorija. Doduše, prema sultanovim fermanima nisu ni bosanski paše ni hercegovački sandžaci smjeli na putu za Novi prolaziti dubrovačkim teritorijem, ali to oni nisu poštivali već su više puta prolazili istočnim dijelom Konavala. Da ga odvrati od namjeravanog smjera putovanja dubrovačka ga je vlada bila spremna darovati s tisuću dukata, no on je ucjenjivački tražio deset tisuća. Kada vlada nije htjela pristati, nasilni je paša čak i zaprijetio, našto je dubrovačka vlada poduzela opće mjere sigurnosti. Vijećnici Vijeća umoljenih nisu se smjeli udaljavati iz grada jer su se sjednice ponekad držale i nekoliko puta dnevno. U gradu su pojačane straže, unajmljeno je pet stotina vojnika plaćenika, pojačano naoružanje, a proglašena je pripravnost i u nekim ostalim dijelovima Republike. Paša je zaista prošao kroz Konavle sa šest tisuća vojnika i zadržao se tu tri dana, od 21. do današnjeg datuma 23. rujna, te 1657. godine, dakle znatno duže no što je bilo potrebno za prijelaz. Robio je i uništavao, neke ljude i ubio, a u svojem pljačkaškom pohodu nije se zadržao samo u istočnom dijelu već je dopro do Uskoplja i iznad Cavtata. Dubrovačkim poslanicima koji su ga nagovarali da napusti Konavle i ode u Novi, odgovorio je da će on, istina, otići, ali da očekuje nagradu od deset tisuća talira. Dubrovčani su bili ogorčeni. Mjere protiv zulumćara u Novom samo je djelomice proveo, i tu izvlačeći novac. Jedino je lišio službe Omera Begzadića. Nakon prvotnog ogorčenja Dubrovčani su se pribrali, ne isplativši deset tisuća talira već mu u Novi poslaše na dar samo tisuću i pet stotina talira. Sejdi Ahmed paša nije se vratio preko Konavala. Nije čudo što je kao posljedica svega toga među Konavljanima zavladalo antitursko raspoloženje, tako da su se i oni počeli pridruživati hajducima pri njihovim upadima u obližnja sela u Turskoj. Dubrovačka vlada u lipnju 1658. čak je poduzela istragu protiv svih takvih, a i protiv hajdučkih jataka. (5) 

Je li slučajnost ili ne, ali na današnji dan, 23. rujna 1928. godine, na 369-tu godišnjicu smrti uglednog Šipanjca Toma Stjepovića-Skočibuhe, boraveći na Šipanu poznati rodoljub i pisac Vlaho Fortunić održao je predavanje o povijesti otoka u kojem je iznio niz zanimljivih podataka o bogatoj kulturnoj i gospodarskoj baštini ovog najvećeg elafitskog otoka: …Prvi stanovnici Šipana bili su Grci, Rimljani i Iliri, a zatim su ga nastanili Hrvati, odnosno Zahumljani i skupa s Lopudom i Koločepom 1080. godine ušli u sastav Dubrovnika. Dubrovačka vlastela gajila je veliku ljubav prema Šipanu, podižući vile za razonodu koristeći se svojim imanjima i uživajući u prekrasnoj prirodi. U doba najvećeg uspona dubrovačkog pomorstva Šipan je posjedovao 17 velikih jedrenjaka pod njegovim kapetanima. Šipan se u srednjem vijeku uspješno suprotstavio navali gusara, a Fortunić tvrdi kako su se Crnogorci 1806. godine, tijekom opsade Dubrovnika, dva puta pokušavali iskrcati na otok, ali su Šipanjci, znajući za njihova zlodjela svojom hrabrošću to onemogučili. Tog 23. rujna 1928. g. Fortunić je objasnio i sudjelovanje Šipanjaca u borbi za obnovu Dubrovačke Republike pod vodstvom Jera Natalija i kasniju sudbinu otoka pod austrijskom upravom. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan,  23. rujna 1559. godine, umro je pomorski kapetan i brodograditelj Tomo Stjepović-Skočibuha. Najprije je bio mornar, zatim kapetan na brodovima, a potom i priznati brodograditelj, trgovac i graditelj kuća. Veliki dio svog bogastva ulaže u gradnju daleko poznatih dubrovačkih galijuna, karaka. Takvi brodovi mogli su samo jednom uspješnom plovidbom donijeti toliku dobit da bi obitelj dugo mogla bezbrižno živjeti u materijalnoj sigurnosti. Tomo je kao kapetan na tako velikim brodovima stjecao još veće bogastvo i onda ga dalje ulagao u različite poslove povečavajući svoje bogatstvo. Da bi mogao imati visok ritam poslovanja gradio je svoje brodove i u brodogradilištu u Suđurđu jer je ono u Gružu bilo zauzeto. Na taj način je imao svoje vlastito brodogradilište koje je moglo graditi i najveće brodove. Od 1527. – 1557. je u najjačem svom stvaralačkom razdoblju bavio se i graditeljskim poduzetništvom, kupuje zemljišta, ulaže dobit u nekretnine, gradi i kupuje kuće za sebe i svoju rodbinu na Šipanu, Brgatu, Orebiću, Koločepu i Dubrovniku. Najviše vremena provodio je na Šipanu, a kada odlazi u Dubrovnik rado je viđen gost u kućama vlastele i bogatih trgovaca. Tomo Stjepović-Skočibuha rođen je u Pakljenom (zaselak u blizini Suđurđa) 1484. g. u obitelji  Sagroević-Stjepović-Krivonosović-Skočibuha, čiji početak veza s Dubrovnikom seže iz druge polovice 15. st. Zanimljivo je jedno od obiteljskih prezimena, Krivonosović, što je vjerojatno nadimak. koji je vjerojatno nastao u nekoj veseloj prilici i potom ostao u obiteljskom rodoslovu. (7) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

23. rujna, obilježava se Danom dubrovačkog Odreda naoružanih brodova, jednog od najvažnijih činitelja uspješne obrane Dubrovnika. Osnovan je na inicijativu Miljenka Bratoša, Aljoše Nikolića i Rudija Butkovića. **Na današnji dan, 23. rujna 1991. godine, prvom plovidbom broda nazvanog »Sv. Vlaho« u Dubrovniku, pod zapo­vjedništvom Aljoše Nikolića, osnovan je Odred naoružanih brodova koji je svo­ju iznimnu vrijednost pokazao nakon što je neprijatelj 5. listopada zauzeo Sla­no i time u potpunosti izolirao i okru­žio Dubrovnik.**  *Zadaća ovog odreda je bila probijanje pomorske blokade Dubrovnika i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja, streljiva i svega ostalog neophodnog za uspješnu obranu grada i kakvu takvu normalizaciju života stanovnika. Pripadnici odreda su od Dubrovnika do luka Broce i Prapratno na Pelješcu gliserima prevozili i ranjenike te branitelje koji su iz svih krajeva Hrvatske dolazili pomoći braniteljima Dubrovnika. Odred naoružanih brodova je bio žila kucavica koja je tijekom opsade Dubrovnika grad i njegove izmučene branitelje i žitelje održavala na životu.*  **Polovicom listo­pada 1991. postrojbu je činilo 7 brodova s posadama, te tehnička i ra­darska služba, a nakon 15. studenoga u njegovom sastavu djeluju mineri i diverzanti. Početkom 1992. ONB je u svom sastavu imao je ukupno 117 pomorskih dragovoljaca i 22 broda nami­jenjena za izvođenje ratnih operacija. U uvjetima potpu­ne neprijateljske pomorske blokade **  *tijekom brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, a gliseri Odreda naoružanih brodova su preplovili preko 35 000 Nm, prevezli više od 5 000 civila, ranjenika i vojnika te prebacili preko 4 000 tona različitog tereta, od naoruža­nja, streljiva i vojne opreme do osnov­nih živežnih namirnica. Zapovjedništvo i posade brodova bile su smještene u hotelima "Dubrovnik Palače" i "Vis-2", a najvažnije uporište Odreda bilo je na nenaseljenom elafitskom otoku Jakljanu u uvali Veliki Jakljan. Odred naoružanih brodova odlikovan je 2006. godine Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu. Unatoč zaslugama u Domovinskom ratu ni jedan pripadnik Odreda naoružanih brodova Dubrovnik-Ston nije dobio ni časnički vojno-pomorski čin ni bilo koje ratno odlikovanje. Posljednji i jedini očuvani primjerak jednog od naoružanih brodova Sveti Vlaho, restauriran je i izložen u parku Batali kao muzejski primjerak.* (8) Kako se rat bližio Dubrovniku, Ministarstvo obrane RH izravno je i neizravno komuniciralo s dubrovačkim tijelima. Na današnji dan, 23. rujna 1991. godine, Ministarstvo obrane zatražilo je podatke o prihvatnim centrima i zarobljeničkim logorima, a Glavni Stožer Hrvatske vojske (GS HV) izvješće o broju oklopnih mehaniziranih vozila, protuoklopnih oružja, topova haubica, protuzrako-plovnih topova i raketa te minobacača. (9) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 23. rujna 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e,Josip Šimić. (10) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 109,110

(2) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21,30

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 109,110

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) http://www.dentalcentarmarusic.hr/otok-sipan/veza-dubrovnika-s-obitelji-stjepovic-skocibuha/

(8) Dubravko Cota, Vijesti Radio Dubrovnika, 23. rujna 2015.

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Odred_naoružanih_brodova_Dubrovnik

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21,30

(9) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 23

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-