Gradoplov 24.02.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. veljače, te 1471. godine, izdato je naređenje s uputstvom knezu i kancelaru Konavala, kao i kaštelanu Sokola, kako smjestiti stanovništvo koje se ispod tvrđave Sokol povlačilo pred Turcima i pljačkama na dubrovačkom području. (1) Na današnji dan, 24. veljače 1708. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, prevoditelj i diplomat Luko Mihov BUNIĆ, šest puta knez Republike, sudac kriminala, četiri puta član Malog vijeća i 13 puta član Vijeća umoljenih. (2) Na današnji dan, 24. veljače 1899. godine, u Stonu je rođen hrvatski ftizeolog i kulturni povjesnik Rafo Ferri. (3) Na današnji dan, u ponedjeljak 24. veljače ratne 1992. godine, predstavnici zapovjedništva Grada uputili su poseban prosvjed komadni Jugoslavenske mornarice u Kumboru zbog odvođenja jahti iz dubrovačke marine. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Montan, Modest i Goran. (5) Na današnji dan, 24. veljače 1582. godine, papa Grgur XIII. izdao je bulu kojom će biti uveden gregorijanski kalendar. Grgur XIII. objavio reformu do tada postojećeg, julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas. U večini katoličkih zemalja kalendarska reforma pape Grgura XIII. počela je vrijediti 4. listopada iste godine. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 24. veljače, obilježavao se  blagdan – Sv. Matije apostola, izabranog kao zamjena Judi Iškariotskom.Njegov spomendan uključen je u katolički kalendar u 11. stoljeću, a nakon reforme kalendara 1969. godine, slavi se 14. svibnja. (7) 

Na današnji dan, 24. veljače, 1436. godine,  Malo vijeće određuje tri nadstojnika za zatvaranje arsenala, gredicama (palangama), odnosno nekom vrstom vrata, kojima bi se zatvorili veliki lukovi arse­nala, u gradskim zidinama prema moru, odnosno u luci. (8) 

Na današnji dan, 24. veljače, te 1471. godine, izdato je naređenje s uputstvom knezu i kancelaru Kona­vala, kao i kaštelanu Sokola, kako smjestiti stanovništvo koje se ispod tvrđave So­kol povlačilo pred Turcima i pljačkama na dubrovačkom području. Prema tom naređenju, djeca ispod 10 godina trebala su se smjestiti u unutarnju (gornju) tvrđavu, žene i svi koji nisu za oružje u predziđe između vanjskih i unutarnjih vrata tvrđave, odnosno između unutarnjeg i vanjskog zida, a svi sposobni za oružje trebali su stanovati vani. (9) 

Do rata na području Dubrovačke Republike, koji je potom doveo i do postunog gašenja, kao i neizbježnog konačnog ukidanja višestoljetne ponosne državice, došlo je slijedom širih vojnopolitičkih gibanja. Zbog strategijske važnosti istočnojadranske obale Dubrovačka je Republika početkom 19. stoljeća postala središte špijunskih i diplomatskih akcija. Francusko–austrijski rat privremeno je okončan Napoleonovim pobjedama i Požunskim mirom 25. prosinca 1805. Prema mirovnim odredbama Francuzi su od Austrijanaca trebali preuzeti Dalmaciju i Boku. Međutim, u Boki ih je preduhitrila ruska flota admirala Senjavina, pa se Dubrovačka Republika našla u škripcu. Uz pristanak i povlačenje Austrije, Rusi su već, na današnji dan, 24. veljače 1806. godine, zauzeli Kotor, a u ožujku su blokirali dubrovačku i grušku luku. Nakon što su francuske postrojbe 25. svibnja doprle do Maloga i Velikoga Stona, bilo je izvjesno da će nastaviti prema Gradu. U nadi da će boravak Napoleonove vojske biti privremen i da će time izbjeći sukob na vlastitome teritoriju, dubrovački je Senat 27. svibnja 1806. otvorio gradska vrata Francuzima. No, nade vlastele nisu bile utemeljene. Ulaskom oko tisuću francuskih vojnika pod zapovjedništvom generala Lauristona započelo je razdoblje rata i okupacije, a okončano je dvije godine poslije formalnim ukinućem Republike. (16) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. veljače 1708. godine, u Dubrovniku je rođenpjesnik, prevoditelj i diplomat Luko Mihov BUNIĆ. Školovao se u dubrovačkom kolegiju. Stekao je pravničku spremu, te se bavio odvjetništvom. Obavljao je razne dužnosti u javnim i državnim službama Republike. Već je 1730. izabran u zbor Officiali Scritta Ospidale Misericordiae, 1731. prvi put je »avvocato della Corte Grande«. Bio knez Konavala (1738), knez Lopuda i Koločepa (1745), kapetan Cavtata (1755, 1766), između 1757. i 1778. šest puta knez Republike, zatim sudac kriminala, četiri puta član Malog vijeća i 13 puta član Vijeća umoljenih, na kojem položaju ga je zatekla smrt 1778.. I njegov sin Miho bio je gorljivi branitelj dubrovačke nezavisnosti 1813/14. Pisao je na hrvatskom i latinskom jeziku: epigrame, satire, ode, prigodnice u svezi s političkim zbivanjima. Najpoznafiji mu je kratki spjev Arion u rieku, Aretuza u goru, varijacija na Ovidijeve Metamorfoze. (10) 

Na današnji dan, 24. veljače 1795. godine, u Karlovcu je rođen hrvatski književnik, prevoditelj i liječnik, jedan od prethodnika ilirizma Juraj (Đuro) Matija Šporer, između ostaloga autor drama povijesne tematike, pa tako i tragedije Car Murat II. i Republika dubrovačka (1861), te drame Propast Republike dubrovačke. (11) 

U mjestu Ločica ob Savinji kraj Polzele, na današnji dan, 24. veljače 1890. godine, rođen je Gregor Čremošnik, slovenski povjesničar, koji je tijekom svog znastvenog djelovanja, između ostaloga proučavao i srednjovjekovnu povijest Dubrovnika, te objavio više zbirki izvora iz dubrovačke povijesti, i to: Kancelarijski i notarski spisi 1278–1301 (1932), Spisi dubrovačke kancelarije, I. Zapisi notara Tomazina de Savere 1278–1282 (1951), Dubrovački pečati srednjeg vijeka, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku IV-V, Dubrovnik, 1956, 31-47., Postanak i razvoj srpske ili hrvatske kancelarije u Dubrovniku, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku I, Dubrovnik, 1952, 73-84., Ugovor između kralja Tvrtka i Dubrovnika od 9. aprila 1387, GZM n.s. I, Sarajevo, 1946, 123-127., Dubrovačka kancelarija do god. 1300, GZM 39, Sarajevo, 1927, 231-253., Prilozi dubrovačkoj i srpskoj numizmatici, Slavia, Praha, 7, 1928/1929, 564-584., Prodaja Bosanskog Primorja Dubrovniku god. 1399. i kralj Ostoja, GZM 40, Sarajevo, 1928, 109-126.Vrednost dubrovačkog izvoza u Srbiju i Bosnu, GZM 41, Sarajevo, 1929, 57-62.Dodatak članku dubrovačka kancelarija, GZM 41, Sarajevo, 1929, 121-122.Kada je postao dubrovački arhiv, GZM 44, Sarajevo, 1932, 57-61., Istoriski spomenici dubrovačkog arhiva, Ser. III, sv. 1, Kancelariski i notarski spisi 1278-1301, Zbornik SKAN III, Beograd, 1932. (12) 

Na današnji dan, 24. veljače 1899. godine, u Stonu je rođenhrvatski ftizeolog i kulturni povjesnik Rafo Ferri [fe'ri],osnivač i voditelj plućnog odjela splitske bolnice; pionir antituberkulozne službe u Dalmaciji. Zanimao se za medicinsku prošlost Splita i Dubrovnika, povijest epidemiologije i pomorskoga saniteta, napose za povijest Poljica. (13) 

Na današnji dan, 24. veljače 1930. godine, u Subotici je rođen hrvatski filozofski i teološki pisac Tomo Vereš. Filozofiju i teologiju studirao u Dubrovniku u kojem je bio i profesor skolastičke filozofije na dominikanskom Filozofsko-teološkom učilištu. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 24. veljače 1992. godine, kršeno je primirje na dubrovačkom području. Tijekom prethodne noći je bilo više izgreda i otvaranja vatre s Bosanke, Dupca, Žarkovice, Strinćijere, Pobrežja i nekih drugih položaja, a tijekom dana opet su se čule eksplozije u Župi dubrovačkoj. Predstavnici zapovjedništva Grada opet su prosvjedovali komandi Jugoslavenske mornarice u Kumboru. Poseban prosvjed uputili su zbog odvođenja jahti iz dubrovačke marine. To su uglavnom bile jahte stranih državljana koje su imale sreće preživjeti teška bombardiranja s manjim oštećenjima ili bez njih. Na prosvjed zbog njihova odvođenja odgovoreno je da su odvedene zbog zaštite i sigurnosti. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 24

(2) HBL Miljenko Foretić (1989)

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 122

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6)https://hr.wikipedia.org/wiki/Gregorijanski_kalendar

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Matija

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 58,59

(9) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 24

(10) HBL Miljenko Foretić (1989)

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 122

(16) Stjepan Ćosić

http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/