Gradoplov 24.03.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. ožujka 1346. godine, donošenjem odluke o popisu svih strijelca i uvođenjem obaveznog sudjelovanja u strijeljačkim natjecanjima svake svečanosti", vlada Republike napravila je prvi korak u organizaciji strijelaca u Dubrovniku. (8) Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti, osnivač DPDS-a, Lukša Beritić. (15) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Josipa Breškovića (1910 – 2000) (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Latin, Katarina, Agapit, Aleksandar i Javorka. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

18. stoljeće je "značajno doba staroga Dubrovnika". Iz tog razdoblja datiraju i prvi pojavni oblici športskih aktivnosti, koji postaju sastavnim dijelom života u Dubrovniku. Ali već prije 1270. godine zabilježeno je gađanje strijelom, a pojavu dvoboja imamo 1338., plesa 1432., igranja loptom 1448. U prvoj polovici 15. stoljeća zna se za alku, 1491. za mačevanje, 1514. za igru osvajanja gradova, a u 16. stoljeću veslanje i jedrenje. Strijeljanje se u Dubrovniku pojavljuje kao posljedica izravne neprijateljske opasnosti i čestih razbojničkih napada s mora i kopna. Dubrovačka Republika nije imala stalnu domaću vojsku, pa su u opasnosti pozivani punoljetni muškarci, a poslije se, na određeno vrijeme, uzimala plaćenička vojska (barabanti) što se zadržalo sve do francuske okupacije 1806. godine. Najstariji podatak o sudjelovanju u strijeljanju, koje je bilo i obvezno, nalazimo u dubrovačkog kroničara Jakova Lukarevića. On ističe da su omiški gusari oko 1270. godine napali dubrovačke ribarske brodice u Gruškoj luci: "Poslije toga Dubrovčani su naredili, da se mladići njihova grada i teritorija okupljaju u prazničke dane, određujući nagradu onomu koji sa samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. Ta vježba osposobljavala je mnogo vještih mladića, a ovaj način je u običaju i kod mornara. Rečena praksa trajala je sve do mog vremena uz predloženu nagradu od strane države puškarima i bombardijerima" (topnicima). Činjenica da u arhivskim dokumentima nalazimo podatak da se za potrebe streljaštva izgradila streljana 1385. godine, najbolje pokazuje koliko se brige i pažnje posvećivalo vježbanju i natjecanju u streljaštvu. Prema dosad pronađenim dokumentima prvi korak u organizaciji strijelaca Republika je napravila 1346. godine, za vrijeme mletačke vladavine. Naime, na današnji dan, 24. ožujka te, 1346. godine, donesena je odluka: "da se popišu svi strijelci i izda naređenje da idu na strijeljanje svake svečanosti". (8) 

Odlukom vlade donesenom na današnji dan, 24. ožujka 1464. godine, zaključilo se da se u vode između Pelješca i Korčule pošalje jedan brod koji će paziti da se stanovnici Pelješca ne miješaju sa onima iz Korčule, gdje vlada kuga. Po tome se može zaključiti da opet vlada velika zabrinutost i oprez u vezi sa novom epidemijom, koja je počela na otoku Korčuli i prijetila je prijeći na područje Republike. Kuga se zbilja i pojavila početkom 1465. g., i to najprije na otoku Koločepu. Iako je vlada dozvolila kacamortima da troše koliko im bude potrebno da bi se izbjegla epidemija, kuga se vrlo brzo proširila i po gradu i u Mlinima, odnosno u Župi dubrovačkoj. Nije pomogla ni odluka da se na gradskim vratima postavi po je­dan vlastelin i pučanin, koji će paziti i preko cijelog dana sprječavati da u grad slučajno ne uđe netko od okuženih. (9) 

Nakon što je Dubrovnik uz pomoć turske diplomacije suzbio nastojanja Vene­cije u onemogućavanju njegove kopnene i pomorske trgovine, Venecija je smišljala nove akcije. Tako je preko svojih trgovaca i diplomata započela pronositi vijest kako je roba koju Dubrovčani donose iz turskih zemalja zaražena kugom. Takve glasine imale su za posljedicu zatvaraje talijanskih luka za dubrovačke trgovce i njihovu robu. *Premda je Dubrovnik imao dobro razvijenu službu raskuživanja trgovačke robe koja je preko njegove luke stizala iz Levanta, zdravstvena vlast u Mlecima postupa s tom robom kao da nije raskužena. Na današnji dan, 24. ožujka 1623. godine, mletačka vlada izdaje naredbu svojem konzulu u Jakinu (Anconi) da izvijesti tamošnju vlast kako dubrovački trgovci raznose kugu koja se raširila po Turskoj, jer Dubrovnik ne vrši dezinfekciju robe uvezene iz Turske*. Time se i balkanska trgovina umjesto Dubrovnika usmjeravala preko Splita. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. ožujka 1505. godine, u Dubrovniku je umro pisac i humanist Frano Lucijan Gundulić, čije jejedino poznato djelo nevelika prozna latinska inkunabula Battistino (Baptistinus), jedina očuvana latinska novela ranoga hrvatskoga humanizma, i uz izgubljenoga Dupina Ivana Gučetića dokaz popularnosti toga žanra u Dubrovniku potkraj XV. st. *U noveli je Gundulić opisao istinitu zgodu o varalici iz Genove i njegovu boravku u Dubrovniku potkraj 1489. * (11)

Na današnji dan, 24. ožujka 1762. godine, u Dubrovniku je rođenpjesnik Damjan Betondić. Pisao je prigodne pjesme, a dvije su mu posvećene suvremenim političkim događajima: O bitci kod Visa 1811. i Dubrovnik oslobođen 1814., u kojoj izrazito negativno prikazuje francusku vlast u Dubrovniku, a dolazak austrijske vlasti slavi kao oslobođenje. (12)

Na današnji dan, 24. ožujka 1886. godine, u Livnu je rođen književnik i pedagog Mirko Jurkić. Ojavio je knjigu pripovijedaka Dubrovačka legenda (1928) u kojoj prevladavaju psihološke analize likova, ali i satire političkog stanja i administracije. (13)

Na današnji dan, 24. ožujka 1972. godine, u Dubrovniku jerođen Antonio Vatović, glazbenik, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik specijalne postrojbe MUP-a. (14)

Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti Lukša Beritić, od 1946–1960. godine povjerenik Konzervatorskoga zavoda Dalmacije za Dubrovnik, 1961. izabran za počasnog člana Društva konzervatora Jugoslavije, a 1952., osnivač Društva prijatelja dubrovačke starine, njegov prvi predsjednik, a poslije doživotni počasni predsjednik. Proučavanjem dubrovačke prošlosti, a posebno utvrda i vojnog naoružanja, bavio se od mladosti, a nakon umirovljenja 1940. godine, isključivo se bavio dubrovačkom prošlošću. Kao povjerenik Konzervatorskog zavoda Dalmacije za Dubrovnik i spiritus movens Društva prijatelja dubrovačke starine, Lukša Beritić,pridonio je obnovi, očuvanju i održavanju dubrovačkih zidina i povijesnih spomenika u gradu, Stonu, Sokol kuli u Konavlima, i drugih spomenika na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Uz brojne stručne radove, Lukša Baritić objavio je knjige: Utvrđenja grada Dubrovnika,Dubrovačke zidine, Stonske utvrde,Urbanistički razvitak Dubrovnika,Dubrovačka artiljerija, teTvrđava Sokol u Konavlima. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 24. ožujka 1992. godine, u više navrata otvarana je vatra s Bosanke po Nuncijati kao i s nekih drugih položaja. Na zapadnom dubrovačkom bojištu bilo je napada i iz teškog artiljerijskog oružja. Radio Dubrovnik je upozorio građanstvo da se ne opušta. (16) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 24. ožujka 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e: Goran Kliškić i Ivica Vuco. (17) 

Izvori i literatura:

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 350

(8) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 13,14,15

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 62,63

(10) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 95

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Dunja Detoni-Dujmić (2002)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Vinko Foretić (1983)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -127-

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 133,134

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-227-