Gradoplov 24.05.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U zaključku Malog vijeća, na današnji dan, 24. svibnja 1344. godine, prvi put se navode imena dubrovačkih seksterija (djelova grada) i određuju njihovi kapetani. (1) Na današnji dan, u noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine, u požaru je izgorjela stara crkva sv. Vlaha na Placi. (2) Na današnji dan, 24. svibnja 1847. godine, na Šipanu je rođen brodovlasnik Federiko Glavić. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivana, Šimun Stilita, i Filip. (4) Europski je dan parkova. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Po uzoru na ostale sredovjekovne gradove i Dubrovnik je bio podijeljen na rajone. Većinu gradova činila su četiri rajona, »quartierii«, ili šest, »sexterii«. Dubrovnik je bio podijeljen na šest seksterija, slično kao Venecija. Kada je ta podjela nastala nije poznato. Prvi dokumentarni spomen o seksterijama nalazi se u odredbi o organizaciji vatrogastva u slučaju požara, naknadno uvedenoj u Statut 1309. godine. U toj odredbi govori se o seksterijima općenito, te se ne navode njihova imena. Imena seksterija spominju se u zaključku Malog vijeća, na današnji dan, 24. svibnja 1344. godine, gdje se određuju njihovi kapetani. Prema tom zaključku seksteriji su imali slijedeće nazive: I. Kaštio, II. Sv. Petar, III. Pustierna, IV. Sv. Vlaho, V. Sv. Marija i VI. Sv. Nikola. Položaj i razgraničenje pojedinih seksterija može se ustanoviti prema samim nazivima i prema rijetkim dokumentima, koji o tome govore. (6) 

Židovski liječnici su kao stručnjaci bili ljudi velikog znanja i umijeća pa se dubrovačka vlada za njih zauzimala, te ih branila od progona crkvenih vlasti. Jedan od poznatijih primjera je onaj liječnika Mojzesa. Premda su ga cijenili i vlada i stanovnici Dubrovnika, koje je uspješno liječio, i mada je, na današnji dan, 24. svibnja 1495. godine, vlada pisala svom nadbiskupu, da se zauzme kod pape, kako bi se liječniku Mojzesu dopustilo liječenje kršćana u Dubrov­niku, ovaj je fizik dočekao mučan kraj. Zadavljen je u tamnici Dvora, u noći 10. kolovoza 1502. g. zbog lažne optužbe da je sudjelovao u ritual­nom umorstvu neke starice. . Okolnosti u kojima je izgubio život, tajnovitost sudskih optužbi i njihovo izvršenje, upućuju na zaključak koliko je bio poznat i priznat i izvan granica Republike. Bio je cijenjen i među turskim i bosanskim velikašima, koje je često odlazio liječiti i koji su koristili njegovo umijeće, pa su se Dubrovčani opravdano bojali njihove osvete. (7) 

Kroz povijest Dubrovačke republike postojali su javni i crkveni spomenici kojih više nema. Veliki dio tih građevina sravnali su sa zemljom potresi, a naročito onaj katastrofalni iz 1667. godine. Neki su izgorjeli u velikim požarima, neke je pak je uništilo i srušilo vrijeme, a neki su pali žrtvom XIX. stoljeća, koje se nije brinulo za stare građevine. Stara crkva sv. Vlaha na Placi bila je približno na istom mjestu, gdje i današnja. Orijentirana je bila prema istoku, te su njena glavna vrata bila prema današnjoj Ulici Zeljarici. Na mjestu, sadašnjeg  pročelja i stepeništa, bila je općinska luža. Sagrađena je zaključkom Velikog vijeća iz veljače 1348. g. Teže je oštećena u Veliki potresu 1667. Popravci na crkvi završeni su koncem 1669. godine, te se od 1670. godine upotrebljavala kao katedrala. Na današnji dan, u noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine, crkva je izgorjela. Istoga dana sastalo se Vijeće umoljenih, koje je zaključilo crkvu obnoviti. Uzet je u službu Marin Gropelli, prema čijem je nacrtu sagrađena posve nova crkva. (8) 

Nakon 15. travnja 1979. g., kada je snažan potres s epicentrom u Crnoj Gori i jačine u Dubrovniku 7° MCS, nanio veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u staroj gradskoj jezgri, kada su stradali brojni spomenici kulture, na današnji dan, 24. svibnja, te 1979. godine,  Dubrovnik je pogodio još jedan potres, jačine 6° MCS. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. svibnja 1847. godine, na Šipanu je rođen brodovlasnik Federiko Glavić. Vrativši se kao iseljenik iz Čilea sa znatnim kapitalom, 1880. jedan je od utemeljitelja Dubrovačke parobrodarske plovidbe, poslije Dubrovačke plovidbe. Od 1909. bio je njezin najveći dioničar, a nakon 1918. kao predsjednik Dubrovačke plovidbe obnovio joj je flotu nabavkom novih teretnih i putničkih brodova. 1939. flota je imala 25 plovila, od kojih su dva teretna parobroda nosila ime »Federiko Glavić«. U obiteljskoj vili Glavićevih "Dubravka" na Pilama od 1942. do 2014. godine, punih 72 godine svoj dom je imao Radio Dubrovnik. (10)

Na današnji dan, 24. svibnja 1885. godine,  u Dubrovniku je umro Blaćanin, pisac i prevoditelj Stjepan Castrapelli. S Dubrovnikom je povezan još od gimnazijskih dana, a kasnije i kao profesor dubrovačkegimnazije. I u svom književnom radu ostavio je trag u dubrovačkoj baštini. Napisao je pripovijest iz suvremenoga dubrovačkog života Pusto srce (1883). (11)

Na današnji dan, 24. svibnja 1939. godine, u Varšavi je rođena poljska povjesničarka književnosti, zaslužna za poticanje poljsko-hrvatskih znanstvenih, kulturnih i književnih odnosa Joanna Rapacka. Proučavajući stariju hrvatsku književnost, osobito dubrovačku, objavila je zapažene rasprave »Osman« Ivana Gundulića: pobuna predstavljenoga svijeta,  Dubrovačka Republika,  Zlatni vijek hrvatske pastorale, Zaljubljeni u vilu. Priredila je i antologiju dubrovačke poezije. (12)

Na današnji dan, 24. svibnja 1954. godine, u Zenici (BiH) je rođen Salih Mekić, radnik, nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 8. studenoga 1991. godine u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (13)

Na današnji dan, 24. svibnja 1967. godine, u Dubrovniku jerođen Branko Trklja, pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 3. rujna 1992. g. u Platu, kao pripadnik 163. brigade HV-e, s činom satnika, izvršavajući borbenu zadaću.  (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju, 24. svibnja ratne 1992. godine, i nakon oslobođenja Slanog vodile su se borbe u Dubrovačkom primorju. U povlačenju neprijatelj je digao u zrak Jadransku cestu kod Velikog žala i kod Sjekirice. Tutnjava topova dopirala je sve do Grada. Gađani su Šipan, Lopud i Koločep, a naše snage s otoka uzvraćale su vatrom. Oko 17 sati bila je proglašena opća opasnost, koja je potrajala do 18:30. Nestalo je struje i vode pa su se opet stvarali redovi na mjestima gdje se dijelila voda. (15)     Toga dana, 24. svibnja 1992. godine u Dubrovniku, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je pripadnik Odreda naoružanih brodova Dubrovnik Đuro Raguž, (16)i pripadnik MORH-a, ŽELJKO MALENČIĆ. (17) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 17

(2) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 17

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 102,103

(8) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(9) http://www.zod.hr/novost.php?id=14

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Tatjana Delibašić (1998)

(11) HBL Mira Pirker (1989)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -121-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -206-

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 168,169

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -182- Đuro Raguž

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-