Gradoplov 24.09.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća prema opatiji. (1) Na današnji dan, 24. rujna 1912. godine, u Splitu je rođen dubrovački pijanist, skladatelj i pjesnik Ferdo Grazio. (2) U noći s 23/24. rujna 1991. godine, prvi put otvorena je neprijateljska vatra na Vitaljinu, (3) a istoga dana formira se Zapovjedništvo Sektora Dubrovnik sa sjedištem u Metkoviću. (3a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Mercedes, Gerard, Rupert i Pacifik. (4) Danas, 24. rujna prvi je jesenji marijanski blagdan posvećen Gospi od Otkupljenja ili Otkupiteljici robova. (5) 24. rujna – Dan je vozača i automehaničara Hrvatske. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Početkom XI. stoljeća došlo je do raspada Neretvanske oblasti. Većina oblasti pripala je srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj, no otoci Mljet i Korčula pripali su Zahumlju. Zahumski knez Desa darovao je 1. rujna 1151. g. cijeli otok Mljet benediktinskom redu Sv. Marije iz Pulsana u Apuliji. Kad su se benediktinci iskrcali na otok, odlučili su svoj samostan sagraditi na otočiću u Velikom jezeru. Kasnije, na današnji dan, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća  prema opatiji. Tada je na Mljetu nastala izreka: "Dok je Mljeta, da na njemu nema kmeta". Iste te 1345. g. donesen je Statut Općine Mljet. Krajem XIII. stoljeća, zbog prestanka djelovanja matice u Pulsanu, opatija ulazi u sastav dubrovačke nadbiskupije. U takvim crkveno - političkim prilikama Dubrovačka Republika nastojala je što prije doći u pravni posjed Mljeta. Dubrovačko Veliko vijeće 9. rujna 1410. g. donosi odluku o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i ostalih otoka, a 15. studenoga iste te godine Mljet definitivno ulazi u sastav Dubrovačke Republike, u kojem će ostati sve do ukidanja Republike 1808. godine. (7) 

1378. godine veoma je važna za povijest Dubrovnika i njegovih utvđenja. Te godine, naime, izbio je rat između Đenove i Venecije. Kako je Đenovu pomagao ugarsko-hrvatski kralj Ludovik Veliki, Dubrovčani su kao njegovi vazali bili dužni prema ugovoru iz 1358. g. staviti mu na raspolaganje svoje brodove. Zbog toga se grad dobro utvrdio i naoružao bombardama, *što proizlazi iz zanimljivog vijećanja Vijeća umo­ljenih održanog na današnji dan, 24. rujna 1378. godine, kada je na koncu zaključeno, da sve bombarde položaja Jakova Gundulića, Mata Đurđevića, Vita Gučetića, Jakova Prodanello, Sima Bunića, Restića i Mihoća Menčetića otvore vatru na neprijateljske brodove, koji bi se usudili ući u morski prolaz između Lokruma i grada. Vatru će otvoriti kada galije prođu rt Lokruma. Ostale bombarde, koje su na drugim položajima, neće pucati, prije nego neprijatelj počne bombardirati grad. Da tih godina Dubrovnik raspolaže većim brojem bombarda, vidi se i po tome, što se ustupa Trogiranima kovač za izradu jedne bom­barde, jedna se dariva bosanskom kralju, a zapovjedniku đenoveške flote dvije bombarde.* Iste te godine bombardama je naoružan i drugi grad Republike, Ston. (8) 

Samo dva dana nakon što je kralj Vladislav potvrdio  Dubrovčanima stare privilegije, 9. rujna 1493. godine, zbila se u hrvatskoj povijesti poznata bitka na Krbavskom polju, u kojoj je hrvatska vojska strahovito potučena a hrvatski ban Derenčin zarobljen. Svi suvremenici osjetili su njenu tragičnost, pa je tako ona imala znatnog odjeka i u Dubrovniku. Upravljanje Hrvatskom preuze tada hrvatski banovac Gašpar Perušić. On se trudio da podigne razrušene gradove te poduze sve potrebno za daljnju obranu Hrvatske. I od Dubrovnika je zatražio novčanu pomoć. Na svojoj sjednici, na današnji dan, 24. rujna 1493. Vijeće umoljenih izglasa mu pomoć od 500 dukata, ali na račun uobičajenoga godišnjega danka, odnosno točan iznos jednogodišnjeg obroka. O tome dubrovačka vlada obavješćuje 17. listopada 1493. kralja Vladislava svojim značajnim dopisom koji je zanimljiv odjek i dubrovačka ocjena tragičnosti krbavskog poraza. (9) 

Nije poznat točan datum prvog dolaska neke strane operne družine u Dubrovnik,ali je to moralo biti, prema sačuvanim podacima Dubrovačkog senata, još početkom XVIII. stoljeća. Četrdesetih godina 17. stoljeća pojavile su se u Dubrovniku dvije operne družine. Za prvu se doznaje iz zaključka Vijeća umoljenih, koje 9. veljače zaključuje da noti comici što se nalaze u Gradu smiju prikazivati svoje predstave, a za drugu, koja je trebala gostovati oko 1748, doznajemo iz pisma Ruđera Boškovića upućenog iz Rima, na današnji dan 24. rujna 1748. godine, bratu Baru u Dubrovnik. Ruđer Bošković u spomenutom pismu pod utjecajem još strogih isusovačkih moralnih načela izražava bojazan da će djelovanje inozemnih opernih družina, koje on u pismu naziva nuovo teatra, negativno djelovati na moralni život njegovih sugrađana. Povod ovom pismu bio je što se neki mladi vlastelin iz obitelji Sorkočević zaljubio u jednu glumicu operne družine koja se tada predstavljala dubrovačkoj publici, *što je dovelo gotovo do javnog incidenta i skandala, na što tada mladi, 37-mogodišnji isusovac Ruđer, prijekorno, a brinući za moralni život u domovini, u istom pismu preporuča bratu da se pripazi na takve družine, pogotovo radi utjecaja na mladost.* (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. rujna 1882. godine, u mjestu Virje rođen jeistaknuti knjižničar, filolog i književni povjesničar Franjo Fancev. Za tisak je između ostaloga priredio i dubrovačke komedije XVII. st., a i Iz njegove velike znanstvene i publicističke produkcije (oko 150 naslova), izdvaja se Dubrovnik u razvitku hrvatske književnosti. (11)

Na današnji dan, 24. rujna 1912. godine,  u Splitu je rođen pijanist, skladatelj i pjesnik Ferdo Grazio. U Dubrovniku je završio gimnaziju i srednju glazbenu školu. Diplomirao 1935. na Pravnom fakultetu u Beogradu i romanistiku 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij glasovira završio 1964. na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Najprije službovao kao sudac. Poslije 1945. bio glazbeni referent Radio stanice Dubrovnik, zatim poučavao glasovir u dubrovačkoj Učiteljskoj školi, te od 1965. u Muzičkoj školi »Luka Sorkočević«, gdje je 1978. umirovljen. Koncertirao solistički i u duu sa sestrom Marijom (Dubrovački klavirski duo), izvodeći skladbe za dva glasovira i za glasovir četveroručno. Nastupao u Zagrebu, Rijeci, Sarajevu, gostovao u Parizu (1957), Rimu (1958), a u duu u Napulju (1971) i Veneciji (1980–81), najveći broj koncerata održao je u Dubrovniku. Stekao priznanja izvedbama djela romantičara (F. Chopin) i suvremenih skladatelja. Pri zajedničkom muziciranju Ferdo i Marija izvodili su stilski zaokružene programe (Dubrovačka klavirska muzika; Koncert slovenske muzike; Mozartovo veče itd.) tehničkom uigranošću i usklađenošću interpretacija. Skladbe su im posvetili Lucijan  Maria Škerjanc (Baročna suita, 1959), Rudolf  Matz (Dubrovački akvareli, 1970) i Nikša  Njirić (Sonatina, 1981). G. je skladao dvadesetak skladba, orkestralnih, komornih, glasovirskih i vokalnih, snimljenih na LP ploči Ferdo Grazio (Jugoton, 1988): Suita u folklornom stilu i Dubrovački triptihon za gudački orkestar, Linđo za glasovir četveroručno, Pjesni ljuvene za glas i glasovir i Matija Gubec, zborna poema. U duu s Marijom snimio je LP ploču U počast Dubrovniku (Jugoton, 1982) sa skladbama I. M. Jarnovića, A. Sorkočevića, Đ. Murattija, N. Njirića i vlastitim Dubrovačkim plesovima. Napisao je oko 300 pjesama na hrvatskom i talijanskom jeziku. Tridesetak ih je objavljeno u časopisima Dom i svijet (1940–41), Dubrovnik (1943, 1981, 1985, 1987) i Dubrovački horizonti (1988). Pisao glazbene i kazališne kritike (Naša kronika i Glas slobode, 1945). Za glazbenu djelatnost nagrađen je sa sestrom Marijom Zlatnom plaketom grada Dubrovnika 1982. Ferdo Grazio umro je u Dubrovniku, 12. listopada 1998. godine. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tjekom rujna 1991. godine, u prvim danima domovinskog rata i ratnih strahota u tom najtežem razdoblju za Dubrovnik i dubrovački kraj u novijoj povijesti, tzv. JA zaposjeda granični teritorij prema Konavlima i Župi du­brovačkoj. Na današnji dan, u noći s 23/24. rujna 1991. godine, prvi put otvorena vatra na Vitaljinu, a 144 stanovnika Vitaljine evakuirana su i smještena u hotel »Minčetu« u Dubrovniku. (U nekoli­ko narednih dana iz Konavala i Župe dubrovačke izbjeglo je novih 466 pro­gnanika.) S Ivanice pucano na Brgat mitraljezima i navođenim raketama, a jedna raketa pala na Komolac. +Ogroman teret organizacije života građana i velikog broja prognanika, u uvjetima stalnih ratnih djelovanja i potpunog okruženja, bez struje, vode i hrane, podnijele su organizacije Civil­ne zaštite, Crvenog križa te gradske ustanove i poduzeća. Uz puni dopri­nos svakog pojedinca koji je ostao u Gradu, uspješno su rješavani problemi liječenja, prehrane, evakuacije, obavje­šćivanja, smještaja, podjele humani­tarne pomoći, zaštite spomenika kul­ture i otklanjanja ratnih šteta. U srpnju 1991., kada je rat privid­no bio daleko od njegovih zidina, Du­brovnik je uputio otvoreni poziv svim hrvatskim prognanicima da dođu u njegove hotele i tu nađu privremeno utočište. Nakon prve grupe od 107 stanovnika Tenje, u hotele "Jadran", "Vis", "Minčeta" i "Adriatic", dolazi oko 1.000 prognanika iz Vukovara, Osije­ka i Vinkovaca. (13) Zapovjedništvo Sektora Dubrovnik sa sjedištem u Metkoviću, za čijeg je zapovjednika postavljen dotadašnji Načelnik Štaba TO Dalmacije, pot­pukovnik Ante Marinov, formira se tek 24. rujna 1991. godine.I pored toga tijekom kolovoza i rujna, zahvaljujući Miljenku Bratošu i njego­vim suradnicima, pripreme za obranu nastavljaju se provođenjem opsežnih inženjerijskih radova na postavljanju za­preka i urušavanju važnijih promet­nica, izradi mina i ručnih bombi. Uz stalne pokušaje nabave potrebnog na­oružanja, formirana je i postrojba osi­guranja Centra za obavješćivanje COB-a (zapovjednik Rudi Butković) koja je pred početak agresije brojila oko 70 pripadnika. (14)  Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) na svojoj sjednici održanoj na današnji dan, 24. rujna 1991. godine, odlučio je da se čuvanje i osiguranje gospodarskih i negospodarskih objekata, što je dotad obavljala »Zaštita«, odmah stavi u djelokrug i pod nadzor PU u Dubrovniku. Također je prihvatio ponudu Dubrovačkoga športskog saveza od 9. rujna, koji je na sjednici svog Izvršnog odbora 29. kolovoza — želeći pružiti »pomoć i podršku nastojanjima ukupnog hrvatskog društva za ostvarenjem mira i slobode u Hrvatskoj« — izjavio da je »spreman formirati operativni stručni štab od tri do pet stručnjaka za provođenje programa općih fizičkih priprema pripadnika MUP-a, Garde i Civilne zaštite, te za te namjene staviti na raspolaganje športske objekte«. *Na današnji dan, 24. rujna 1991. godine, Znanstvena knjižnica dopisom je zamolila Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) da za Spomenički kompleks Skočibuha i Znanstvenu knjižnicu osigura zaštitu zbog vrijednosti i značenja knjižničkih fodnova te zbog neadekvatnoga broja i sastava personala. (15) Na današnji dan, 24. rujna 1994. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 116. brigade HV-e,Hrvoje Ilić. (16) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.otokmljet.com/

(2) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(3) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

 (3a) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

*http://laudato.hr/Novosti/Svijet/Me%C4%91unarodni-dan-gluhih-i-nagluhih-osoba-te-znakovn.aspx

(7) http://www.otokmljet.com/

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 29

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 321,322

(10) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 137,138

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

+VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -31-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 14, *Str. 20

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261-