Gradoplov 25.01.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. siječnja 1535. godine, zaključeno je, da se napravi most vrata od Pila, *drveni pokretni most. (2) Na današnji dan, 25. siječnja 1944. godine, Komolac je bio metom savezničkog zračnog napada. (3) Blagdan je Obraćenja Sv. Pavla apostola. U Rimokatoličkoj Crkvi blagdan ovog kršćanskog sveca i mučenika slavi se 29. lipnja, zajedno sa sv. Petrom, a blagdan njegovog obraćenja danas 25. siječnja. (4) U Babinom Polju: Obraćenje sv. Pavla je svetkovina i obilježava se kao Naslov župne crkve. (5) Blagdan – Obraćenja Sv. Pavla bio je duboko ukorijenjen u srednjovjekovnu dubrovačku vjersku tradiciju i obilježavao se 25. siječnja u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (6) Trsteno: slavi blagdan: Obnova posvete Vojske Srca Isusova (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ananija i Henrik. (8) Svršetak je molitvene osmine za jedinstvo kršćana. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 25. siječnja 1358. godine, mletački dužd svečanim privilegijem je dojavio Dubrovčanima zaključke mletačke vlade, koja je u vrijeme prelaska dalmatinskih gradova iz mletačkih u ruke ugarsko-hrvatskog kralja, odučila udijeliti Dubrovčanima mletačko pravo građanstva, a potom i punu slobodu trgovanja. Unatoč ovim ustupcima, mletačka vlast u Dubrovniku je prestala već u veljači iste godine. (1) 

1455. godine u Dubrovniku je boravio traženi graditelj i majstor bombardi Massio (Masio) iz Firence, koji je izradio i nacrt za gradnju klaustra Dominikanskog samosta­na. Prema ondašnjem običaju da se važnijim bombardama stavlja­ju posebna imena i ovima su odmah u zaključku dati nazivi. Prva se zvala Sv. Vlaho, druga Pobjednička (Vitoriosa), treća Bijesna (Furiosa), četvrta Spas grada (Salva citta) i peta Naoružajte dobro (Armate bene). Pri pokusu jedne bombarde koju je Massio potpuno završio, raspuknuo se stražnji dio u koji se nabijao barut, pri čemu je i sam majstor nastradao, što doznajemo iz odluke Malog vijeća, koje je sredinom lipnja potvrdilo četvoricu upravitelja imovine koju je pokojni Massio imao u Dubrovniku. U siječnju 1457 godine dato je Julijanu ljekarniku iz Firence i drugovima, da na svoj račun naprave razbijeni stražnji dio izlivene Massiove bombarde, s tim, da će im ako lijevanje uspije platiti kako je bilo pogo­đeno s Massiom, u protivnom, trošak ide na njihov teret. Na današnji dan, 25. siječnja, te 1457. godine, bilo im je dato 5848 litara metala i još 80 litara bakra i 100 litara kositra iz oružane. (11)

Na današnji dan, 25. siječnja 1535. godine, zaklju­čeno je, da se napravi most vrata od Pila, *drveni pokretni most koji se u vrijeme Dubrovačke Republike u određeni noćni sat podizao, a u ranim jutarnjim satima spuštao i propuštao prigradsko stanovništvo i trgovce. Gradska vrata su se zaključavala, a ključ se čuvao u stražarnici Kneževa dvora*. **Prvi kameni most na zapadnom kraju Grada sagradio je 1397. godine Ivan iz Siene. Taj most imao je samo jedan luk i kamena sjedala sa strane te je bio jednak sadašnjem mostu unutrašnjih vrata od Ploča, koji je, naime građen 1449.-50. po nacrtu mosta na Pilama. 1471. godine proširen je gradski jarak, te je most Ivana iz Siene porušen, a sagrađen je novi most sa tri luka prema nacrtu protomajstora Paskoja Miličevića. 1533.-1537. porušen je prvi luk mosta, pregrađena su vrata na današnji oblik i napravljen je drveni pokretni most. Tako preko gradskog jarka, do vanjskih vrata od Pila (što prevedeno na hrvatski znači vrata) vodi kameni most koji je s vratima povezan drvenim pokretnim mostom. On se u prošlosti podizao po noći, podizao se lancima, protuutezima i vitlom, te zatvarao gradska vrata**. (2) 

Tijekom XVII. st. zamrle su pomorsko-trgovačke veze Dubrovnika s Engleskom. Raznih sporova i sukoba na području Mediterana i diplomatskih i kurtoaznih odnosa bilo je i tijekom tog XVII. i prve polovine XVIII. st., no uspostava plovidbe između Dubrovnika i Engleske počinje 1759. Tada je dubrovački kapetan Maras na svome brodu otplovio u Englesku, pa je vlada, na današnji dan, 25. siječnja 1759. godine, po njemu poslala dva dopisa engleskim državnim faktorima, Admiralitetu Engleske i glavnom ministru Velike Britanije Williamu Pittu, u kojima se iznosi želja o obnavljanju trgovine između Engleske i Republike. Ministar Pitt je na dubrovački memorandum odgovorio kratkim priopćenjem: »U odgovoru Vas moram, po uputstvu Lordova, obavijestiti kako će svako dužno poštovanje biti ukazano Vašoj zastavi, pod uvjetom da se kapetani Vaših brodova vladaju shodno ugovorima, a Lordovi će biti zadovoljni pružiti primjernu pobudu Vašoj trgovini.« Ovo priopćenje zapravo je odluka o slobodnoj dubrovačkoj trgovini na području Velike Britanije. Pomorska trgovina između Dubrovnika i Engleske, nakon toga zaista se dobro razvijala, te su dubrovački brodovi sve češće stizali u engleske luke. (12) 

Prva sokolska udruga u Dubrovniku osnovana je 1904. godine, 30 godina nakon što je utemeljeno prvo sokolsko društvo u Hrvatskoj. Ideja je rođena 1893. godine u vrijeme proslave povodom otkrivanja spomenika Đivu Franovu Gunduliću. Trebalo je proći deset godina da se ta ideja počne ostvarivati. Posljednja godišnja skupština sokolskog društva održana je, na današnji dan, 25. siječnja 1914. godine. (13) 

Široki sportski interes gruške mladeži bio je razlogom da se u GOŠK-u, nakon 1922. i osnivanja  nogometne sekcije, osnivaju i druge sekcije. Na godišnjoj skupštini, koja je održana na današnji dan, 25. siječnja 1925. godine, osnovana je veslačka sekcija. Koliki je interes vladao za taj sport, govori podatak da je na skupštini prikupljeno dovoljno novca za kupnju dva čamca "yole de mer". (14) 

Na današnji dan, 25. siječnja 1944. godine, Komolac je bio metom zračnog napada. Cilj napada bili su brodovi koji su bili usidreni u blizini Komolca. Sve se to odvijalo u blizini škole, pa je nastava bila jedno vrijeme obustavljena. (3) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. siječnja 1813. godine, u Splitu je umro talijanski operni tenor, impresario, glazbeni pedagog i skladatelj Angelo Bonifazi, koji je u Dubrovniku je boravio od 1794 do 1796. godine. Djelovao je kao pjevač, voditelj talijanske operne družine i impresario, a kao pjevač nastupao je prigodom svetkovine Sv. Vlaha i drugih crkvenih blagdana. U veljači 1796. dubrovačko Malo vijeće ustupilo je Bonifaziju dvoranu palače Sponza za priređivanje glazbenih akademija. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 25. siječnja ratne 1992. godine, vatra je u popodnevnim satima otvarana iz Loznice po Solitudu i s topovnjača (Krstača) po Kantafigu. U isto vrijeme u Mokošici se održavao sastanak predstavnika dubrovačke općine i predstavnika komande jugovojske. Dogovorili su se da će u tu svrhu uspostaviti izravne linije kako bi u kritičnom trenutku moglo doći do trenutačne i neposredne veze, dok su neka druga važna pitanja ostala i dalje neriješena. (16) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 80

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 133

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Vrata_od_Pila

**http://www.dubrovnik-guide.net/zidine.htm

(3) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 134

(4) https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Pavao

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 337

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(10) http://www.bet-israel.com/tu-bisvat-nova-godina-drveca-15-svata-5774-16-sijecnja-2014/

(11) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 45,46,47

(12) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 298,299

(13) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 64,65

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 149

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 110