Gradoplov 25.03.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Veliki je Petak koji označava spomen na Kristovu smrt. Na Veliki Petak Crkva ne slavi euharistijsko otajstvo. Cijeli dan posvećen je pokori i postu, za punoljetne vjernike do 60. godine života, a nemrs sve iznad 14. godine. Kod liturgije je oltar gol osim što se za pričest postavi jedan oltarnik. Poslije obreda Velikog Petka oltar se ponovno ogoli. (1) 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića slavi se Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, katolička svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom. *No kako je prvi tjedan Vazmene osmine u kojoj se naglašeno slavi otajstvo samog Uskrsnuća, svetkovina ili blagdan koji pada u tom tjednu prenosi se na prvi slobodni dan poslije osmine, pa se tako ove godine, Blagovijest slavi 4. travnja.* (2) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se dan smrti don Iva Protića (1921 – 2008) (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Maja i Irenej. (4) 25. ožujka Dan je borbe protiv raka i Kršćanski majčinski dan. (5)

Veliki tjedan kroz stoljeća Dubrovačke Republike protjecao je u znaku Muke Gospodnje. Veliki petak protjecao je u snažnom pasionskom ugođaju. U li­turgijskim obredima koje je predvodio nadbiskup sudjelovao je i Knez: ujutro u katedrali na bogoslužju s adoracijom Križa, a popodne u procesiji s Presvetim. (6)

I danas, na Veliki petak, obrede, u Dubrovačkoj katedrali predvodi dubrovački biskup. Nakon obreda, vjernici se u procesiji, u kojoj se nosi relikvija Isusovog križa, čuvana u Moćniku Dubrovačke katedrale, prohode ulicama Grada, pjevajući korizmene pjesme i moleći za blagoslov ljudi i Grada. (7)

U duhu tradicije i duboko ukorijenjenih vjerskih običaja, u svim župama Pelješkog dekanata, u  večernjim satima održavaju se obredi Isusove muke. Među najmističnijim su obredi na Veliki petak u Trpnju. Bogoslužje je praćeno korizmenim napjevima, a potom slijedi procesija kroz mjesto, u kojoj veliki drveni križ nosi križonoša, kojeg Trpanjci od milja zovu Brkačić, a nositi križ na Veliki petak, za svakog je Trpanjca velika čast. Slikovit, mističan i bogat korizmenim napjevima je i obred Isusove muke u Janjini. Obredi u župnoj crkvi Pomoćnice kršćana u Orebiću počinju službom riječi, klanjanjem i ljubljenjem križa, slijedi procesija, tijekom koje se blagoslivlja puk, mjesto i more: Obredi Velikog petka održali su se, u skladu s mjesnim običajima, i u drugim pelješkim župama, i uopće župama dubrovačke biskupije. (8)

Na današnji dan, 25. ožujka 1297. godine, knez Pavle Radinović iz svog dvora u Ljutoj izdaje trgovačke povlastice Dubrovčanima. Prvi spomen Ljute kao naselja potječe iz 1285. godine. Najkasnije krajem 14. stoljeća Ljuta je političko središte Konavala. Početkom 15. stoljeća u Ljutoj su smješteni dvorovi vojvoda Radoslava Pavlovića i Sandalja Hranića, kao i dvor konavoskog župana Bogete Rugića. Upravo će županov dvor biti određen za stanovanje dubrovačkog kneza u Konavlima. (9) 

Čim je car Ferdinand I, uplašen revolucijom koja je izbila u Beču, izdao 15. ožujka 1848. proglas kojim je ukidao cenzuru i dopuš­tao osnivanje narodne garde, na današnji dan 25. ožujka 1848. godine, organizirana je i u Dubrovniku narodna garda, koja se »već do tada sastojala od preko 400 ljudi«. Sedam dana kasnije, 1. travnja 1848, izašao je u Dubrovniku i prvi broj lista »Rimembranze della settimana«. (10)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. ožujka 1433. godine, u Firenci je rođen dugogodišnji kancelar Dubrovačke Republike Ksenofont FILELFO. *Zanimljivost je da je na temelju dopisivanja, suvremene dubrovačke prilike donekle upoznao i Ksenofontov brat, talijanski humanist Gian Mario Filelfo. U želji da stekne bogatu nagradu napisao je spis u latinskim stihovima O dubrovačkim događajima (Ragusaeis) i u prozi, dubrovačku povijest naslovljenu Povjestica o nastanku i pothvatima znamenitoga grada Dubrovnika. Po Filelfu osnivač grada Dubrovnika (Ragusa) je neki Rago koji pobjeđuje nekog »il Bosno Sargonettide« i prije smrti uspostavlja republikanski sustav, a Dubrovčani pobjeđuju Epirce i Grke te protjeraju mletačku flotu. Dubrovački je Senat prvo odlučio Filelfovo djelo nagraditi, ali je ubrzo povukao odluku budući je u međuvremenu utvrđeno kako se spisi tek u manjoj mjeri odnose na Dubrovnik.* (11)

Na današnji dan, 25. ožujka 1842. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački biskup 30-tih godina 19. stoljeća Antun GIURICEO (Juriceo). 1839. godine povjerena mu je uprava Trebinjsko-mrkanjske biskupije, koja je tada bila na turskom području i koju, uza sve nastojanje, nije uspio pohoditi. Pokopan je u kripti isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku. (12)

Na današnji dan, 25. ožujka 1927. godine, u Trebinju je rođen povjesničar Hamdija HAJDARHODŽIĆ. U Dubrovniku je završio gimnaziju, bio srednjoškolski profesor, te knjižničar u Naučnoj biblioteci u Dubrovniku do umirovljenja. Na temelju izvorne građe u Državnom Arhivu u Dubrovniku, u austrijskim i talijanskim arhivima i knjižnicama, proučavao je odnose Dubrovačke Republike s okolnim zemljama, osobito s bosansko-hercegovačkim zaleđem. (13)

Na današnji dan, 25. ožujka 1964. godine, u Makarskoj je rođen povjesničar, Stjepan Ćosić, od 1992. arhivist u Državnom arhivu u Dubrovniku, a od 1995. asistent, zatim i znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Doktorirao je temom “Dubrovačko područje od sloma Republike do godine 1848.” Od 2003. ravnatelj je Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na političku, kulturnu, intelektualnu i demografsku povijest Dubrovnika, Dubrovačke Republike i Dalmacije u 18. i 19. stoljeću. Među do sada objavljenim knjigama izdvajamo:   Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848); Hrvatska granica na Kleku, (koautori: Pero Ljubić, Niko Kapetanić i Nenad Vekarić)  i  Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi, (koautor: Nenad Vekarić). (14)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 25. ožujka ratne 1992. godine, oko 5 sati poslijepodne pucano je iz teških strojnica, tzv. PAT-ova i PAM-ova, sa Žarkovice po Pločama, gradskoj luci i dijelu unutar gradskih zidina. Srećom nitko nije stradao. Sačuvat će nas Bog i blažena Gospa Nuncijata. Danas je njezin blagdan, zapisao je Ivo Stjepović, u svom dnevniku koji je vodio tijekom domovinskog rata, a kasnije i objavio u knjizi ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI. Na jugu Hercegovine borbe su se vodile oko Neuma, Mostara, Stolca, Čapljine i nekih drugih mjesta. (15)

Izvori i literatura:

(1) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) https://hr.wikipedia.org/wiki/Blagovijest

*DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 350,351

(7) Dubravko Cota – Dnevnik radio Dubrovnika

(8) Joško Jelavić  Dnevnik radio Dubrovnika

(9) NIKO KAPETANIĆ, MLINOVI NA RIJECI LJUTOJ U KONAVLIMA, Str. 19,20

(10) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 10,11

(11) HBL Ivica Prlender (1998)

(12) HBL Ante Dračevac (1998)

(13) HBL Pejo Ćošković (2002)

(14) http://www.zavoddbk.org/index.php?option=com_content&task=view&id=7&Itemid=5

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 134

:14.0pt;line-height:115%;font-family:"Times New Roman","serif"'>)