Gradoplov 26.05.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. svibnja 1777. godine, stupio je na snagu zakon kojim dubrovačka aristokracija želi stati na kraj sve većem broju seljaka koji su postajali vlasnicima zemlje. (9) Na današnji dan, 26. svibnja ratne 1992. godine, u okviru akcije „Spaljena zemlja Hrvatska vojska“ razbijena je blokadu Dubrovnika. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Filip Neri, Zdenko i Anamarija. (2) Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa u Republici Hrvatskoj. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1204. g. propalo je Bizantsko Carstvo pa je Dubrovnik ostao bez vrhovnog gospo­dara. God. 1205. Dubrovnikom su zagospodarili Mleci. Odmah nakon uspostave mletačke vlasti Dubrovačka Općina morala je duždu plaćati stanovite svote novaca, tzv. regalije, a nešto kasnije spominju se i pristojbe mletačkoj državi. Neosporna je i utvrđena činjenica da su Mlečani od 1205. do 1358. postavljali kneza kao svojeg predstavnika i izvršitelja vlasti. Prvi knez bio je Lelovello, a nakon njega se u godinama 1206-1208. spominje Lorenco Quirini. Zatim dolazi Ivan Dandolo od 1209. (valjda prve godine u zajednici s bratom Markom) sve do 1235. Dandolo je obnašao vlast dubrovačkog kneza do svoje smrti, a nakon njega Mleci izašilju knezove na razdoblje od dvije godine, i taj običaj traje do 1358. God. 1231. knez Dandolo duže vremena boravi u Mlecima, za to ga vrijeme zamjenjuje Andrija Dobrana, Dubrovčanin potknez. Bez mletačkog kneza Dubrovnik samostalno sklapa ugovore s talijanskim gradovima sjeverne jadranske obale. Pri tome Dubrovnik zastupa izaslanik Andrija Balislava. Tako su sačuvane ugovorne isprave gradova Ferrare, koja nosi današnji datum 26. svibnja, te 1231. godine i Riminija od 3. lipnja. Ugovorna isprava grada Fana nije sačuvana, ali je spominje dubrovački povjesničar Rastić. No u dubrovačkoj ispravi od 15. studenog 1231. već se kaže kako je knez Ivan Dandolo u Dubrovniku i obavlja svoju funkciju. (15) 

Uskoro nakon prekida mletačke vlasti u Dubrovniku, a uoči sklapanja Višegradskog ugovora, kojim su regulirani odnosi Dubrovnika i hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, s pečatima sviju triju tadašnjih dubrovačkih rektora, dubrovački poslanici dobili su 11. travnja, te 1358. godine uputu za pregovore s kraljem, prema kojoj se Dubrovnik podvrgava kralju, obećava mu vojnu pomoć, a od njega traži priznanje svoje široke autonomije i obranu. Na čelu poslanstva bio je Ilija Saraka, dubrovački nadbiskup, ugledna i istaknuta ličnost tadašnjeg Dubrovnika. Došavši u Višegrad, poslanstvo je započelo pregovore s kraljem Ludovikom. Kralj je, na današnji dan, 26. svibnja 1358. godine, izdao ispravu u kojoj se najprije nabrajaju uvjeti na koje su Dubrovčani pristali, a zatim kralj navodi točke što ih je on nudio Dubrovčanima, ali su poslanici tvrdili kako ih nemaju ovlaštenja prihvatiti. Ipak, sporazum je poslije dan-dva postignut, te je kralj 27. svibnja 1358. izdao novu ispravu, koja će ostati poznata kao Višegradskog ugovor. (8) 

Na današnji dan, 26. svibnja 1777. godine, stupio je na snagu zakon kojim dubrovačka aristokracija želi stati na kraj sve većem broju seljaka koji su postajali vlasnicima zemlje, izigravanjem starog zakona prema kojem seljak u Stonskom ratu, Primorju i Konavlima ne može imati vlastito zemljište. Kupoprodaje izvršene do tog dana prešutno se priznaju, ali se određuje da ubuduće zemljište na tim područjima smiju stjecati jedino građani (plemići i pučani), koji stanuju u gradu Dubrovniku ili njegovim predgrađima. Nakon izumiranja starih zakona o zabrani i ograničenju prodaje zemljišta, seljaci kmetovi su u XVIII. st. intenzivnije od gospara kupovali zemlju ili su je uzimali u vječni zakup, što je često bila samo maskirana prodaja. Pomalo izigravajući ovaj stari zakon sve više seljaka postajalo je vlasnicima zemlje, protiv čega izričito ustaje Vlada Republike zakonom od 26. svibnja, te 1777. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. svibnja 1969. godine, u Splitu jerođen Alen Pecotić, dočasnik trgovačke mornarice, trajno nastanjen u Smokvici, Korčula, poginuo nesretnim slučajem 16. siječnja 1994. u Stonu, kao pripadnik MOMP-a Korčula.  (10)

Na današnji dan, 26. svibnja 1967. godine, u Dubrovniku jerođensatnik Nikša Galov, inženjer Pomorskog prometa, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 5. listopada 1991. godine na Osojniku u neprijateljskom topničkom napadu, prilikom akcije izvršenja borbene zadaće. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 26. svibnja ratne 1992. godine, bio je 40-ti utorak od kobnog utorka kad su započele dubrovačke ratne nevolje. No ovaj utorak, 26. svibnja 1992. ipak će ostati upisan velikim slovima u povijesti Dubrovnika. Neprijateljski vojnici su u ranim jutarnjim satima počeli užurbano napuštati položaje u blizini Dubrovnika. Mokošicu su napustili malo poslije 14 sati. Odmah potom su napustili i Strinčijeru, Žarkovicu, Bosanku, Dubac i ostale položaje s kojih su nas nemilosrdno gađali i uznemiravali. Na vijesti o povlačenju neprijateljske vojske ljudi su izlazili na ulicu, grlili se i ljubili, klicali od radosti, čestitali jedni drugima. U Centru za obavješćivanje, ipak, u 20:50 sati dali su sirenom znak za opću opasnost. (12)  Tog, 26. svibnja 1992. g., Hrvatska vojska je u okviru akcije „Spaljena zemlja“ razbila blokadu Dubrovnika kojeg je u okruženju držala JNA s paravojnim postrojbama, mahom iz istočne Hercegovine i Crne Gore. (13)  Kori­steći povlačenje jedinica JA s prilaza Dubrovniku, 163. brigada izašla je iz Gra­da i prešla u napadna djelovanja. Prva bojna do 9,30 sati sutrašnjeg dana, 27. svibnja zauzima Brgat i Župu dubrovačku, a Druga boj­na ulazi u Osojnik, čime je Dubrovnik ostao izravno ugrožen samo na prosto­ru od Golubova kamena do Ivanice. Do konca lipnja završeno je osloba­đanje cjelokupnog područja Dubro­vačkog primorja i spajanja snaga 1. i 4. gardijske brigade s 163. brigadom HV na području Osojnika, gdje se uz teške gubitke učvrstila 2. bojna držeći crtu od Sv. Ane do Vukovića i Velike gomile. Prva bojna zauzela je na istočnom pravcu cjelokupnu Župu dubrovačku držeći položaje od Brgata i Postranja do Plata. Do konca lipnja završeno je osloba­đanje cjelokupnog područja Dubro­vačkog primorja i spajanja snaga 1. i 4. gardijske brigade s 163. brigadom HV na području Osojnika, gdje se uz teške gubitke učvrstila 2. bojna držeći crtu od Sv. Ane do Vukovića i Velike gomile. Prva bojna zauzela je na istočnom pravcu cjelokupnu Župu dubrovačku držeći položaje od Brgata i Postranja do Plata. (14) 

Izvori i literatura:

(2) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) http://www.hzzo.hr/nacionalni-dan-darivanja-i-presadivanja-organa-i-tkiva-26-svibnja/

(5)http://narod.hr/kultura/26-svibnja-1992-deblokiran-dubrovnik-nakon-visemjesecnog-okruzenja-srba

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 132

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 281,282,283

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -231-

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -68-

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 170,171

(13)http://narod.hr/kultura/26-svibnja-1992-deblokiran-dubrovnik-nakon-visemjesecnog-okruzenja-srba

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42

(15) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 61