Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 27.02.2016.

27.02.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. veljače, te 1481. godine, okolicu Dubrovnika pogodila je tako velika tuča da je uništila sve vinograde, pa je te godine bilo jako malo vina. (1) Na današnji dan, 27. veljače 1490. godine, naređeno je, da se napravi jedna udobna streljana na Pilama, za strijeljanje sa balistama i lukovima. (2) Na današnji dan, 27. veljače 1521. godine, Vijeće umoljenih ovlašćuje Rektora i Malo vijeće, da daju napraviti krov nad kulom od Pila, da bi se moglo u nju smjestiti općinsko proso, a u kuli sv. Margarite da naprave slanicu (magazin soli). (3) 27. veljače 1897. godine, pročitana je prva ponuda za elektrifikaciju Dubrovnika. (4) Na današnji dan, 27. veljače 1457. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, jedan od najznačajnijih renesansnih liričara Šišmundo (Šiško) Menčetić. (5) 27. veljače 1837. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski književnik Josip Bunić. (6) 27. veljače ratne 1992. godine, kao i prethodnoga dana, napadnut je Sustjepan. (7) Ošlje i Žuljana —obilježavaju zavjet za lozu (8) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Donat zadarski, Gabriel od Prežalosne Gospe, Tugomir, Ana L. (9)

1481., bila je godina katastrofa. Nakon što je 14. veljače oko pet sati noću, Dubrovnik pogodio veliki potres, koji je uništio i oštetio mnogo kuća, Serafino Razzi u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595., zapisao je kako je na današnji dan,  27. veljače, te 1481. godine, okolicu Dubrovnika pogodila tako velika tuča da je uništila sve vinograde, pa je te godine bilo jako malo vina. 15. listopada iste, 1481. pojavila se u Dubrovniku i kuga, koja je potrajala oko tri godine, strašno pogodivši Republiku i pokosivši 92 plemića, 43 plemkinje, te mnoge građane i pučane. (10)

Carski rezident Corradino na današnji dan, 27. veljače 1690. godine, šalje caru u Beč, dosta nepovoljne izvještaje o Dubrovčanima, gdje navodi jedanaest točaka protiv Dubrovčana, iznoseći među ostalim da za svoju vladu prisvajaju naslov Vladara savezničkog sa carem, rabeći naziv »Principe«, što znači »Vladar«. Carski rezident Corradino koji se zalagao za potpuni prekid Dubrovačkih veza s Turcima, predlagao je da u Dubrovnik dođe carska posada s kojom bi, potpomognuti dubrovačkom vojskom i hercegovačkim pleme¬nima, krenuli iz Dubrovnika u borbu protiv Turaka. To nije bilo u interesu Dubrovnika. Premda su priznali vrhovnu vlast Leopolda kao ugarskog kralja, što zbog Carevine, što zbog Turaka strahovali su Dubrovčani da bi ulazak carske posade u grad mogao ugroziti slobodu Republike. (11)

U Dubrovniku su u zadnjem desetljeću 19. stoljeća započela nastojanja za uvođenje električne rasvjete. 27. veljače 1897. godine, pročitana je na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća jedna ponuda bečke tvrtke »Osterreichische Eisenbahn Verkehrs Anstalt« za elektrifikaciju Dubrovnika, u kojoj ta tvrtka nudi da će za besplatno joj dodjeljeno zemljište za izgradnju termoelektrane i za godišnju naknadu od 9000 fiorina uvesti električnu rasvjetu u Dubrovniku, njegovim predgrađima i u Gružu, u svih 314 tada postojećih fenjera, s tim da će električna rasvjeta biti dvostruko jača od petrolejske rasvjete u tim fenjerima, i da će uz to postaviti još i »13 lampada na luk« od »preko 2000 svijeća jakosti«. Kako navedena tvrtka nije pristala na sniženje općinske godišnje naknade za javnu električnu rasvjetu, općinska je uprava prekinula daljnje pregovore s njom, te su Dubrovčani, na električnu rasvjetu trebali još malo pričekati. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. veljače 1457. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, jedan od najznačajnijih renesansnih liričara Šišmundo (Šiško) Menčetić, školovan u humanističkoj školi rodnoga grada, jedno vrijeme knez na Šipanu, potom i knez Republike. Smatra se, uz Džoru Držića, najstarijim dubrovačkim svjetovnim lirikom i predstavnikom prve faze dubrovačkoga petrarkizma. Njegove su pjesme, njih više od 500, pretežito ljubavne i religiozno-refleksivne tematike, sačuvane u zasebnom rukopisu te u Zborniku Nikše Ranjine. (13)

Na današnji dan, 27. veljače 1837. godine, u Dubrovniku je rođen književnik i narodnjak Josip Bunić, 1868. član prvog nastavničkog vijeća sekularizirane dubrovačke gimnazije, na kojoj je do smrti predavao više predmeta. Njegovom zaslugom u glasilu Dubrovnik dubrovačke Narodne štionice prvi su put objavljene Držićeve komedije Dundo Maroje i Arkulin s komentarom i rječnikom. Bavio se pjesništvom, poglavito satiričnog obilježja, a pisao je i prigodnice i satire prikazujući kulturno i političko propadanje tadašnjeg Dubrovnika. Poznatija je Negjelja pobjed na Brsaljam (posvećena Matu Vodopiću) u kojoj osuđuje povođenje za stranim uzorima i potcjenjivanje domaćih osobitosti. Pripisuje mu se i komedija Dosta je već ili padnuće dubrovačke općine, koja je sačuvana u više rukopisa. (14)

Na današnji dan, 27. veljače 1879. godine, u Velom Grablju, na Hvaru, rođen je hrvatski glazbeni pisac, dominikanac Antonin Zaninović. Studij teologije završio je u Dubrovniku, gdje je jedno vrijeme živio i djelovao u dominikanskom samostanu. Bavio se proučavanjem starijih općih i glazbenih arhivskih vrela, osobito na području Dubrovnika i Dalmacije, te etnomuzikologijom. Proučavao je povijest orgulja, dalmatinske kolede, i glazbu za svetkovinu sv. Vlaha u Dubrovniku. (15)

Na današnji dan, 27. veljače 1914. godine, u Dubrovniku  je umro filolog, književni teoretičar, leksikograf  Ivan Scherzer, od 1900. profesor u nautičkoj školi u Dubrovniku. Objavljivao je književnopovijesne rasprave i oglede o hrvatskim piscima, te o baroknom stihotvorstvu Ignjata Đurđevića i dr. U ogledu Bugarštice analizirao je takve hrvatske pjesme objavljene u zbirci Baltazara Bogišića. (16)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 27. veljače 1992. godine, napadnut je Sustjepan. U ranim večernjim satima otvorena je iz Mokošice jaka vatra na Sustjepan. Ispaljeno je više od 40 granata. Gađani su Sustjepan i Nuncijata, a kažu su da neke od granata padale i po Gružu i Lapadu, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI. (17)

Izvori i literatura:

(1) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 86,87

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 109

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 126

(4) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 88,89

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) HBL Miljenko Foretić (1989)

(7) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 123

(8) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(9) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(10) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 86,87

(11) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 187,188,189

(12) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 88,89

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Miljenko Foretić (1989)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 123

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici