Gradoplov 27.03.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. ožujka 1493. godine, donesena je odluka o osnivanju nove serije registara tajnih zapisnika Maloga vijeća i Senata Dubrovačke Republike. (13) Na sjednici Općinskog vijeća održanoj na današnji dan, 27. ožujka 1907. godine, donesen je Pravilnik koji je sadržavao prava i dužnosti, te je dubrovački Dobrovoljni vatrogasni zbor započeo praktično djelovanje. (6) 27. ožujka 1929. godine, preko dubrovačkog neba prvi je i posljednji put preletio zeppelin, zračni brod osobito popularan početkom XX. stoljeća. (7) Na današnji dan, 27. ožujka 1726. godine, u rodnom Dubrovniku je umro dubrovački plemić i zaslužni poklisar diplomat Republike, Vladislav Buća. (8) Na današnji dan, 27. ožujka 1927. godine, u Dubrovniku je umrla Jelena Bizzarro-Ohmučević, utemeljiteljica Narodne ženske zadruge i promicateljica obrazovanja žena i očuvanja etnografske baštine. (12) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lidija, Leonardo, Rupert, Lada, Makedonij i Filet. (14) 27. ožujka Međunarodni je dan kazališta. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Godina 1278. predstavlja prijelomnu godinu u povijesti Dubrovačkog arhiva, jer je tada, sa stanovitim zakašnjenjem prema drugim gradovima, podržavljena notarska služba. U Dubrovniku su i ranije djelovali općinski notari koji su vodili notarske registre, no ti su notari bili privatne osobe, a registri njihova svojina, pa se kao takvi nisu čuvali arhivu komune. Uspješna trgovina s jedne, i s druge strane, živa diplomatska aktivnost zahtijevala je mnogo sjednica dubrovačkih vijeća, mnogo pisama i uputstava koja je trebalo izaslati, pa je i to iziskivalo sve kvalitetniji i organiziraniji arhiv i osnivanje posebnih registara. Diplomatska aktivnost posebno je uvjetovala osnivanje nove serije registara tajnih zapisnika. Budući da su tajne stvari Maloga vijeća i Se­nata, kaže se u odluci o osnivanju, pisane zajedno s ostalim odlukama, u istome registru, to nije samo krnjilo ugled vlade i izazivalo skandale, nego je mnogo puta bilo na štetu Republike. Stoga knez i Malo vijeće smatraju da se mora formirati poseban registar za tajne stvari Maloga vijeća i Senata koje se tiču sigurnosti Republike, i to tako da se s jedne strane registra upisuju tajne stvari Maloga vijeća, a s druge strane Senata. Ova je odluka donesena 27. ožujka 1493. godine, znači, u vrijeme prodiranja Turaka i nesigurnosti što gaje to prodiranje izazivalo. (13) 

Česta je pojava u prošlosti da su velike tragedije bile povod značajnim pothvatima. Tako je bilo i u razvoju vatrogastva u Dubrovniku. Veliki teretnjak turske zastave "Fortunata" nije bio tako sretan, kako mu to ime govori, jer je na njemu 1907. nakon što je s teretom slame doplovio u Grušku luku buknuo požar. Svi napori da se požar ugasi i brod spasi bili su uzaludni, prvenstveno zbog toga što nije bilo stručne organizacije prilikom gašenja požara, pa je brod potopljen. Unatoč naporima da se ugasi požar koji je 1907. buknuo na velikom teretnjaku turske zastave "Fortunata" u Gruškoj luci, brod nije spašen prvenstveno zbog toga što nije bilo stručne organizacije prilikom gašenja požara. Ta tragedija navela je na razmišljanje o potrebi organiziranja vatrogasne službe i u Dubrovniku, odnosno da se, na suvremenim principima, obnovi vatrogasna tradicija. Nakon što je na sjednici ondašnjeg Općinskog vijeća jednoglasno prijedlog prihvaćen osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog zbora, a u odredbi je navodeno da će se Zbor sastojati od 24 druga, da je služba vatrogasaca dobrovoljna i besplatna, da će ih općina o svom trošku osigurati u slučaju nezgode, te da će vatrogasci u službi nositi "monturu", na sjednici održanoj na današnji dan, 27. ožujka iste 1907. godine, donesen je Pravilnik koji je sadržavao prava i dužnosti, te je vatrogasni zbor započeo praktično djelovanje. Vatrogasci su i u prošlosti imali problema u nabavci opreme što su nadoknađivali svojim zanatskim i obrtničkim znanjem, te su mnogo toga radili sami. Spomenimo i da su prva „momčadska vatrogasna kola“ i prvu vatrogasnu pumpu osposobili sami vatrogasci 1934. godine. (6) 

Na današnji dan, 27. ožujka 1929. godine, preko dubrovačkog neba prvi je i posljednji put preletio zeppelin, zračni brod osobito popularan početkom XX. stoljeća. Svjedok tog događaja Antun Zago zabilježio da je “putnički zeppelin tiho, uz rad samo jednog pogonskog motora, preletio Grad”. Povijesni arhiv u Sponzi ima podatak da je brod doplovio iz smjera jugoistoka, te nakon kraćeg lebdenja iznad Grada krenuo dalje iznad obalne crte. Bila je to u ono doba prvoklasna atrakcija za grad u kojem je organizirani turizam još bio “u povojima”. Spomenimo da je među putnicima bio i predsjednik njemačkog Reichstaga, Paul Loebe, i pripadnici ondašnjeg plemstva. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. ožujka 1726. godine, u rodnom Dubrovniku je umro dubrovački plemić i diplomat Vladislav Buća, čija diplomatska poslanstava i misije idu u red najviših postignuća dubrovačke diplomatske vještine. Posebice je slavljen 1695. kada je isposlovao od sultana Mustafe II oprost svih višegodišnjih neisplaćenih danaka Republike, *i da se ubuduće harač u iznosu od 12.500 cekina plaća svake treće godine*. Zbog iskazanih zasluga Senat mu je dao u dvorani Velikoga vijeća postaviti portret s natpisom o zaslugama za Republiku (danas u Dubrovačkom muzeju). Pokopan je, uz velike počasti u rodnom gradu, u crkvi dubrovačkoga dominikanskog samostana. *Drži se da je umjetnička slika izrađena u počast Vladislava Buće, danas u muzeju Kneževa dvora, nastala u prvoj polovici 18. stoljeća, a naslikao ju je neki umjetnik talijansko-mletačke škole. Na slici je prikazan lik anđela koji u desnoj ruci drži poduži odmotani pergament s natpisom is­pisanim latinskim jezikom. Također su na slici pri­kazani u međusobnom heraldički raritetnom elipsastom spoju grb Dubrovačke Republike i vlastelinski grb Vladislava Buća, a poviše njih je kneževska kru­na s devet šiljaka ukrašenih s pet gradulja. Na perga­mentu su bili vidljivi ostatci drugoga natpisa, što ukazuje na to da je tekst mijenjan djelimično ili u cjelosti. Zanimljivo je da se za postojanje slike Vla­dislava Buća saznalo u veljači 1929. godine, prilikom izvođenja građevinskih radova u potkrovlju zgrade gradske uprave*. (8)

Na današnji dan, 27. ožujka 1927. godine, u Dubrovniku je umrla Jelena Bizzarro-Ohmučević, utemeljiteljica Narodne ženske zadruge i promicateljica obrazovanja žena i očuvanja etnografske baštine. (12)

Na današnji dan, 27. ožujka 1952. godine, u Dubrovniku je rođena povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Patricija Veramenta. 1979. godine zaposlila se u Društvu prijatelja dubrovačke starine, te poticala i sudjelovala u obnovi cjelokupne povijesne baštine dubrovačkog područja. Petnaest godina bila je glavna stručna tajnica Društva, organizirala i rukovodila svim stručnim radovima. Svojim je angažmanom i ugledom  utrla put profesionalnosti rada u Društvu, ostavivši u njegovoj povijesti dubok trag. Od 1994. godine bila je zaposlena u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, u zvanju više stručne savjetnice za nepokretna kulturna dobra, a od 1996. do 1998. godine i pročelnica tog odjela. Od 2002. do 2004. godine bila je predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine i prva žena na toj funkciji u šezdesetogodišnjem djelovanju Društva. Cijeli svoj radni i ljudski vijek Patricija Veramenta bila je posvećena svojoj struci i profesiji, živeći uz spomenike i za spomenike. (9)

Na današnji dan, 27. ožujka 1957. godine, u Dubrovniku je rođen povjesničar, kroatist  i  scenograf Ivica Prlender. Glavni istraživački interes su mu povijest Dubrovnika i povijest srednje i istočne Europe u srednjem vijeku. Doktorirao je disertacijom "Crkva i država u srednjovjekovnom Dubrovniku". Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu nositelj je predmeta "Povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku", te kolegija iz povijesti Dubrovačke Republike. Kontinuirano se bavi i kazalištem. Ipak, najvažnija životna nit je povezanost s Dubrovačkim ljetnim igrama. Kao umjetnik sudjelovao je u brojnim projektima Igara, kao scenograf na dubrovačkim otvorenim scenskim prostorima. Bio je intendant Dubrovačkih ljetnih igara u tri mandata, od 2002. do 2013. godine. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 27. ožujka ratne 1992. godine, kao iprethodne večeri pucnjava se ponavljala u nekoliko navrata i trajala je do jedan sat po ponoći. Vremenske su se prilike bitno popravile. Struja, koja je nestalje usljed jakog nevremena prethodnog dana, došla je oko 12 sati, ali voda nije. Užurbano se radilo na njegovu otklanjanju. (11) 

Izvori i literatura:

(3) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 351,352

(6)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(7) https://www.facebook.com/durepublika

Izvor: portal jutarnji.hr; tekst Ahmeta Kalajdžića – Antun Zago: Sjećam se dana kad je zeppelin preletio Grad.

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA

(9) Maja Nodari

http://experience.dubrovnik.hr/pdfs/welcome26.pdf

(10) http://arhiva.dubrovnik-festival.hr/IvicaPrlender%20Intendant

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 135

(12) Povijesničar, Ivan Viđen

(13) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str., KAKO JE NASTALA I KAKO JE SAČUVANA BOGATA ARHIVSKA GRAĐA DUBROVAČKOG ARHIVA

(14) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR