Gradoplov 27.04.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. travnja 1895. godine, davajući impuls razvoju hrvatske nacionalne misli, u Pridvorju je svečano zavijorila hrvatska zastava. (1) Na današnji dan, 27. travnja 1913. godine, u općinskoj vijećnici održan je sastanak o izgradnji električna uspinjača sa dno Posata na Pilama do Gornjeg Konala. (2) Na današnji dan, 27. travnja 2014. godine, diljem dubrovačkog kraja, služene su mise za mlade povodom, toga dana obavljenog čina kanonizacije papâ Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. počasnog građanina grada Dubrovnika. Katolička Crkva danas 27. travnja slavi spomendan bl. Ozane Kotorske, dj. rođene 1493 god. u mjestu Relezi iznad Kotora kao Kata (Katarina) Kosić. (3) U dominikanskim zajednicama - bl. Ozana = spomendan. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Bl. Ozana Kotorska, Šimun, Zita i Teodor. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 27. travnja 1218. godine, kao pokojni spominje se Bernard, dubrovački nadbiskup od 1189. Početkom 1190. Bernard kao nadbiskup potvrđuje odluku gradske skupštine o slobodnom boravku stranaca dužnika i svih delinkvenata u Dubrovniku za svetkovanja blagdana sv. Vlaha. Dugogodišnje rasprave i borbe između Bara i Dubrovnika za metropolitanska prava i za sufraganske biskupije, u Bernardovo su se vrijeme zaoštrile ne samo u okvirima crkvenosti nego i u političkim odnosima između Nemanjića i Dubrovnika. Trajno uznemiravan tim sukobima, Bernard je napustio grad i nadbiskupiju. (6) 

1778. godine u Dubrovniku je  ustrojeno državno povjerenstvo za kazalište (officiales supra pubblicum theatrum). Ono se trebalo brinuti ne samo za javni red u kazalištu nego i za sva kazališna pitanja općenito, posebno ona vezana uz repertoar i glumce. Na ulazu u kazalište postavljale su se vojničke straže. Od nekih točaka kazališnog reda ponekad je Malo vijeće koga i izuzimalo. Pa tako na današnji dan,  27. travnja 1785. godine Malo vijeće donosi odluku prema kojoj je Luce Pavova Gučetić zbog bolesti smjela ući u kazalište sjedeći na nosiljci, a kanonik Vlaho Božov Saraka je smio sjedili u predjelu gdje je smješten orkestar. Kazališnim priredbama htjela su prisustvovati i djeca, što je čini se bilo zabranjeno, pa su ona za vrijeme predstava boravila ispred kazališta i, kako to odgovara dječjoj dobi, pravila bučne izgrede, zbog čega je Malo vijeće izdalo odluku da vojnici koji čuvaju kaza­lište trebaju svu takvu djecu, pa makar bila i plemićka, uhapsiti, odvesti u lužu (loggia) i išibati. Za vojnikov propust u uredovanju predviđena je kazna zatvora od 8 dana. (7) 

U drugoj polovici 19. stoljeća hrvatski narod Dubrovnika i okolice vodio je upornu borbu radi sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije, uvođenja hrvatskog jezika u škole i urede, te razvoj hrvatske nacionalne misli. U tom pogledu posebno mjesto pripada Konavlima, gdje su mladi župnici rođeni i odgojeni u hrvatskom duhu znali dati impuls svim tim nastojanjima. Tako se u Pridvorju, na današnji dan,  27. travnja 1895. godine,  svečano zavijorila hrvatska zastava, za izradu koje su prikupljeni prinosi po cijelim Konavlima. «Narodni list» opisujući taj veličanstven događaj piše :»Zvona su zvonila, topovi i puške pucale, a nebrojeni narod, mlado, muško i žensko, sakupljeno u svečanom odijelu, pozdravljaše uzhitnim glasom svoju svetinju i slavnu starinu, milu hrvatsku zastavu. Nije se drugo čulo osim «Živila Hrvatska!» (8) 

Kad su u Dubrovniku i njegovim predgrađima započeli radovi na uvo­đenju električne rasvjete, javila se i ideja uspos­tavljanja električne uspinjače od Pila do Gornjeg Konala. Dubrovčanin Niko Srinčić, zatražio je početkom 1901. g. od Mini­starstva željeznica »dozvolu da može započeti tehničke pripravne rad­nje za jednu uspinjaču s Pila uz Posat na Gornji Kono«. Na iduću inicijativu trebalo je čekati 20 godina. U travnju 1913, lokalni je list objavio da se nekoliko Dubrovčana zauzelo »da bi se izgradila elek­trična uspinjača sa dno Posata na Pilama do Gornjeg Konala«. Oni su uputili javnu obavijest svim zainteresiranima da na današnji dan, u nedjelju 27. travnja 1913. godine, dođu na dogovorni sastanak u općinskoj vijećnici. Sastanak je održan i na njemu je izabran Odbor za izgradnju električne uspinjače Pile — Gornji Kono. Odbor je započeo radom, ali, predratne prilike i potom početak I. svj. rata omeli su i onemogućili njegova nastojanja. Izgradnja uspinjače Pile — Gornji Kono ostala je u zamisli — kao jedna neostvarena želja i potreba. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. travnja 1699. godine, u Dubrovniku je rođenhrvatski pjesnik i propovjednik Baro Bošković, brat velikog Ruđera. U rukopisima je očuvano sedamdesetak njegovih latinskih i talijanskih pjesama (epigrami, elegije, ekloge, ode, soneti). Za života su mu tiskane dvije ponajbolje elegije: Prijatelju u domovini i Žudnja za domovinom. Od njegova stvaralaštva na hrvatskome poznata je jedino Pjesan oca Bara Boškovića Družbe Jezusove, koji pod imenom Radmila plače smrt druga svoga meštrica u skulah, koga nazivlje Zelenko. (10)

Na današnji dan, 27. travnja 1963. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Pejdar, zidar, trajno nastanjen u Postranju, poginuo nesretnim slučajem 8. svibnja 1995. godine u Postranju, kao pripadnik 39. inženjerijske bojne. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak, 27. travnja ratne 1992. godine, u podne sirena je oglasila znak opće opasnosti. Razlog je bio uplovljavanje  u dubrovački akvatorij šest brodova Jugoslavenske ratne mornarice, koji nisu bili prema dogovorenim pravilima pravovremeno najavljeni, a željeli su uploviti u luke Zatona i Slanoga. Obalna straža dubrovačkog područja odlučno se usprotivila toj njihovoj namjeri te ih zaustavila i zadržala na pristojnoj udaljenosti od Grada. Nakon pregovora Zapovjedništva obrane Grada i komande jugovojske u Kumboru, brodovi su se vratiti u Boku, a komanda jugomornarice je vjerojatno zbog odmazde blokirala lokalne brodske pruge između Cavtata, Gruža i Mokošice. Uzbuna za opću opasnost prestala je oko osamnaest sati. Važan događaj zbio se na svjetskom diplomatskom planu. Republiku Hrvatsku priznala je još jedna svjetska velesila, Narodna Republika Kina. (12) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 107

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

http://blog.dnevnik.hr/pogledunazad/2012/04/1629815037/blazena-ozana-kotorska-85-godina-od-proglasenja-blazenom.html

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) HBL Ante Dračevac (1983)

(7) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 118

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 107

(10)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1989)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -239-

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 152