Gradoplov 27.06.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. lipnja 1359. godine, Veliko vijeće donijelo je drugu najstariju poznatu protupožarnu uredbu „Kako treba gasiti požar i čuvati grad“. (1) Na današnji dan, 27. lipnja 1935. godine, osnovano je u Dubrovniku i Društvo za unapređenje turizma. (2) Na današnji dan, 27. lipnja 1881. godine, rođen je katolički svećenik i Isusovac padre Petar Perica, smaknut 24. listopada 1944. godine, na Daksi, (3) a 27. lipnja 1890. godine, u Cavtatu je rođen svjetski poznati operni pjevač, tenor Tino Pattiera. (3a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ćiril, Ema, Vlado, Ladislav, Toma i Margarita. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U dubrovačkom zakonodavstvu postoje dvije uredbe koje govore o vrlo ranoj organizaciji vatrogasne službe. Prva uredba, „De igne“ - o vatri, donesena je 1309.g. Drugu najstariju uredbu, pod naslovom „Kako treba gasiti požar i čuvati grad“, jednoglasno je donijelo Veliko vijeće na svojoj sjednici, na današnji dan, 27. lipnja 1359. godine. Kad se analiziraju ove dvije uredbe, u njima se mogu razabrati slijedeći elementi vatrogasne službe: premda je bila opća obaveza svih građana da sudjeluju u gašenju požara, u spomenutim uredbama posebno se spominju i zadužuju pojedini obrtnici koji su bili dužni odmah doći na mjesto požara sa svojim alatom. Moglo bi se primijetiti i da nije naznačeno na koji je način davana uzbuna, ali se može pretpostaviti da je to bilo zvonjavom. (5)

Krajem 1481. godine je, nakon deset godina zatišja, izbila epidemija kuge, uvezena najvjerojatnije iz Otranta. Serafino Razzi naveo je i datum izbijanja kuge,15. listopada 1481. godine, zapisavši, „pojavila se u Dubrovniku kuga, koja je potraja oko tri godine, strašno pogodivši Republiku i pokosivši 92 plemića, 43 plemkinje, te još mnogo građana i pučana“.  Na sjed­nici Senata, na današnji dan, 27. lipnja 1482. godine, doneseno je 10 novih propisa i odredbe, o pojačanom nadzoru nad kretanjem kopača, kao i o popisivanju imovine umrlih, te opširan propis za dezinfekciju okuženih stvari iz kuća, čime bi se spriječilo dalje širenje epidemije, iz ko­jih je uočljiv napredak u čuvanju od epidemija. Tako je propisano da se uzmu i četvorica pučana koji će paziti na dezinfekciju. (Do tada su za to bila zadužena samo vlastela i kacamorti). Oni će u posebnim knjigama zapisivati sve stvari nađene uokuženoj kući. S dvije lađe će se okužene stvari prenositi na Danče ili Lunardovo, mjesta određena kao kontumaci, gdje će to žene dobro isprati, a zatim osušiti, pojedinačno iz svake kuće. Troškove za takav postupak snose vlasnici, a ukoliko su siromašni, drža­va. Ništa ne smije ostati neoprano i neočišćeno. *Upravo stoga vrijedno je obratiti pažnju na prvi stavak ove uredbe, u kojem vijeće naređuje da se za pranje zaraženih stvari uposle žene koje su prethodno preboljele kugu, takozvane resanatae ili ozdravljcnice, jer su one mogle rukovati stvarima s manje opasnosti. Bio je to jedan od ispravnih, racionalnih pomaka koji su pridonosili općem napretku protuepidemijskih postupaka.* U ovim propisima je uočljivo da se došlo do zaključka da je mo­gućnost ponovnog oboljenja, nakon već preboljele kuge, znatno manja, da je striktna izolacija glavno, a vjerojatno i jedino oružje u borbi sa epidemijom. Vidjelo se i zna se da je čistoća osnovna karika u lancu koji sužava krug epidemije. (6) 

Na današnji dan, u utorak, 27. lipnja 1893. godine, trećeg dana proslave otkrivanja spomenika “pjesniku slobode” Ivanu Gunduliću, koja je u Dubrovnik koji je u to vrijeme imao oko 8.500 žitelja privukla još toliko posjetitelja, mnogi sudionici iskoristili su za ragledavanje Gundulićevog spomenika, gradskih znamenitosti i izlete parobrodima u okolicu. U 16,30 oglasili su se topovi s Minčete, a glazbe, gosti i brojni narod grada i okolice odjeveni u narodne nošnje, tvoreći živu knjigu o etnografiji južne Hrvatske, kretao se put gruškog polja, gdje je upriličeno narodno veselje nekoliko tisuća ljudi. U 17 sati odigrana je javna tombola, potom pučke igre, pjevanje narodnih pjesama, narodna kola, koncerti i prodaja raznih predmeta za spomen na Dubrovnik. Oko 20 sati Gruž, Kono i Lapad svečano su rasvjetljeni, kao nikada do tada, a barke i brodovi u broju koji se do tada ne pamti, bili su okićeni malim lampionima. Za brojne sudionike upriličen je i nesvakidašnji vatromet na moru. Trodnevna proslava otkrića Gundulićevog spomenika bila je najveća hrvatska nacionalno-politička i kulturna festa Dubrovnika, 19. stoljeća, a bio je to i zamašnjak za dubrovački turizam, jer već od sljedeće godine broj turista, koji su posjećivali Dubrovnik bio je sve veći. (7) 

Poslije I. svj. rata, turizam u našim krajevima postaje unosnom granom gospodarstva, a da bi se unaprijedio, nastaju razna društva i ustanove. Na današnji dan, 27. lipnja 1935. godine, osnovano je u Dubrovniku Društvo za unapređenje turizma koje se bavilo pitanjem unapređivanja turizma u samom gradu. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan,  27. lipnja 1881. godine, u Kotišini kraj Makarske rođen je katolički svećenik i Isusovac padre Petar Perica, smaknut 24. listopada 1944. godine, na Daksi. Od 1937. godine padre Petar Perica živi u Dubrovniku, gdje postaje superior tamošnje isusovačke zajednice. Na službi je u dubrovačkom biskupijskom sjemeništu. Nakon što su 18. listopada 1944., partizani ušli u Dubrovnik, u nedjelju 22. listopada iza 10 navečer su uhitili Petra Pericu. Čuvši o partizanima koji su ga došli uhititi u kuću Družbe Isusove, pater Perica je kratko rekao: “Presveto Srce Isusovo, smiluj mi se. Ako je žrtva, pa neka bude, primam je!” Potom se brzo spremio, uzevši sa sobom svoj redovnički križ, sliku Srca Isusovog i Marijinog, te sv. Josipa. Spremajući se stalno preporučivo – kratkim zazivima Srcu Isusovom i Marijinom, te sv. Josipu. Nekoliko puta je ponovio da je rado spreman podnijeti žrtvu, zatražio oprost od u kući prisutne redovničke braće i od svih se oprostio. U noći sa 23. na 24. listopada 1944. godine iz zatvora u samom Dubrovniku prevežen je s većom grupom drugih uglednih građana Dubrovnika na obližnji otočić Daksu: njih pedesettrojica su ondje potom pobijeni u pokolju na Daksi, bez suđenja. Nakon ekshumacije tijela ubijenih, DNK analizom su identificirani posmrtni ostaci Petra Perice, pa je nakon gotovo 66 godina, 26. lipnja 2010. dostojno pokopan uz svoju redovničku subraću na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo. Za života je bio na glasu svetosti, a među katolicima ga mnogi smatraju kršćanskim mučenikom. Poznat je kao autor u narodu općepoznatih katoličkih pjesama “Rajska Djevo Kraljice Hrvata” i “Do nebesa nek se ori”. (9)

Na današnji dan, 27. lipnja 1890. godine, u Cavtatu  je rođen svjetski poznati operni pjevač, tenor Tino Pattiera, *veliko i slavno ime europskih i svjetskih opernih kuća.. *Brojne naslovne uloge velikih opera koje je Pattiera tumačio na opernim pozornicama svijeta čine ga jednim od najvećih europskih i svjetskih opernih pjevača prve polovice 20. stoljeća. U Kneževu dvoru u čast Tina Pattiere, tenora specifičnog glasa koji je s posebnom lakoćom interpretirao naslovne uloge lirskog i dramskog karaktera najpoznatijih djela operne literature, održava se Dubrovački međunarodni festival opernih arija „Hommage Tino Pattiera“. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, subota, 27. lipnja ratne 1992. godine, iako je u 8 sati oglašen prestanak opće opasnosti, *oko 10 sati počeo je napad na Mokošicu, a od podne i pojačani napad koji je obuhvatio i uže gradsko područje (Ploče) i druge gradske predjele. *Sirena se oglasila znakom za opću opasnost u *13 sati*. Napad je trajao više od dva sata. Prestanak opće opasnosti oglašen je u 15:20. U Mokošici su lakše ranjena dva civila, **a toga dana, 27. lipnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 116. brigade HV-e,Marko Stjepanović.** (11) 

Izvori i literatura:

(1)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 40-44

(3) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-70-godina-od-smaknuca-padre-petra-perice/202980/

(3a) http://www.portaloko.hr/clanak/ne-propustite-dubrovacki-medunarodni-operni-festival-hommage-tino-pattiera/0/47444/

www.dubrovnik-opera-festival.com

*http://www.dubrovnik-opera-festival.com/?file=tino-pattiera

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(6) JURICA BAČIĆ

NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU

str. 20,21; 77,78,79

* ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 106,107,108

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 40-44

(9) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-70-godina-od-smaknuca-padre-petra-perice/202980/

(10) http://www.portaloko.hr/clanak/ne-propustite-dubrovacki-medunarodni-operni-festival-hommage-tino-pattiera/0/47444/

www.dubrovnik-opera-festival.com

*http://www.dubrovnik-opera-festival.com/?file=tino-pattiera

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 203,204

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 556

VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261