Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 28.01.2016.

28.01.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

Na današnji dan, 28. siječnja 1510. godine, Malo vijeće strogo zabranjuje bacanje smeća i nečistoće u gradske jarke, pod prijetnjom globe i mjesec dana zatvora. (1) Početkom dvadesetog stoljeća u Dubrovniku su počeli izlaziti humoristični listovi. Humoristični list Prculin tiskan je, na današnji dan, 28. siječnja 1910. godine, u Štampariji de Giulli i dr. Imao je 4 stranice. O listu su — uz naslov — dani i ovi šaljivi podaci: »Folj za pazar. Organ partita ne boj se. Godište: nije skladno pitat. Lumer: prvi i ultimi. Editori i redaturi bez rasponsabilitati: Peckalo i Štipalo. Svaki lumer košta 10 solda u gotovu. Izdaje se u 10 mi¬ljarda eksemplara«. (2) Na današnji dan, 28. siječnja 1934. godine u Veloj Luci je rođen pisac Ivan Dragojević, autor romana R2 iz 1973., u kojem je izravno opisao komunističke zločine u Dubrovniku 1944. (3) Spomendan je Sv. Tome Akvinskog, naučitelja (4) U dominiknaskim zajednicama - sv. Toma Akvinski = blagdan (5) Uz današnji dan, 28. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Toma Akvinski, Tomislav, Tomo, Olimpija Bida, Leonid (6)

Na današnji dan, 28. siječnja 1500. godine, Rektor i Malo vijeće ovlašteni su, da daju popraviti i osigurati gradski zid sa strane mora kod sv. Ivana u Pustijerni, gdje su se nalazile slanice. Za te opsežne radove isporučeno je 18.500 komada kamena. Taj ugao grada, kod crkve sv. Ivana u Pustijerni (na mjestu današnje crkve Gospe od Karmena), te godine je potpuno pregrađen i dobio je oblik velike polukružne kule, koju vidimo na dvije stare slike Dubrovnika, na Božidarevićevu Triptihu u dominikanskom samostanu i na slici sv. Vlaha, koja se sada nalazi u Dvoru. Ta velika polukružna kula postoji ustvari i dan­danas, samo što je ugrađena u sadašnju veliku tvrđavu sv. Ivana, tako da je polukružno pročelje te kule sada unutrašnji južni zid tvrđave, koja u svojoj unutrašnjosti ima ugrađenu i staru kulu Mula. Ta velika polukružna kula s obzirom na obližnju crkvu sv. Ivana prozvala se kulom sv. Ivana, od čega je i današnja impozantna tvrđava kasnije dobila ime. (7)

1538. godine radilo se na mostu i vratima od Pila. Nakon 24. siječnja, kada je Malo vijeće odlučilo o popločavanju novog puta među vratima,na današnji dan, 28. siječnja, te 1538. godine,  Malo vijeće odredilo je, da majstor Petar Cibranović protomajstor radova mosta vrata od Pila mora imati plaću od 6 groša na dan. Prvi kameni most na zapadnom kraju Grada sagradio je 1397. godine Ivan iz Siene. Imao je samo jedan luk i kamena sjedala sa strane te je bio jednak sadašnjem mostu unutrašnjih vrata od Ploča, građenom 1449.i sljedeće 1450. po nacrtu mosta na Pilama. 1471. godine proširen je gradski jarak, te je most Ivana iz Siene porušen, a sagrađen je novi most s tri luka, prema nacrtu protomajstora Paskoja Miličevića. 1533.-1537. porušen je prvi luk mosta, pregrađena su vrata na današnji oblik i napravljen je drveni pokretni most, koji se u prošlosti podizao po noći, Most se podizao lancima, protuutezima i vitlom te, zatvarao gradska vrata. Spomenimo da su put među vratima od Pila, kao i most popločavani i u novijoj povijesti. U jesen 2007. godine, most na Pilama bio je zatvoren zbog arheoloških istraživanja vezanih uz obnovu. Prolaz građanima bio je omogućen kroz park u Pilama. Nakon višemjesečnih radova na popločavanju, most na Pilama ponovo je otvoren 1. svibnja 2008. godine. Iste jeseni popločan je i prostor od mosta do kavane Dubravka. (8)

Na današnji dan, 28. siječnja 1728. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik, satiričar, dramatičar, prevoditelj i prepisivač starih tekstova Antun Gleđević, potpisivan i nadimkom Zveče te pseudonimom Vukmir Zlatonosović Hercegovac. Svoje nezadovoljstvo izricao je u satirama i aluzijama na suvremenike, zbog čega je kratko bio i u zatvoru. Doživjevši vjersko obraćenje, uništio je velik dio svojih djela. Poznat je kao prepisivač djela dubrovačkih pjesnika i jedan od osnivača Akademije od šturaka. Gleđevićevo prikazanje Porođenje Gospodinovo, božićnu idilu pastirskoga poklonstva s nijansiranim humorom, izveli su lokalni glumci, mahom djeca, u Cavtatu 1703. dva puta: u crkvi sv. Nikole i u pjesnikovoj kući. (9)

Na današnji dan, 28. siječnja 1754. godine, u Dubrovniku je umro pjesnik Vice Petrović, član Akademije ispraznijeh, ali i kancelar dubrovačke uprave. Poznat uglavnom kao latinski pjesnik, pisao je elegije, koje se drže najuspjelijim dijelom njegova opusa, epigrame, kojih je sačuvano približno 600, satire i ode. Osobito je poznata njegova prigodnica O pohvali Vladislava Buće. Poznato je 35 njegovih hrvatskih pjesama, pretežito vjerskoga sadržaja, a približno 1600 njegovih latinskih stihova tiskao je 1911. hrvatski klasični filolog  Đuro Körbler u Radu JAZU. (10)

Na današnji dan, 28. siječnja1802. godine, u mjestu Baška Nova na Krku, rođen je Vinko ČUBRANIĆ, kotorski, dubrovački i trebinjsko-mrkanjski biskup. God. 1856. imenovan dubrovačkim biskupom, a 1857. apostolskim administratorom Trebinjsko-mrkanjske biskupije, u kojoj je nastojao rješavati mnogobrojne pastoralne probleme, nastale zbog turske uprave i manjka svećenstva. (11)

Na današnji dan, 28. siječnja 1873. godine, u Molu u Bačkoj rođen je srpski povjesničar Jovan Radonić, koji je između1934.–51.,  izdao zbirku Dubrovačka akta i povelje (I–IX). (12)

Pisac Ivan Dragojević, autor romana  R2 iz 1973., u kojem je izravno opisao komunističke zločine u Dubrovniku 1944., zbog čega je uhićen i osuđen na godinu dana zatvora, rođen je u Veloj Luci na današnji dan, 28. siječnja 1934. godine. (13)

Na današnji dan, 28. siječnja 1981. godine, u Zagrebu je umro hrvatski filolog i povjesničar Josip Nagy, doktorirao tezom o talijanskom i hrvatskom povjesničaru i jezikoslovcu Francescu Mariji Appendiniju. Među važnijim djelima koja je objavio Josip Nagy su i dva koja imaju kao ishodište dubrovačku baštinu: Prva utanačenja izmedju bosanskih banova i Dubrovnika (1931), i  Josip Bersa (1933). (14)

 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 121

(2) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 24,25

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 114,115

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 137

http://www.dubrovnik-guide.net/zidine.htm

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Dunja Fališevac (1998)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL Anto Lešić (1993)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici