Gradoplov 28.02.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28. veljače 1358. godine, završeno je razdoblje vrhovne vlasti Venecije i mletačkog dužda u Dubrovniku započelo je 1205. (1) Godine 1392., na današnji dan, 28. veljače, Malo vijeće zaključuje da se sruši predziđe od Puncijele prema moru. Današnji zid na tom mjestu, najdeblji je dio gradskih zidina - 13 lakata (cca 6,5 m), zaključuje u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić. (2) Na današnji dan, 28. veljače 1455. godine, donosena je odluka kojom je određeno da svaki dubrovački vlastelin koji vrši javnu službu mora biti pismen. (3) Današnjim danom 1538. godine, slavni dubrovački komediograf Marin Držić postao je orguljaš katedralne crkve. (4) Na današnji dan, 28. veljače 1681. godine, Vijeće umoljenih, donijelo je odluku, kojom se određuje da se, dozvolom Vijeća umoljenih, ubuduće predstave mogu održavati u gradskom brodogradilištu Orsan. (5) 3. je KORIZMENA NEDJELJA, koju nazivamo još i Bezimenom nedjeljom, te Nedjeljom solidarnosti, i ne samo prema drugim kršćanima već i prema svim ostalim ljudima. To je dan milosti i tolerancije prema svima. (6) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se- Dan smrti don Miljenka Majića (1940-1988) (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Danijel, Roman, Teofil, Bogoljub, Timotej, Vikica (8)

Nakon što je 18. veljače sklopljen Zadrski mir, kojim su se Mlečani u korist Ludovika, ugarsko-hrvatskog kralja odrekli cijele Dalmacije od Kvarnera do Drača. Saznavši za uvjete zadarskog mira dubrovačka ih je vlada primila kao gotovu činjenicu, te je samo 10 dana kasnije, na današnji dan 28. veljače 1358. godine, mletačkog kneza u Dubrovniku, po imenu Marko Superancio (Soranzo), izkazavši mu tom prigodom rijetke časti izpratila najudvornije iz svoga grada. Još istoga dana, izabralo je veliko vijeće na dva mjeseca tri upravitelja, koji će sa sucima i malim vijećem vršiti svu vlast, što ju je do tada imao knez sa sucima i Malim vijećem. Time je prestala mletačka vlast u Dubrovniku, razdoblje vrhovne vlasti Venecije i mletačkog dužda započeto 1205. godine. (9)

U XV stoljeću među članova Velikog vijeća još je bilo onih koji nisu znali čitati i pisati. Zbog toga je, na današnji dan, 28. veljače 1455. godine, Veliko vijeće donijelo odluku kojom je određeno da svaki dubrovački vlastelin koji vrši javnu službu mora biti pismen, tj. citiramo, »nijedan od naših plemića koji će od sada ulaziti u Veliko vijeće ne može sudjelovati ni u jednoj službi, ni unutar ni izvan našeg grada, ako taj plemić ne bude znao čitati i pisati, jer oni koji ne znaju čitati i pisati, radije moraju biti upravljeni, nego da upravljaju drugima, i ni malo ne služi na čast onoj upravi i vladi u kojoj se nalazi čovjek neznalica, nevješt u čitanju i pisanju«. (10)

Današnjim danom 1538. godine, slavni dubrovački komediograf Marin Držić postao je orguljaš katedralne crkve. Kužne epidemije u prvoj polovini XVI. stoljeća teško su ugrožavale Dubrovnik. I katedralna crkva ostala je na duže vremena bez sposobnog orguljaša, pa Vijeće umoljenih, na današnji dan, 28. veljače 1538. godine, imenuje poznatog komediografa Marina Držića privremenim orguljašem. Držić se nakon toga nije dugo zadržao u Dubrovniku, već je koncem iste godine otputovao u talijanski grad Sienu na studij, pa je orguljaško mjesto opet ostalo nepopunjeno. (11)

Na današnji dan,  28. veljače 1681. godine, Vijeće umoljenih, donijelo je odluku, da će se predstave u Dubrovniku ubuduće održavati u gradskom brodogradilištu Orsan. Adaptacija brodogradilišta, koje je izgradnjom većega u gruškoj luci izgubilo svoju namjenu, Dubrovčanima je došla kao veliko olakšanje. U teškim ekonomskim okolnostima, kada je Republika nakon katastrofalnog potresa 1667. godine još bila iscrpljena gradnjom i obnovom grada odlučilo se, ne graditi novo kazalište, već postepenim zahvatima adaptirati tu staru zgradu u "pravo" kazalište. Brodogradilište je dobilo konačan izgled prikladne kazališne dvorane, 1721. godine, zaključuje muzikolog, don Miho Demović. Naziv Orsan će se u dubrovačkim arhivskim knjigama kroz čitavo XVIII. stoljeće susretati kao sinonim za dubrovačko kazalište. Tek pred kraj istog stoljeća prevladat će naziv Theatrum. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. veljače 1617. godine, u Dubrovniku je umro biograf GABRIJEL KONAVLJANIN, koji je uz Serafina Razzija u samostanski nekrologij unosio vrijedne biografske podatke o znamenitijim dubrovačkim dominikancima. U Dubrovniku je 1582. osnovao bratovštinu ružarija. Jednom je bio generalni vikar Dubrovačke kongregacije svoga reda. U samostanski nekrologij, koji je 1587–89. započeo voditi poznati povjesničar Serafino Razzi, nastavio je unositi vrijedne biografske podatke o znamenitijim dubrovačkim dominikancima. Tim se podacima poslije služio i Serafin Marija Crijević. (13)

Na današnji dan, 28. veljače 1744. godine, na Siciliji je rođen Sebastiano d’AYALA, dugogodišnji diplomatski predstavnik Dubrovačke Republike u Beču. (14)

Na današnji dan, 28. veljače 1848. godine, na Braču je rođen pomorski pedagog i pisac Nikola DIDOLIĆ, od 1901 do 1910. ravnatelj Nautičke škole u Dubrovniku. (15)

Na današnji dan, 28. veljače 1926. godine, u Ljubljani je rođen slovenski povjesničar Ignacij Voje. Svoj je znanstveni interes, uvelike posvećen povijesti Dubrovnika u srednjem vijeku, te etničkim migracijama u doba osmanske dominacije, Ignacij Voje objavio u knjigama: Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku i Poslovna uspješnost trgovaca u srednjovjekovnom Dubrovniku. (16)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 131,132,133

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 33

(3) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 23,24

(4) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 53,54

(5) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. *111,112**114

(6) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 131,132,133

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 23,24

(11) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 53,54

(12) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. *111,112**114

(13) HBL Stjepan Krasić (1998)

(14) HBL   Elizabeta Palanović (1983)

(15) HBL Tatjana Delibašić (1993)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)