Gradoplov 28.04.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Osmi je dan po Uskrsu, koji svetkujemo kao Mali Uskrs ili Bijelu nedjelju. (17) Danas, u nedjelju nakon Uskrsa, slavi se i Svetkovina Božjeg milosrđa. (18) Na današnji dan, 28. travnja 1408. godine, vlada je naredila da oni koji stanuju iznad sabirnih jama i podzemnih kanala očiste iste u potpunosti. (1) U Dubrovniku je, na današnji dan, 28. travnja 2013. godine, održan referendum o gradnju igrališta za golf s vilama, hotelima i apartmanima na platou brda Srđ. (2) Na današnji dan, 28. travnja 1991. godine, u Vili Dalmaciji u Splitu, u nazočnosti sekretara (SNO Dubrov¬nik) Miljenka Bratoša, osnovana je 4. brigada ZNG. (3) U Blatu danas je svetkovina zaštitnice mjesta sv. Vicence. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Petar Chanel, Euzebije, Polion i Ljudevit. (5) 28. travnja Svjetski je dan sigurnosti i zdravlja na radu. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Mali Uskrs – pučki je naziv tzv. Bijele nedjelje, prve nedjelje po svetkovini Gospodinova Uskrsnuća koje se slavi cijeli tjedan. *Vrijeme do Malog Uskrsa tradicionalno se naziva Bijeli tjedan - prema odjeći koju su u počecima Crkve nosili novokrštenici. Uskrsno razdoblje trajat će i nakon iduće nedjelje - sve do Pedesetnice odnosno blagdana Duhova.* Današnja nedjelja naziva se Malim Uskrsom ili Bijelom nedjeljom zato što se na današnji dan Isus ukazao svojim učenicima u svoj svojoj slavi te ih pozvao da čvrsto povjeruju u njega i u njegovo Uskrsnuće. Ovu nedjelju neki isto tako nazivaju nedjeljom 'nevjernog Tome' koji je morao staviti svoju ruku u Isusov probodeni bok da bi povjerovao. (19) 

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, – dani poslije Uskrsa, obilježavali su se  kao blagdan. U tjednu uskršnje osmine održavali su se liturgijski obre­di. Oktava se zaokruživala na Bijelu nedjelju (Dominica in albis) svečanom procesijom kroz grad, u kojoj se nosio moćnik Kristova groba. Taj je kamičak sredinom 16. stoljeća dubrovačkoj crkvi darovao Bonifacije de Stephanis (Drkolica), koji ga je - kao gvardijan samostana u Jeruzalemu - navodno nabavio na licu mjesta. Premda su u riznici već bila pohranjena dva slična kamenčića, nove su relikvije (Sv. Groba i stupa na kojem je bio bičevan Isus) bile primljene s odušev­ljenjem, te je na dan njihova stjecanja (15. prosinca) smjesta uvedena po­sebna procesija i misa, bez obzira na to što sumnjičavost nadbiskupa Beccadellija nije bila posve rastjerana. Svakako već prije 1670. op­hodnja je bila prebačena na Bijelu nedjelju. (20) 

Već od 1397. g, u Dubrovniku postoje odvodni kanali na glavnoj ulici, a i u još nekim dijelovima grada. Prave se sabirne jame i podzemni kanali kojima bi otjecala voda i nečist. Na današnji dan, 28. travnja 1408. godine, vlada je naredila da svi oni koji stanuju iznad sabirnih jama (cloacam) i podzemnih kanala od vrata Pustijerne prema Gospi do mora, očiste iste u potpunosti. Isto je naređeno i onima koji stanuju oko kanala koji pored crkve sv. Nikole ide do mora, znači sa sjeverne strane glavne ulice. Može se zaključiti da je izgrađena kanalizacijska mreža u centru grada i da se o njezinoj ispravnosti u tim prvim desetljećima XV st. vodi redovita briga. (7) 

Na današnji dan, 28. travnja 1454. godine, ovlašćuju se nadstojnici izgradnje zidina Minčete i drugih kula, gdje je već izgrađen novi zid, da mogu porušiti stari i najvećom brzinom ga ponovo izgraditi. Uzrok takvom postupku, da je najprije izgrađen novi zid uz vanjsko lice staroga, zatim stari porušen i na njegovo mjesto sagrađen drugi novi zid, jest što je stari zid, građen u XII. i XIII. stoljeću, bio dosta lošije zidan. Srušiti pak stari zid, pa onda graditi novi u određenoj debljini, nije bilo uputno, jer bi za vrijeme trajanja radova grad bio na tome mjestu otvoren i nezaštićen, zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (8) 

Do gradnje valobrana (Kaše), od neprijateljskih napada gradsku luku štitio je lučki lanac koji se protezao 130 metara od kule sv. Luke do one od Mula. Za tako dugi lučki lanac trebala je velika količina hrastovih greda i željeznih spona. Za popravak tog lanca, a prema ugovoru koji nosi današnji datum, 28. travnja 1475. godine, trebalo je 180 hrastovih greda, što znači, da je razmak između pojedinih greda bio 55 cm. Njihove duljine, bile su od 17 do 21 lakta. Nakon izgradnje lukobrana ta naprava je postala puno kraća, te se luka mogla lakše i sigurnije zatvarati. (9) 

Nakon što je dubrovačka vlada Napoleonu Bonaparteu čestitala na njegovoj krunidbi talijanskim kraljem, on im zahvaljuje pismom na današnji dan 28. travnja, iste te 1805. godine, u kojem na kraju kaže: »Mi se koristimo ovom prilikom da Vam ponovimo uvjeravanja o interesu što ga osjećamo za sreću Vaše Republike i o našem raspoloženju da joj damo dokaza naše Carske zaštite.« (10) 

U Dubrovniku je, na današnji dan, 28. travnja 2013. godine, održan referendum na kojem su se građani izjašnjavali jesu li za gradnju igrališta za golf s vilama, hotelima i apartmanima na platou brda Srđ. Referendum nije uspio jer na njega nije izašlo potrebnih više od 50 posto birača, no građanke i građani Dubrovnika , koji su izašli na referendum velikom su se većinom, od 84,23 %, izjasnili protiv projekta na Srđu. Da je ostvarena izlaznost od 50% + 1 glas, nešto više od 19. 000 birača, bilo bi dovoljno da se projekt odbaci. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. travnja 1815. godine, u Dubrovniku je rođen književnik i prevoditelj, jedan od najčistijih hrvatskih romantičara i pripadnik prvog naraštaja južnohrvatskih preporoditelja Pasko Antun Kazali, autor pjesničke pripovijesti Lopudska sirotica, lirsko-epskog spjeva Zlatka i dramskog spjeva s elementima maskerate i srednjovjekovnog moraliteta Trista Vica udovica, nastao na temelju predaje o događaju iz XVI. st. Najopsežnije i najambicioznije Kazalijevo djelo, ep Ćoso (s više od 20 000 redaka), ostalo je u rukopisu. (12)

Čileanski industrijalac i brodovlasnik hrvatskoga podrijetla Pasko Baburica, rođen je na najjužnijem hrvatskom naseljenom otoku Koločepu, na današnji dan, 28. travnja 1875. godine.  U sedamnaestoj godini zivota iselio se u Čile gdje ubrzo pokazuje svoju sposobnost i stiče bogatstvo proizvodnjom i trgovinom salitre. Imao je tridesetak tvornica i zapošljavao je desetke tisuća radnika. 1924. zajedno s Božom Bancem, braćom Mihanović i Franom Petrinovićem osniva Jugoslavensku-amerikansku plovidbu. To društvo se 1929. god. spojilo s Atlantskom plovidbom Ivo Račić u novo društvo Jugoslavenski Lloyd koje je imalo sa 26 brodova. Bio je veliki rodoljub i dobrotvor. Financirao je gradnju kamenog pristaništa, čekaonice i šetališta uokolo Donjeg Čela, te je obnovio zvonik na Stradunu u Dubrovniku 1929. godine. Utemeljio je zakladu za pomoć i školovanje djece siromašnih i bolesnih Hrvata. Ime mu nose ulice u Dubrovniku, Zagrebu i Santiagu. 1920. proglašen je počasnim građaninom grada Dubrovnika. (13)

Na današnji dan, 28. travnja 1906. godine, u Jelsi na Hvaru rođen je hrvatski biolog mora Tomo Gamulin, dugogodišnji ravnatelj Biološkog instituta u Dubrovniku (1958–90), gdje je osnovao Akvarij i potaknuo osnivanje botaničkoga vrta na Lokrumu. Područja njegova istraživanja bila su mriješćenje male plave ribe i ekologija životinjskog planktona Jadranskoga mora. Bavio se i poviješću istraživanja svjetskih mora. Objavio je velik broj znanstvenih stručnih i popularnih članaka. (14)

Na današnji dan, 28. travnja 1936. godine, u Zagrebu je od tuberkuloze umro Ignjat Job. * slikar čiji je opus neizostavan dio hrvatskoga modernoga slikarstva, a njegov »spontani ekspresionizam«, pripada vrhu hrvatskoga ekspresionizma.* (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Sredinom travnja 1991. pri MUP-u je osnovan Zbor narodne garde (ZNG), kao poseban sastav namijenjen za po­trebe obrane ustavnog poretka, cjelo­vitosti i teritorijalnog integriteta Repu­blike Hrvatske. Zamišljen je kao pričuv­ni i djelatni, a trebali su ga činiti Zapo­vjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Na tajnom sastanku koji je vodio ge­neral Tomislav Biondić, održanom na današnji dan, 28. travnja 1991. godine, u Vili Dalmaciji u Splitu, u nazočnosti sekretara Sekretarijata za narodnu obranu općine Dubrovnik (SNO Dubrov­nik) Miljenka Bratoša, osnovana je 4. brigada ZNG, koja je prema usvoje­nom planu razvoja bila jedina djelatna brigada Zbora narodne garde u Dal­maciji. Činile su je bojne iz Splita, Du­brovnika, Imotskog, Šibenika i Zadra, a isti gradovi su određeni za sjedišta po jedne pričuvne brigade ZNG. (16) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 29

(2)http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/golf-na-srdzu-dubrovcani-izlaze-na-povijesti-referendum---284290.html

http://dubrovnikreferendum.com/index.php/vijesti/283-rezultati-referenduma-u-dubrovniku-28-04-2013

(3) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 20

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 29

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 75

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 107

(10) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 440

(11)http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/golf-na-srdzu-dubrovcani-izlaze-na-povijesti-referendum---284290.html

http://dubrovnikreferendum.com/index.php/vijesti/283-rezultati-referenduma-u-dubrovniku-28-04-2013

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Klara Pranjko i Miljenko Foretić (2009)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 20

(17)http://www.izbicno.info/index.php?option=com_content&view=article&id=428:bijela-nedjelja-mali-uskrs&catid=87:kutak&Itemid=118

*Jelena Obradović Mojaš  Vijesti radio Dubrovnika

(18) http://www.zupa-svjosip-losik.hr/hr/article/504/bijela_nedjelja-mladi_uskrs

(19)http://www.izbicno.info/index.php?option=com_content&view=article&id=428:bijela-nedjelja-mali-uskrs&catid=87:kutak&Itemid=118

*Jelena Obradović Mojaš  Vijesti radio Dubrovnika

(20) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 352,353,354