Gradoplov 28.07.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28. srpnja 1639. godine, između 19 i 20 sati, Dubrovnik je pogodio drugi dubrovački veliki potres. (1) U trajno sjećanje na tu katastrofu, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 28. srpnja, obilježavao se blagdan – Spomen na potres 1639.. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Inocent; Mazarije; Viktor; Samson. (3) 28. srpnja, Svjetski je dan borbe protiv hepatitisa. 400 milijuna ljudi širom svijeta, među kojima i 65 000 Hrvata, živi s hepatitisom B ili C, većina ih ne zna da su zaraženi, 1.4 milijuna godišnje umire od njihovih posljedica, a mnogo više ih se svake godine zarazi. Svjetski dan hepatitisa (World Hepatitis Day – WHD) kao službeni dan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava se na dan 28. srpnja od 2011. godine. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon nešto više od stotinu godina od prvog velikog dubrovačkog potresa 1520. godine, kao uvertiraVelike trešnje, na današnji dan, 28. srpnja 1639. godine, dok je Grad vrvio uzavrelim životom, između 19 i 20 sati, dogodio se drugi dubrovački veliki potres, koji je pričinio velike štete na svim građevinskim objektima. Puno je gradskih kuća porušeno, pa u narednim godinama slabo popravljeno ili tek poduprto dok se ne iznađu sredstva za novu gradnju. Inače manje i rjeđe spominjan, taj jaki potres pojačao je učinak velikog potresa od 1667., u kojem su se srušile sve već razdrmane građevine, koje se za vrijeme od samo 28 godina nisu mogle temeljito popraviti i pregraditi. *Tada su jače oštećene i same gradske zidine. Beritić bilježi kako je tada Senat donio odluku o skidanju srednjevjekovnih kruništa sa zidina iz straha od novih rušenja. Povijest bilježi kako je Dubrovnik, izgrađen na trusnom području, doživio i preživio veliki broj potresa, od kojih su tri bila velike jakosti, 1520., 1639., te 1667., kako bilježi Lukša Beritić. Naša generacija pridodat će i jaki potres iz 1979. godine, pa i onaj nešto slabiji, bar u Gradu, iz 1996., koje Beritić nije doživio.* **Dubrovnik je jedini hrvatski grad koji je na seizmičkoj karti označen crvenom bojom, zbog potencijalne izloženosti najjačim potresima. Nevjerojatan je i podatak da se između 1430. i 1940. godine na dubrovačkom području dogodilo oko 3.000 potresa.** (5) 

U trajno sjećanje na tu katastrofu, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 28. srpnja, obilježavao se  blagdan – Spomen na potres 1639.. U ljeto 1639. u dubrovačkom se kraju zemlja višekratno zatresla, a sam Grad pretrpio je znatne štete. Potresi su se smatrali znakom Božjeg gnjeva, pa je Senat smjesta poduzeo trostruke mjere kako bi se Višnjega smirilo i udobrovoljilo. Ponajprije, kaznama se udarilo na grešno i nećudoredno ponašanje poput priležništva, kinjenja roditelja, čaranja i psovanja. Nadalje, svakome je preporučeno “da kršćanski živi i da se Bogu moli”, te da prione pobožnosti i molitvama. Na­posljetku, organizirane su procesije i drugi vjerski obredi, kojima se kolektivno pokušalo izmoliti božansku dobrohotnost i milosrđe. Na zagovor svećenstva, a odlukom Senata, početkom rujna upriličena je veličanstvena procesija, mnogoljudna i sjajna poput tijelovske. No, i nakon što je serija potresa završila, rušenja i proživljeni strah od Boga nisu dozvoljavali da se zaboravi pretrpljeno i zanemari prigodna pobožnost. Svake godine na 28. srpnja, dan najjačeg potresa, održavala se procesija, premda ne onako veličanstvena kao same 1639. Unatoč novim, još strašnijim stradanjima ko­ja su u istome stoljeću pogodila Dubrovnik, pobožnosti u spomen na ovaj potres nisu obustavljene. (6) 

Dubrovnik je 1662. godine bio u razdoblju blagostanja, kada su iznenada bosanski i hercegovački paše zabranili svaku trgovinu između Turaka i Mlečana, tako da je grad postao jedno veliko spremište obiju strana. U takvoj situaciji, mladi i nadobudni vlastelin Marojica Kaboga poveo je nekoliko mladih predstavnika lokalne turske vlasti na svoj posjed u Rijeci durovačkoj na dvorsku zabavu. Nakon toga, protiv njega su iznesene različite optužbe i predložena kazna. Osobito je oštro istupio malovijećnik plemić Nikola Sorkočević. Nagle naravi i sklon svađama, Kaboga je dobacio knezu nepristojne riječi, a istrčavši iz Dvora u trijemu Kneževa dvora nožem je smrtno ranio Nikolu Sorkočevića. Tog 25. srpnja 1662. godine, izvanredna naredba prekinula je sve poslove, stražari su zatvorili gradska vrata, a narod se počeo okupljati pred Franjevačkim samostanom, gdje se Kaboga navodno sakrio. Tek 28 srpnja vijećnici su pronašli Kabogu u samostanu Male braće, odakle je poslije nasilno odveden, zatvoren i predan sudu. *U zamršenom sudskom postupku, osuđen je 1663. na doživotnu tamnicu. Nakon velikoga potresa u travnju 1667. posredovanjem prijatelja je oslobođen i ubrzo izabran u Vijeće dvanaestorice te imenovan za jednoga od peterice kapetana. Za obnove se istaknuo u suzbijanju unutarnjih nereda i pljačke u gradu, a 1678. g. veliki osmanski diplomatsko-politički pritisci na Dubrovnik završeni su dobro za Republiku  ponajviše zahvaljujući njegovoj pregovaračkoj vještini.* (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. srpnja 1559. godine, u Dubrovniku je rođen filozof, teolog i diplomat Klement Ranjina, (Clemens Araneus, Clement Ragnina).  Potomak stare patricijske obitelji, rođen je u Dubrovniku, 1482., a nakon izobrazbe u Dubrovniku studirao teologiju u Veneciji, Perugi i Napulju. Po povratku u Dubrovnik stupio u dominikanski red, više puta bio je biran za generalnoga vikara dubrovačke dominikanske kongregacije. Obavljao diplomatske misije kod pape i Habsburgovaca. Osobito je bila uspješna njegova intervencija kod pape Pavla III., kada se Dubrovačka Republika našla pred najezdom Osmanlija. Napisao je nekoliko djela na latinskome, uglavnom teološkoga sadržaja (tiskane su samo propovijedi), te djela iz filozofije, prava i retorike: Svakovrsni propovjedni priručnik  (Quodlibet declamatorium, 1541), Tumačenje … Pavlove poslanice Rimljanima (Expositio … super epistolam Pauli ad Romanos, 1547). U neobjavljenom djelu Komentari četiriju knjiga Sentencija (Commentaria in quattuor libros Sententiarum)u duhu tomističkoga naučavanja tumačio je istoimeno djelo Petrusa Lombardusa. (7)

Na današnji dan, 28. srpnja 1582. godine, u Rimu je umro crkveni pravnik i pjesnik Marin (Mario) Kaboga (Kabožić, Kabužić). Rođen je u Dubrovniku 1505. godine, studij prava i bogoslovije završio je u Padovi. U ranoj se mladosti zaredio, 1535. imenovan je arhiđakonom dubrovačkoga kaptola. Bio je žestok zagovornik crkvene autonomije. Sukobljavao se i s crkvenim i svjetovnim vlastima pa je naposljetku bio optužen kao heretik te prognan iz Dubrovnika. Papa ga je pomilovao, ali se Kaboga u Dubrovnik nije vratio. Objavio je knjigu teološko-pravnih rasprava Prvenstvo vikarijata (Vicariatus praecedentiae, 1575). U Dubrovniku je bio član Akademije složnih (Accademia dei Concordi), a osim nadimkom Kordica potpisivao se i kao Confuso, prema akademiji iz Viterba (Accademia dei Confusi), koje je također bio član. Sačuvana je njegova odulja satirična pjesma na talijanskome Protiv dubrovačkoga plemstva (Contro la nobiltà di Ragusa) i pedesetak stihova na hrvatskome, među kojima i Pjesan o dinaru. Napisao je i antipetrarkističku pjesmu o ženskoj ružnoći (Na rasad strašilo od gaća postavi). (8)

Na današnji dan, 28. srpnja 1913. godine, u Varaždinu je rođen povjesničar Bogdan Krizman. Doktorirao je tezom Diplomacija Dubrovačke republike u XVIII. stoljeću, a u svojim prvim radovima istraživao je povijest diplomacije Dubrovačke Republike (Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, 1957). Njegovi radovi, u kojima je davao prednost iscrpnom iznošenju sadržaja izvora nad povijesnom interpretacijom, značajan su doprinos hrvatskoj političkoj i diplomatskoj povijesti XX. st. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Prva inžinjerijska grupa na području Općine Dubrovnik nastala je na današnji dan, 28. srpnja 1991. godine. Ovu grupu od šest ljudi mobilizirala je bivša T.O., i sačinjavali su je: Goran Runje, Mihajlo Đanović, Tomislav Vuličević, Vitomir Pavlić, Lukša Obradović i Nino Brautović, a s radom su počeli u mjesecu kolovozu 1991. godine. Prije nego što su izašli na teren, imali su obuku svaki dan u Centru za obavješćivanje, koju je vodio Aljoša Nikolić. Kroz nju ih je upoznavao sa minsko-eksplozivnim sredstvima: "krmačama", minskim ekranima ručne domaće izrade i drugim. Odmah u samom početku su u "barutani" na Pobrežju počeli puniti mine, u koje je stavljano četrdeset i pet kg vitezita i jedna manja avionska bomba. Inžinjerija koja je u to vrijeme bila ustrojena od jedne desetine do jednoga voda imala je zadaću minsko-eksplozivnim sredstvima dzapriječiti cestovne komunikacije: ispred sela Osojnik na pravcima Osojnik-Grebci, Osojnik-Ivanjica i Brgat-lvanjica; prostor od Dubravke prema Grabu u Konavlima; prostor Debelog Brijega, Stravče i dr. *Na današnji dan, u utorak, 28. srpnja 1992. godine, na užem području Dubrovnika, protekao je miran ratni dan.* **Ipak, toga dana, 28. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Fehim Mandžuka.** (10) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 177,178

*http://www.dulist.hr/dubrovacki-potresi-tresnje-pozari-velika-tresnja/165761/

**http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/na-danasnji-dan-potres-je-sravnio-dubrovnik-sa-zemljom

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 301,302

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.hepatos.hr/nae-aktivnosti/svjetski-dan-hepatitisa/svjetski-dan-hepatitisa-2015.html

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 177,178

*http://www.dulist.hr/dubrovacki-potresi-tresnje-pozari-velika-tresnja/165761/

**http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/na-danasnji-dan-potres-je-sravnio-dubrovnik-sa-zemljom

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 301,302

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – MLADEN JURKOVIĆ, Str. 54

* ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 226, 227

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*Pejo Ćošković (2005)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)