Gradoplov 28.12.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 28. prosinca 1199. godine, papa Inocencije III. Dubrovčanima je uputio bulu, kojom ih poziva da daju svoje prinose, pa i sudjeluju u križarskim pohodima. (1) Na današnji dan, 28. prosinca 2007. godine, svečano je otvoren obnovljeni južni portal crkve dominikanskoga samostana kojemu je mu vraćen izvorni polukružni oblik. (2) Na današnji dan, 28. prosinca 1991. godine, temeljem zapovjedi viceadmirala Miodraga Jokića u motelu Vinogradi, u Sutorini, formiran je Sabirni centar za prihvat zaplijenjenih i oduzetih materijalnih sredstava iz ratnog plijena s područja oćine Dubrovnik. (3) Crkva se danas sjeća: Nevine dječice, mučenika, blagdan koji se pučki zove i Sveti mladenci, u sjećanje na dječicu mučenicima koji su u raju, jer su nevini stradali za Isusa, umjesto Isusa, za vrijeme pogrom kralja Heroda. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Mladen i Neven, Nevenko. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Krajem XII. st. valovi općeg križarskog pokreta dopirali su I do Dubrovnika. To je vrijeme pape Inocencija III, koji traži da se pomognu stečene pozicije kršćana u Palestini i da se povede nova križarska vojna. U tom smislu on krajem XII. st. upućuje i u Dubrovnik dvije bule, i danas sačuvane u Dubrovačkom arhivu. Bulu, koja nosi današnji datum, 28. prosinca 1199. godine, Papa upućuje dubrovačkom nadbiskupu, njegovim sufraganima i svim ostalim crkvenim osobama, a drugu, sličnog sadržaja, šalje 4. siječnja 1200. svim vjernicima dubrovačke crkvene provincije. U njima traži da sve crkvene osobe daju od svojih prihoda u križarske svrhe barem četrdeseti dio svojih prihoda, a da se među vjernicima skupljaju dobrovoljni prilozi. Pozivaju se i ljudi da sami polaze u križarsku vojnu ili pak da oni koji to mogu i žele, opreme druge u tu svrhu, barem u roku od godine dana. U prvoj buli Inocencije III. kaže da će u svrhu propagiranja poslati i dva dijakona kardinala kao svoje legate. Nemamo dokumenata po kojima bismo mogli zaključiti kakav je u Dubrovniku bio odaziv, zapisao je Vinko Foretić, u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika do 1808.. (5) 

Početak djelovanja prvih nje­mačkih glazbenika u Dubrovniku bilježi se u drugoj polovici XIV. stoljeća. Na današnji dan, 28. prosinca 1378, odnosno 1379, jer je još u to vrijeme nova godina počinjala danom 25. prosinca (blagda­nom Božića), u Velikom vijeću donesen je zaključak da se prime u službu tri njemačka svirača. Oni su se tih dana nalazili u Dubrovniku. Kojom pri­godom i u kojim okolnostima su doputovali u Dubrovnik, ne vidi se iz na­vedenog podatka. Pojavu djelovanja njemačkih glazbenika bilježe dubro­vački arhivski dokumenti razmjerno prilično rano, i to dosta ranije nego npr. u Firenci, gdje se njemački glazbenici spominju tek sredinom XV. sto­ljeća. Od godine 1378. pa do 1558. zabilježit će dubrovački arhivski doku­menti desetak imena njemačkih glazbenika, odnosno glazbenika koji po­tječu s njemačkog jezičnog područja. Bili su to: Helias Theutonicus, Juanis Theutonicus, Radasinus Theutonicus, Peterchinus Allemanus, Pater Noster de Prussa, Petrus de Colonia, Matheus de Zanpizolo, Petrus Germanus. To razdoblje, gotovo od dvijesto godina, dosta je dug period u kojem će se osjećati utjecaj njemačkih glazbenika u Dubrovniku i u kojem će oni uz ostale glazbenike drugih nacionalnosti prenositi glazbena dostignuća svo­je domovine u Dubrovnik, najjužnije središte zapadnoevropske kulture na Balkanu. (6) 

28. listopada 1538. godine, tijekom rata Svete lige s Osmanlijama, španjolci sa saveznicima, na čelu s admiralom Andreom Doriom osvojili su Herceg Novi. Iako je admiral Doria inače bio prijatelj Dubrovnika, koji je s potkraljem Napulja, Gonzagom, spriječio nakanu venecijanskog admiral Grimanija, da  sv. Liga zauzme Dubrovnik, španjolska posada koja je ostala u Herceg Novom upadala je i pljačkala po Konavlima. Opljačkali su oko 22 000 grla rasne stoke i 2000 svinja. Zbog neposredne opasnosti Dubrovčani su na Sokol,  na današnji dan, 28. prosinca 1538. godine, poslali jednog plaćenog vlastelina kao providnika tvrđave s 12 vojnika i jednim bombardijerom. Iz Konavala je u to vrijeme u Grad izbjegao knez s 500 Konavljana, ali je odmah vraćen nazad. Nakon što su Dubrovčani, pod pritiskom turaka, odbili opskrbljivati kršćansku vojsku u Herceg Novom, Španjolci u veljači 1539. kreću u nove pljačkaške prepade po Konavlima, koji su završili nakon što su osmanlije, na čelu s admiralom Hajrudinom Barbarosom, nakon teških borbi, 8. kolovoza 1539. ponovno zauzele Herceg Novi. (7) 

Poznato je das u mnogi stari Dubrovčani vrijedne pokretne kulturne spomenike, prvenstveno biblioteke ostavljali rodnom Gradu. Zahvaljujući upravo njima obogaćeni su fundusi Domorodnog muzeja i Naučne biblioteke, današnjih Dubrovačkih muzeja i Znanstve knjižnice. Tako je načelnik Dubrovačke općine, na sjednici, na današnji dan, 28. prosinca 1891. godine, izvjestio je prisutne da je preminuli kanonik stolne crkve Dum Ivo Pitarević svojom oporukom vrijednu biblioteku ostavio svom rodnom Dubrovniku. U znak zahvalnosti vijećnici su ustajanjem i minutom šutnje odali zahvalnost i počast Dum Ivu Pitareviću. (8)

Akademik Andrija Štampar predsjednik JAZU (danas HAZU), od 1947. do smrti 1958. godine, u želji da unaprijedi rad Biološkog instituta, sklopio je ugovor s Općinom u Dubrovniku u kojem Biološki institut napušta svoje sjedište na Lapadu i preuzima otok Lokrum u svrhu njegove zaštite i unaprijeđenja. Istim ugovorom Biološki institut preuzima i dvije općinske ustanove - Prirodoslovni muzej (utemeljen 1872.) i Morski akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Dubrovačka Gradska skupština spajanje prirodoslovnih ustanova Dubrovnika s Biološkim institutom JAZU podržala je na današnji dan, 28. prosinca 1956. godine. Nakon prve velike rekonstrukcije akvarija (1958.-1959.) i pokretanja projekta stvaranja Botaničkog vrta na Lokrumu (1959.) s ciljem uvođenja aklimatizacije tropskog i suptropskog bilja, te obnove prirodoslovne zbirke, posebno ptica i riba, zaokružena je cjelina koja postaje značajan centar znanstvenog rada na južnom Jadranu. (9) 

Na današnji dan, 28. prosinca 2007. godine, svečano je otvoren obnovljeni južni portal crkve dominikanskoga samostana. Obnovom mu je vraćen izvorni polukružni oblik stubišta umjesto dotadašnjeg jednokrakog. * Južnim pročeljem crkve sv. Dominika jednog od najvećih gotičkih građevna na istočnoj jadranskoj obali, naime dominira glavni ulaz do kojeg vodi strmo stubište, koje je nekad, kako pokazuju njegovi ostaci i povijesni pisani izvori, bilo polukružno, poput današnjeg, obnovljeng. Majstor tog vanjskog, kasnogotičkog okvira je Bonino Jakovljev iz Milana. On je zajedno s domaćim dubrovačkim klesarima 1418. g. izradio vanjski okvir južnog portala i figuru Boga Oca koja se nalazi na vrhu*. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. prosinca 1650. godine, u Rimu je umro isusovac, hrvatski pisac i jezikoslovac, otac hrvatske gramatike Bartol Kašić (Cassius, Cassio). Školovao se u Pagu, u Ilirskom kolegiju u Loretu te u isusovačkom Rimskom kolegiju. U isusovački je red stupio 1595., a zaređen je 1606. Bio je učitelj, propovjednik i ispovjednik u Rimu, Dubrovniku i Loretu te kao isusovački misionar u službi katoličke obnove proputovao balkanske zemlje pod osmanskom vlašću. *1609. poslan je u misije u Dubrovnik, gdje se upoznao s intelektualnom okolinom i jezičnom osobitošću toga grada, pa mu je i jezik od tada obojen izrazito štokavski. Za koludrice dubrovačkih samostana napisao je 1612. djelo o molitvi i meditaciji Način od meditacioni i molitve (1613).* (11)

Talijanski misionar i vjerski pisac Vincenzo Basile[bazi:'le], rođen je u Siculiana na Siciliji, na današnji dan, 28. prosinca 1811. godine. Kao misionar od 1843. djelovao je u Dubrovniku a 1852. uveo, s Antoniom Maria Ayalom, pučke misije u hrvatskim krajevima, u kojima je djelovao 15 godina. Prvi je isusovac koji je nakon obnove reda (1814) djelovao u Hrvata, zaslužan je za osnivanje njihovih kuća u Hrvatskoj; idejni je začetnik Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima i autor nekoliko duhovnih knjižica na hrvatskome. Vincenzo Basile, umro je u Palermu, 3. ožujka 1882. godine. (12)

Na današnji dan, 28. prosinca 1838. godine, u Parizu je umro francuski pisac François Pouqueville [pukvi'l],francuski konzul u Janjini (Ioánnina) 1805–15., autor putopisa o Albaniji, Grčkoj i Turskoj prožetih duhom romantičarske egzotike, ali i s nizom arheoloških, etnoloških, geografskih i povijesnih podataka. u djelu Putovanje u Grčku (Voyage dans la Grèce, I–V, 1820–21), opisuje i Dubrovnik prije francuske okupacije. (13)

Na današnji dan, 28. prosinca 1912. godine, u Ljubljani je rođen arhitekt, scenograf i slikar Božidar (Boško) Rašica, projektant velikog broj stambenih, poslovnih, sajamskih  i školskih  objekata. Izveo je adaptacije na tvrđavi Revelin u Dubrovniku (1983). Od 1952. radio je scenografije za mnoge domaće i svjetske pozornice, među kojima i one u Dubrovniku. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 28. prosinca 1991. godine, —nakon 89 dana neki dijelovi grada dobili su vodu. *Naime, voda koja je prethodne večeri došla zadržala se i toga dana. U neke dijelove Grada došla je i struja.* —Doputovala je delegacija Zagrebačkog sveučilišta predvođena rektorom prof. dr. Marijanom Šunjićem. Potpisan je i ugovor o obnovi Interuniverzitetskog centra. —U organizaciji HRM, dubrovački umjetnici su na Koločepu i Lopudu izveli prigodan program pod naslovom »Božična komedija«. Bombardirana su oba otoka. —Na pregovorima u Cavtatu, ponovno je razgovarano o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja i o uvođenju redovne brodske linije između Dubrovnika i Cavtata. (15) U vrijeme, dok se branio grad Dubrovnik, na cijelom prostoru bivše dubrovačke općine, kojeg su okupirale neprijateljske srpsko-crnogorske snage sustavno su paljene kuće i opljačkano je sve što vrijedi. Komanda vojnog pomorskog sektora Boka na čijem je čelu bio viceadmiral Miodrag Jokić je potičući neprijatelja na razbojstvo, dala ovlasti da mogu otuđivati tuđu imovinu na prostoru bivše općine Dubrovnik, pa i širem prostoru. Taj dokument u obliku zapovijedi (naredbe), koji je izdat, na današnji dan, 28. prosinca 1991. godine,  imao je svojih 8 točaka od kojih sedma točka govori o početku rada sabirnog centar u hotelu Vinogradi. *Naime, zbog ovih organiziranih pljački, u Sutorini pored Herceg Novog, u motelu Vinogradi, formiran je Sabirni centar za prihvat zaplijenjenih i oduzetih materijalnih sredstava iz ratnog plijena. Zapovijed o formiranju Sabirnog centra 28. prosinca 1991. godine potpisao je tadašnji zapovjednik Vojno-pomorskog sektora Boka, viceadmiral Miodrag Jokić*. *Spomenimo da su, uz ovako dan poticaj za otuđivanjem, sva sela od Prevlake do Stona poharana i opljačkana.Organizirano se odnosilo sve što se moglo odnijeti. Iz dubrovačke ACI marine odvezena je 51 jahta, dok ih je 171 potpuno uništeno. Iz zračne luke u Čilipima odenesena je sva vrlo vrijedna tehnika, rentgenski i uređaji kontrole leta, rasvjetna tijela za osvjetljavanje poletno-sletne staze, radiofarovi, agregati, vatrogasna vozila, radarski uređaji pa čak i pokretno stubište, a opljačkan je i aerodromski duty-free centar. S konavoske stočne farme mljekare Gruda odvedena je sva stoka. Iz Župe dubrovačke je odvezeno kompletno postorojenje velike tiskare Ivo Čubelić. U Kuparima je opustošeno svih šest hotela VU Kupari iz kojih je opljačkano sve do golih zidova. U Orašcu je u potpunosti opljačkan nov i potpuno opremljen hotelski kompleks "Dubrovački vrtovi sunca" iz kojega je uz sve ostalo odvezen i vrijedan pogon kotlovnice*. (16) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginuli je, stradalo i umrlo više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 28. prosinca 1994. godine u zaleđu Dubrovnika prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo jepripadnik 163. brigade HV-eNiko Pasković.(17) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 50

(2)http://www.dominikanci.hr/index.php/9-vijesti/vijesti1/1882-nikola-mio-prior-samostana-estitao-ibrici-jusiu-zlatni-jubilej

http://www.dominikanci.hr/index.php/samostani/dubrovnik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dominikanski_samostan_i_crkva_u_Dubrovniku

(3)https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

Feral - "Sabirni centar" JNA za ukradeni plijen s dubrovačkog područja

Jump up↑ Vjesnik - Opljačkano iz dubrovačkog zaleđa prodavano je na tajnim dražbama

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 50

(6) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 74

(7) NIKO KAPETANIĆ, SOKOL GRAD U KONAVLIMA, Str. 60

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9)http://www.imp-du.com/index.php?action=povijest_dubrovnik_institut&lan=hr

(10)http://www.dominikanci.hr/index.php/9-vijesti/vijesti1/1882-nikola-mio-prior-samostana-estitao-ibrici-jusiu-zlatni-jubilej

http://www.dominikanci.hr/index.php/samostani/dubrovnik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dominikanski_samostan_i_crkva_u_Dubrovniku

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Radoslav Katičić (2009)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 549

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 84,85

(16) https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

Feral - "Sabirni centar" JNA za ukradeni plijen s dubrovačkog područja

Jump up↑ Vjesnik - Opljačkano iz dubrovačkog zaleđa prodavano je na tajnim dražbama

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -237- Niko Pasković