Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 30.01.2016.

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov 30.01.2016.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

Na današnji dan, 30. siječnja 1347. godine, osnovan je Dubrovački općinski hospital zvan Hospital grande. (1) Na današnji dan, 30-31. siječnja 1603. godine započela je mletačka okupacija Lastova, koja je potrajala pune tri godine, sve do 16. lipnja 1606. (2) Na današnji dan, 30. siječnja 1988. godine, u sklopu pripremama za sanaciju, održan je skup „Okrugli stol o valobranu Kaše“ u organizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine – Dubrovnik i Pomorskoga fakulteta Dubrovnik. (3) Na današnji dan, u četvrtak 30. siječnja ratne 1992. godine, kao i prethodnoga dana u prijepodnevnim satima čule su se eksplozije iz Župe dubrovačke, Brgata i Osojnika. (4) Imendani - Martina, Tina, Gordana, Gordan, Hijacinte, Darinka (5) Uoči svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, (u svečevoj crkvi) u Dubrovniku se održava trodnevlje. Trodnevlje počinje danas, 30. siječnja. (Usvečevoj crkvi) Euharistija s propovijedi slavi se u 18 sati. (6) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Iva Marinovića (1916-1998) (6) Svjetski je dan gubavaca. (7)

Na današnji dan, 30. siječnja 1347. godine, osnovan je Dubrovački općinski hospital zvan Hospital grande. Toga dana Malo vijeće izabralo je trojicu vlastele čija je dužnost bila naći odgo­varajuće mjesto u gradu gdje bi se smjestilo sklonište za siromahe. Sama riječ hospital u starom Dubrovniku je označavala sklonište, ubožište, bolnicu, odnosno bolnički hospital. Treba razlikovati hospicij od hospitala. Hospicijem se nazivalo sklonište za putnike u prolazu kroz grad, a hospitalom se nazivalo sklonište za siromašne starce i siromašne bolesnike. Tijekom vremena, kako se razvijala medi­cinska znanost i organizacija zdravstvene službe, nazivom hospital se oz­načavala samo bolnica. Ovaj dubrovački veliki hospital-ubožište »hospitale mag­num comunis« u pravu bolnicu pretvoren je 1540.godine. (8)

Na današnji dan, 30. si­ječnja 1482. godine, zaključeno je da se na Sokol pošalje jedan majstor i potreban broj zidara za kopanje »Rupa«, istih onakvih izdubljenih u kamenu i dobro obzidanih jama, kojih je bio veliki broj u Dubrovniku, u kojima su Dubrovčani čuvali žito za slučaj oskudice. (9)

Na današnji dan, 30-31. siječnja 1603. godine započela je  mletačka okupacija Lastova. Toga dana, na Lastovo, na poziv Lastovaca iskrcao se mletački kapetan Gulfa Bernardo Veniero s 2000 ljudi i prisilio dubrovačku vojsku da se povuče s otoka, a zavjerenici su veselo dočekali Mlečane, te izvjesili zastavu sv. Marka. Mletačka okupacija Lastova, potrajala je pune tri godine, do 16. lipnja 1606 godine. (10) 

Nakon kapitulacije Francuza, i dan nakon što je, pogazivši ugovor koji je imao s dubrovačkim ustanicima, general Milutinović zauzeo grad u ime austrijskog cara, na današnji dan, 30. siječnja, te 1814. godine, bahati austrijski general zahtijevao je od posljednjeg francuskog grado­načelnika  i  posljednjeg izabranog Rektora Republike, da skinu  s Orlanda  i Minčete republikansku zastavu. »Ne mogu, narod ju je podigao«, odgovorio je posljednji izabrani Rektor Sabo Gjorgji. Na to je Milutinović naredio svojim vojnicima, da skinu zastavu. (11) 

Na današnji dan, 30. siječnja 1612. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pisac, vrstan teolog i dobar latinski pjesnik, Šiško ĐURĐEVIĆ, više puta knez Republike. Zagovarao je osnivanje isusovačke misije u Dubrovniku. God. 1609. u njegovoj je kući boravio Bartol Kašić pri svojoj prvoj dubrovačkoj misiji. Umro je kao dubrovački knez posljednjeg dana svog mandata. — Jedina njegova knjiga Molitve pokorne skupljene po prisvijetlom gospodinu Šišku Jerkovu, nije sačuvana i poznata je samo po naslovu. (12)

Na današnji dan, 30. siječnja1668. godine u Dubrovniku je umroknjiževnik, odvjetnik i notar, rođen na Lastovu Ivan Luka (Džanluka) ANTICA. Nedugo nakon velikog potresa, u kojem su stradala i dva njegova sina, postao je tajnik Dubrovačke Republike, a neposredno pred smrt primljen je u bratovštinu Antunina. Stari dubrovački biografi (Saro Crijević, Sebastijan Slade Dolci, Franjo Marija Appendini) i leksikograf Joakim Stulli posebno mu hvale komedije, a neki književni povjesničari (Pantić i Batušić) pretpostavljaju da bi Antica mogao biti autor komedije Jerko Škripalo. (13)

Na današnji dan, 30. siječnja 1837. godine, uZadru je umrotalijanski i hrvatski povjesničar, književni povjesničar i jezikoslovac, Francesco Maria Appendini, od 1792. profesor i ravnatelj u dubrovačkome zavodu Collegium Ragusinum. Appendinijev  dnevnik (1806–07) za dubrovačku povijest donosi mnogo podataka o dubrovačkim prilikama uoči propasti Republike, a u djelu Bilješke povijesnokritičke o starini, povijesti i književnosti Dubrovčana, Appendini je dao sustavan pregled dubrovačke političke i kulturne povijesti. (14)

Na današnji dan, 30. siječnja 1900. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački tiskar, nakladnik i slikar iz obitelji dubrovačkih tiskara i nakladnika Petar Frano Martecchini. Nakon oca nastavio je objavljivati djela starijih i suvremenih dubrovačkih pisaca. Izradio je predloške za litografije poznatih dubrovačkih ličnosti koje je objavio u izdanju Galerija slavnih Dubrovčana (1841). Slikao je akvarele na kojima je prikazao dubrovačku narodnu nošnju te narodne običaje. Petrov otac, Antun Martecchini, u Dubrovniku je 1802. preuzeo tiskaru Andree Trevisana, prije tiskara Karla Antuna Occhija i tiskao djelo Franje Marije Appendinija Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei. Objavio je drugi i treći dio latinsko-talijansko-hrvatskog rječnika Joakima Stullija.Tiskao je i mnoga djela na hrvatskome: 1826. objavio je prvo cjelovito izdanje Osmana Ivana Gundulića, a izdavao je i druga Gundulićeva djela. (15)

Na današnji dan, 30. siječnja 1947. godine, umro je Dubravko Dujšin glumac, redatelj i kazališni pedagog, koji se između ostaloga istaknuo tumačeći i uloge dubrovačkih autora, pa je tako bio: Orsat (Dubrovačka trilogija), Redovnik (Dubravka), Dundo Maroje (Marina Držića). 1977. utemeljena je Nagrada »Dubravko Dujšin« za dostignuća u kazalištu. (16)

 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 84

RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 81,82,83

(3) http://www.dulist.hr/zapela-obnova-nema-novaca-kase-tonu/212227/

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 111,112

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/30._siječnja

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 84

RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(9) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 81,82,83

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 206,207

(12) HBL Anto Lešić (1993)

(13) HBL Vinko Foretić

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Franjo_Marija_Appendini

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici