Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 30.04.2020.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 30.04.2020.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 30. travnja, te 1922. godine, održana je osnivačka skupština Športskog kluba "Jug". (1) Na današnji dan, 30. travnja 1935. godine, list «Dubrava» donosi prikaz praizvedbe novele «Tužna Jele» dubrovačkog biskupa i književnika Mata Vodopića. (2) U katoličkoj crkvi, a osobito dominikanskim zajednicama danas se slavi spomendan svetog Pia V. pape. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Josip C., i Benedikt. (4) 30. travnja Dan je nezaposlenih i Dan pogibije Zrinskog i Frankopana 1671. g. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 30. travnja 1439. godine, odlučeno je da stanovnici sjever­nog dijela grada plaćaju gradnju kanalizacijske mreže razmjerno vrijednosti kuće, a ne kako je odlukom o uređenju gradske kanalizacije tri godine ranije odlučeno, tj. dvije trećine cijene ra­dova. Ova odluka je izmijenjena jer je ovaj dio grada bio napučen uglavnom siromašnim življem. Spomenimo i da je nekoliko desetljeća kasnije, 1477. godine, Malo vijeće izjavilo da su sve kuće u sjevernom dijelu grada oslobođene bilo kakvog plaćanja za izgradnju kanalizacije. (6) 

Godina 1503. bila je teška godina borbe protiv kuge. Te godine kuge je bilo na skoro cijelom dubrovačkom području, na Koločepu,  Šipanu,  Konavlima  i na Pelješcu u Žuljani. Čim se bolest pojavila, na današnji dan, 30. travnja 1503. godine, vlada je preuzela opskrbu hranom Konavala i Žuljane. Naročito teško stanje bilo je u Konavlima. Da bi se spriječilo širenje bolesti, donesene su stroge mjere protiv onih koji se ne budu pokoravali kacamortima, koji su mogli neposlušnim Konavljanima popaliti kuće, pa i njih same u njima, kako bi ih se prisililo na poštivanje zaštitnih odredaba. Grad je tom prilikom bio pošteđen od bolesti, ali je u lipnju, kako piše Gundulić, zavladao silan pomor, najvjerojatnije od srdobolje-dizenterije, kojoj tada nije bilo lijeka. Zanimljivo je da su umirali oni bolesnici koje su liječili lječnici, dok je umrlo samo 10% onih koji nisu htjeli uzimati lijekove, već su živjeli na dijeti od juhe i dobra vina, dok se temepratura gasila hladnim kiselim mlijekom. (7) 

Na sjednici dubrovačkog općinskog vijeća, na današnji dan, 30. travnja 1901. godine, raspravljalo se o molbi kipara Ivana Rendića da mu se odobri iznos od 1514 kruna za troškove novoizgrađene fontane na Brsaljama, skulpturu «Nimfa i satir». Načelnik i dr Pero Čingrija poduprli su molbu kipara Rendića, ističući kako je zaista izradio divan spomenik na svoj, ali i ponos grada Dubrovnika. Općinsko je vijeće jednoglasno usvojilo molbu kipara Ivana Rendića. *Amerlingova fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale „Dubravka“, ispred Nautike na Brsaljama, djelo je slavnog hrvatskog kipara Ivana Rendića iz 1900. godine. Ovu Rendićevu fontanu na Brsaljama, kao i manju, postavljenu na Gundulićevoj poljani, u svoje i ime svoje braće rodnome gradu poklonio je dubrovački dobročinitelj Ignacije Amerling.* (8) 

U svim primorskim gradovima poslije prvog svjetskog rata, tijekom ljeta su se formirale družine po uvalama i kupalištima, iz kojih su se razvijala športska društva. Tako je bilo i u Dubrovniku. Športski klub “Jug” osnovan je kao nogometni klub 1921 godine. Nakon što je Kraljevska pokrajinska Vlada u Splitu u ožujku 1922. g. odobrila pravila, na današnji dan, 30.travnja 1922 godine održana je osnivačka Skupština, na kojoj je na prijedlog Zdenka Šapra i Ante Miličića prihvaćeno ime kluba koje simbolizira zemljopisni položaj Dubrovnika - Športski klub "Jug". *Tako je počela djelatnost najuspješnijeg dubrovačkog kluba, koji je pronio slavu svoga grada i izvan granica zemlje.* (9) 

List «Dubrava» na današnji dan,  30. travnja 1935.  godine donosi prikaz praizvedbe novele «Tužna Jele» dubrovačkog biskupa i književnika Mata Vodopića, te između ostalog piše: »U subotu i nedjelju prikazivalo je u Bondinu teatru Dubrovačko kazališno društvo Vodopićevu «Tužnu Jelu», koju je priredio za scenu gospodin Antun Borozan. Bila je vrlo sretna zamisao da se na dubrovačku pozornicu iznese ovo Vodopićevo djelo. «Tužna Jele» je možda najdubrovačkije djelo koje postoji. Vodopić je život gruškoga maloga puka promatrao iz svoga herojsko-kršćanskog životnog stava, s razumijevanjem, s osmijehom simpatije i sa suzom samilosti u oku. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 30. travnja 1711. godine, u Dubrovniku je rođen povjesničar i političar Miho Marija Milišić, koji je nakon stjecanja doktorata crkvenog i civilnoga prava otvorio privatnu školu za filozofiju i oba prava u Dubrovniku. God. 1737. imenovan je tajnikom mrkansko-trebinjskoga biskupa, a potom djelovao kao austrijski konzul u Dubrovniku. (11)

Na današnji dan, 30. travnja 1820. godine, u rodnom Dubrovniku je umro liječnik i pjesnik Miho Grgurević, koji je od 1783. bio u službi dubrovačke države kao gradski fizik, a 1792. u Župi dubrovačkoj suzbio endemski sifilis (tzv. župsku bolest). God. 1810. iščitao je i iz autografa prepisao djela dubrovačkog biografa i povjesničara Serafina Marije Crijevića. Taj se prijepis čuva u knjižnici Male braće u Dubrovniku. (12)

Na današnji dan, 30. travnja 2008. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pravnik, sportski djelatnik i političar, Đuro Kolić. Pučku školu i osmogodišnju gimnaziju pohađa i završava u Dubrovniku. U Zagrebu završava Pravni fakultet. Gotovo cjelokupnu pravničku karijeru ostvaruje kao šef Pravne službe u Atlantskoj plovidbi te je nagrađen statuetom za 40 godina pregalačkog rada. Po završetku studija, postaje je članom Društva prijatelja dubrovačke starine u čijim je upravnim tijelima aktivan do smrti. Za doprinos rada Društva 15.12.2011. posmrtno je odlikovan nagradom „Ruđer Bošokvić.“ Plivačku i vaterpolo karijeru započinje u Plivačkom i Vaterpolo klubu JUG u Dubrovniku te se nakon gimnazijskih dana opredjeljuje za vaterpolo kada postaje član Jugove prve momčadi u kojoj igra do prestanka bavljenja vaterpolom 1970. Spada u generaciju koja je veliki dio utakmica igrala u Portu. Osvojio je brojna odličja u plivanju i Vaterpolu. Bio je član B vaterpolo reprezentacije. Nakon završetka igračke karijere, nastavlja karijeru sportskog djelatnika u Juga, gdje obavlja razne funkcije, pored ostalih i funkciju predsjednika. Bio je aktivan kao sporski djelatnik i u Vaterpolo savezu, SOFK-i i Savazu športova Grada Dubrovnika. 1990. postaje članom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na prvim višestranačkim izborima kao nezavisan kandidat. Dana 15.10.1991. postaje stalni pregovarač za Grad Dubrovnik u Domovinskom ratu, a posebno je angažiran od strane Vlade RH i HV-a glede razmjene zarobljenika. Navedene funkcije obavlja do kraja rata na dubrovačkom bojištu. Za poslove pregovaranja i razmjene zarobljenika odlikovan je od predsjednika Republike Redom hrvatskog trolista. Članom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika postaje ponovo na izborima 1997. i 2001. U mandatu od 1997.-2001. imenovan je  predsjednikom Gradskog vijeća grada Dubrovnika. Đuro Kolić rođen je u Dubrovniku 12. prosinca 1937. godine. 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

30. travnja, dan  je hrvatskih mučenika. Na današnji dan 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su grof Petar Zrinski i knez Fran Krsto Frankopan, dva najveća hrvatska muža toga doba i simbola hrvatske slobode. I danas, više od tristo godina kasnije padaju glave hrvatskih mučenika po raznim stratištima diljem Hrvatske, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. Na današnji dan, u četvrtak, 30. travnja ratne 1992. godine, nakon uobičajene pucnjave tijekom prethodne večeri i noći s Dupca i Žarkovice na dubrovačkom području bilo je relativno mirno. U Cavtatu je održan sastanak predstavnika Općine i komande jugovojske. Prema izjavi našeg pregovarača Đura Kolića, nije došlo ni do kakvog uvjerljivog napretka, ali ni do pogoršanja. (13) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.pkjug.hr/povjest-kluba.php

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 29,30,32

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*Šime Zupčić

*http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=1954:ignacije-amerling-%E2%80%93-dobro%C4%8Dinitelj-i-vitez&Itemid=466

(9) http://www.pkjug.hr/povjest-kluba.php

*MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 121,122

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Karmen Milačić (2002)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 154

(14) Izvor: Ivana Kolić

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici