Gradoplov 31.03.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Iz odluke, koja nosi današnji datum, 31. ožujka 1397. godine, može se naslutiti da, doduše samo na glavnoj ulici - Placi, ali već tada u Dubroniku postoji kanalizacija. (1) Na današnji dan, 31. ožujka 1569. godine dubrovačka vlada zaključuje da se sve kuće i ostale zgrade u predgra¬đima u blizini grada razruše, kako neprijateljskoj vojsci ne bi mogle poslužiti kao uporište. (2) Na današnji dan, 31. ožujka 1971. godine, u Dubrovniku je umro pisac, jedan od začetnika moderne ekološke misli u Hrvatskoj Tomislav Macan. (3) Na današnji dan, u utorak 31. ožujka ratne 1992. godine, u neprijateljskom napadu je pogođeno i oštećeno vozilo promatračke misije, što je protumačeno kao izravan napad na samu promatračku misiju. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Benjamin, Ljubomir, Balbina i Natalija. (5)

Usporedo sa sprovođenjem popločavanja ulica u Dubrovniku se postupno uređivala i gradska kanalizacija. Još krajem XIII i tijekom XIV stoljeća nailazimo na zapise, naredbe, upozorenja i globe koje se odnose na neispravno od­vođenje vode i nečisti. Međutim, tek početkom XV stoljeća vodi se ozbiljnija briga o sprovođenju ispravne gradske kanalizacije. Iz podatka koji nosi današnji datum, 31. ožujka 1397. godine, kada su izabrana trojica vlastele koji će donijeti prijedlog što treba učiniti s kloakama punim nečiste vode, koja teče na Placu, može se naslutiti da već tada postoji neka kanali­zacija, doduše samo na glavnoj ulici, i to samo na dijelu glavne ulice. Kako su se gradile nove kamene kuće, a rušile stare drvene, tako su se gradila i nova sabirališta otpadnih voda i nečisti. Njihovim spaja­njem, doduše postupnim i neredovitim, stvarala se kanalizacijska mreža, sve do 1436. g., kada Veliko vijeće donosi odluku o uređenju gradske kanaliza­cije. (6)

Bacivši oko na otok Cipar, tada pod mletačkom vlasti, Turska se 1569. počela spremati za rat. Već 1570. Turska je zatražila od Mletaka da joj ustupe Cipar, što su Mleci odbili. Dubrovnik u to doba nije bio u najboljim odnosima ni s Turskom, ni s Mlecima. Dubrovačka vlada, očekujući mletačko odbijanje i mogućnost ratnih komplikacija i na Jadranu, zaključuje na današnji dan, 31. ožujka 1569. godine da se sve kuće i ostale zgrade u predgra­đima u blizini grada razruše, kako neprijateljskoj vojsci ne bi mogle poslužiti kao uporište. Poradili su i na daljnjem utvrđivanju grada. (7)

Periodičke publikacije, počele su u Dubrovniku izlaziti tijekom prve polovice 19. sto­ljeća. Nakon tjednika »Rimembranze della settimana« prvog lista koji se pojavio u Dalmaciji, u Dubrovniku je počeo izlaziti tjednik »L’Avvenire«, (tal.: budućnost), hrvatski tjednik na talijanskom jeziku, ali i nekim prilozima i na hrvatskom jeziku, prožet hrvatskim i slavenskim duhom. Oko tog lista okupili su se svi Dubrovčani koji su djelovali ili mogli djelovati i perom. Izdavao ga je tiskar Petar Franjo Martecchini, a uređivao dr. Ivan August Kaznačić. Prvi broj objavljen je 5. kolovoza 1848., a posljednji, na današnji dan, 31. ožujka 1849. godine. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 31. ožujka 1499. godine, u Milanu je rođen Pio IV., papa od 1559. do 1565., koji je kao papa ublažio reformske dekrete svojega prethodnika Pavla IV. što su se odnosili na Indeks i inkviziciju. Prije papinskog pontifikata, Giannangelo de’ Medici od 1545. bio je i dubrovački nadbiskup. (9)

Na današnji dan, 31. ožujka 1601. godine, u Peschici, u Italiji, rođen je Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac autor prve gramatike jednoga romanskoga jezika na hrvatskome, te  prvog opsežnijeg rječnika u nas. U Dubrovniku je 1630–33. u isusovačkoj gimnaziji poučavao gramatiku. Njegova: Gramatika talijanska u kratko ili Kratak nauk za naučiti latinski jezik  prvi je udžbenik stranoga jezika na hrvatskome u nas, kojim su položeni temelji hrv. gramatičkomu nazivlju. U njegovom hrvatsko-talijansko-lat. rječniku Blago jezika slovinskoga ili Slovnik u komu izgovaraju se rječi slovinske latinski i dijački prvi je put hrvatski polazni jezik. Sadrži 25 000 hrvatskih riječi, uz opći leksik i raznovrsno nazivlje, mnoga imena i bogatu frazeologiju, te je prvi opsežniji rječnik u nas. Osnovni je leksik štokavski jekavski, s nešto ikavizama i čakavskoga leksika. Rječnik je nastao prema programu katoličke obnove s namjerom stvaranja općega jezika na području tzv. Ilirika i širenja katolicizma u krajevima pod Osmanlijama. Mikalja je svojim rječnikom uvelike utjecao na potonje leksikografe i učvrstio izbor štokavske dijalektne osnove za budući standardni jezik. Bavio se i usustavljivanjem slovopisa. Zajedno s Ardeliom Della Bellom odredio je temelje današnjoj hrv. fonološkoj normi. (10)

Na današnji dan, 31. ožujka 1943. godine,  u Zagrebu je umro knjižničar, filolog i književni povjesničar Franjo Fancev, koji je prvi u nas isticao važnost školovanoga knjižničarskog osoblja. Za tisak je priredio neke važne tekstove srednjovjekovne književnosti, dubrovačke komedije XVII. st., te Dubrovnik u razvitku hrvatske književnosti. (11)

Na današnji dan, 31. ožujka 1971. godine, u Dubrovniku je umro pisac, jedan od začetnika moderne ekološke misli u Hrvatskoj Tomislav Macan. Objavljivao je prirodoslovne, etnografske i kulturološke članke u novinama, časopisima i zbornicima. Posebno su značajni njegovi radovi u časopisu Priroda (pod pseudonimom Martol Dubac), koji ga uvrštavaju u začetnike moderne ekološke misli u Hrvatskoj. Posmrtno su objavljena njegova djela Vlasićki zapisi (1996), Dubrovnik Martola Dupca (1997), Župski puti (2001), Sa staroga Mljeta (2002), Gospa od Obrane na Dupcu (2003), Pisma Vlahu (2006), Ribari ispod Prenja u Župi dubrovačkoj (2008). *Svojim tekstovima, posebno onima o Dubrovniku i rodnoj Župi dubrovačkoj pridonio je upoznavanju života, običaja, jezika, jedinstvenog dubrovačkog idioma jednog vremena zbog čega mu je posmrtno dodijeljena Srebrena povelja MH Zagreb, ogranak Dubrovnik za knjigu Pisma Vlahu i kao zaslužnom pojedincu Plaketa Općine Župa dubrovačka za 2008.godinu za sveukupni doprinos u očuvanju tradicijske baštine.* (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 31. ožujka 1992. godine, za razliku od prethodna dva dana, nije protekao mirno. Nakon višekratnje pucnjave tijekom dana, poslije 22 sata uslijedio je napad na Belveder i Sveti Jakov. Rafali iz teških strojnica smjenjivali su se s jakim detonacijama granata. Napad je trajao do iza dva sata poslije ponoći. U pucnjavi je pogođeno i oštećeno vozilo promatračke misije. Nalazilo se na parkiralištu u blizini hotela "Argentine". Oštećenje vozila protumačeno je kao izravan napad na samu promatračku misiju. Bilo je i drugih šteta po cijelome Svetom Jakovu, Zlatnom potoku i predjelu Ploča. (13)

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 28

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 56

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.zupa-dubrovacka.hr/leksikon.html

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 136

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 28

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 56

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.zupa-dubrovacka.hr/leksikon.html

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 136