Meteo kutak Zorana Vakule

Meteo kutak Zorana Vakule

Prošlih su dana učestale najave snijega, ali njega, osim u najvišem gorju, i to vrlo malo, u ovogodišnjem studenome, gotovo i nije bilo. Hoće li u prosincu? Ponegdje sigurno da, ali...

Studeni

Da je živ, Matija Reljković nakon ovogodišnjeg studenoga jamačno ne bi napisao stihove po kojima je, između ostaloga, poznat: Studenom od tuda je ime, jer studeno on navišća vrime. Podaci s meteoroloških postaja DHMZ-a (www.meteo.hr) već su se počeli provjeravati i analizirati, ali već i preliminarne ocjene upućuju na iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka, gdjegod čak i kao nikada do sada u povijesti mjerenja, kao primjerice na Zavižanu, gdje podaci postoje od 1953. godine, pa i u Rijeci, gdje se mjeri od 1948. 



I drugdje po Hrvatskoj ovogodišnji će studeni biti većinom među desetak najtoplijih, pa će ga kolege klimatolozi uskoro ocijeniti najčešće kao vrlo topao, na Jadranu mjestimice vjerojatno i ekstremno topao, ne samo u odnosu na klimatologiju iz razdoblja 1961-1990. godina, nego i prema posljednjem klimatološkom razdoblju, 1981.-2010., prema kojem se sve češće uspoređuje, čak i prema preporukama Svjetske meteorološke organizacije (www.wmo.ch).

I u Zagrebu, unatoč činjenici da sunčani sati nisu zabilježeni prošlih 10 dana, dojučerašnji studeni 5. je u nizu najtoplijih u Maksimiru, a na Griču, gdje podaci za studeni postoje od 1862. godine – dijeli 9. mjesto na popisu najtoplijih, pri čemu 6. najtopliji samo od 2000. godine.

Jesen

Unatoč rujnu, koji je bio prosječno topao, u mnogim mjestima i malo hladniji od prosjeka, zahvaljujući listopadu i posebice studenome, srednja temperatura zraka cijele jeseni, koja se zbog jednostavnosti svakogodišnjeg izračuna računa od 1. rujna do 30. studenoga, iznadprosječno je visoka te će je kolege klimatolozi većinom ocijeniti vrlo toplom, mjestimice vjerojatno i ekstremno toplom, u odnosu na razdoblje 1961.-1990., te uglavnom toplom i vrlo toplom, u usporedbi prema novijim klimatološkim srednjacima.



2014.

No, i bez usporedbe s klimatološkim srednjacima iz ovog ili onog razdoblja, već i same srednje vrijednosti dosadašnjeg dijela godine, od siječnja do studenoga, upućuju na zaključak o još jednoj iznimno toploj godini.

Unatoč kojekakvim osjećajima o ljetu, srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 30. studenoga u većini je Hrvatske visoka kao rijetko kada u povijesti mjerenja, i to ne samo u gradovima, za koje bi zagovornici ne postojanja globalnog zatopljenja još i mogli dati kojekakve komentare i teze, nego i izvan njih, kao primjerice na gotovo 1600 metara visokome Zavižanu, gdje je ovogodišnja godina rekordno topla, barem do sada, a prema prognozama za prosinac takva će vrlo vjerojatno i ostati.



Nikada viša srednja temperatura zraka za razdoblje siječanj – studeni zabilježena je i u primjerice Rijeci, a i u zagrebačkome je Maksimiru na prvom mjestu najviših, zajedno s 2007. godinom. Na Griču pak dijeli drugo mjesto s 2012. godinom, i to za samo 0,1°C nižom srednjom temperaturom zraka od rekordne 2007. A podaci za cijelu godinu postoje još od 1862. godine!

Split – najtopliji dan prosinca!

O mnogobrojnim ovogodišnjim rekordima, pa i o primjerice današnjem, najnovijem – najvišoj temperaturi zraka ikada izmjerenoj u prosincu na postaji Split Marjan, sljedećih će dana i tjedana još biti podrobnijih analiza, kao što i priliči na kraju godine, koja je po mnogočemu bila iznimna, pa i po količini oborine. Tome je pridonijela i u mnogim mjestima kišovita jesen, srećom većinom ne i studeni, iako je i u njemu bilo ponekog rekorda, kao primjerice na pulskoj zračnoj luci, gdje je pala rekordna dnevna količina kiše za studeni.



Dogovor o klimi

Zbog svih ovih ekstrema, ponajviše u temperaturi zraka, u Limi, glavnom gradu Perua, danas počinje još jedna, po ocjenama mnogih - odlučujuća konferencija UN-a o klimatskim promjenama s ciljem dogovora uvjeta klimatskog sporazuma koji bi, između ostaloga, trebao dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova (http://vijesti.hrt.hr/klimatski-summit-u-limi-kljucan-i-trnovit-put-za-spas-planeta). Neke od mogućih scenarija razvoja vremena sljedećih godina i desetljeća, ako se dogovor ne postigne i nastavi se s dosadašnjim ponašanjem, kolege meteorolozi predočili su u svojim upozoravajućim izvještajima (http://www.wmo.int/media/climatechangeimpact.html

Jugo, bura, kiša, snijeg!?



No, dok će se o tim globalnim problemima podrobnije govoriti i pisati osobito tijekom sljedeća dva tjedna, za nas su, lokalno, danas i sljedećih dana važna upozorenja za mjestimična nevremena, obilnu kišu, olujno jugo i buru, a vjerojatno i malo snijega u gorju, ponegdje možda nakratko i u nekim nizinama sjeverne Hrvatske.



Podrobnije o prognozi za pomorce i upozorenjima na nevere može se čuti i u izvještaju koji su prognostičari Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a (www.meteo.hr) pripremili za Hrvatski radio (http://radio.hrt.hr/emisija/vremenska-prognoza/904/), o ostalim upozorenjima na opasne vremenske pojave i na internetskim stranicama MeteoAlarm sustava (www.meteoalarm.eu), koje više puta dnevno osvježavaju službujući prognostičari DHMZ-a, a o vremenskim (ne)prilikama danas i sljedećih dana mnogo će toga reći i mr. sc. Dragoslav Dragojlović, u emisijama Vrijeme,  nakon Dnevnika 1, 2 i Regionalnog, te malo prije okoponoćnih Vijesti iz kulture.

Zoran Vakula
Zagreb, 1. prosinca 2014.