Održano predavanje o emigrantskoj književnosti i "Hrvatskoj reviji"

Održano predavanje o emigrantskoj književnosti i "Hrvatskoj reviji"

U sklopu programa obilježavanja Dana grada Knina i blagdana sv. Ante sinoć je u Pučkom učilištu dr. Srećko Listeš održao predavanje o hrvatskoj emigrantskoj književnosti i ulozi časopisa "Hrvatska revija".

Hrvatska revija bila je nekada najvažniji časopis Matice hrvatske, još od svog osnutka 1928. godine. Nakon drugog svjetskog rata, revija seli u emigraciju – njen rad je obnovljen u  Buenos Airesu 1951. U emigraciji je objavljeno 160 brojeva. 1990., glavni urednik Vinko Nikolić vraća se u domovinu i reviju vraća Matici. Govoreći o karakteristikama ovog značajnog časopisa Srećko Listeš poziva se upravo na Nikolićeve riječi. Nikolić govori o reviji kao o izvanstranačkom kulturnom glasilu, koji se ne bavi politikom već kulturom. U emigrantskoj reviji najviše je objavljivana poezija, književne kritike, prikazi, a bilo je i publicističkih radova i polemika. Što se s Hrvatskom revijom dogodilo nakon povratka u Hrvatsku? Reviju je neko vrijeme uređivao NIkolić, nakon njega Maruna, a poslije toga Revija više nije bila književni časopis. Danas se bavi uglavnom geografijom i poviješću. Srećko Listeš kaže da je uz njeno društveno-političko značenje za ondašnju hrvatsku emigraciju Hrvatska revija važna za to što je otkrila nekoliko sjajnih književnika. Osim Vide i Bonifačića ponovno je otkriven Antun Nizeteo, pa Lucijan Kordić, kao i znanstvenik Rajmund Kupareo, a jedan od njenih urednika Boris Maruna danas slovi kao najbolji pjesnik hrvatske emigracije uopće. Predavanje doktora Listeša bilo je odlično koncipirano i izvedeno, s dosta činjenica, ali i nekih manje poznatih zanimljivosti o događanjima u emigraciji. Šteta što je doktora Listeša sinoć slušalo tek desetak posjetitelja. Organizator ovog događanja je kninski ogranak Matice hrvatske.