Pretilost
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Prvi u Europi. Ne, nažalost nije riječ o vrhunskom sportskom rezultatu, nego o bolesti današnjice, pretilosti. Djeca su pak zauzela peto mjesto, pa nas prema tome ne iznenađuju ni loši statistički podaci. U Hrvatskoj tako čak 2/3 stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od toga 73% muškaraca,a 59% žena. Kakvo je stanje u Kninu, otkriva nam doktorica obiteljske medicine, Lorena Borovac:
Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva, ona se javlja u sve ranijoj životnoj dobi, te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece . Čak 35% djece u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, a poražavajuće je malen postotak roditelja koji uočavaju i priznaju taj problem. Pedijatrica kninskog doma zdravlja, Marica Arula Mrđen pretilost prati kroz sistematske preglede dojenčadi i djece do polaska u školu. Naglašava da pretile djece ima već u dojenačkoj dobi:
Marica Arula Mrđen, dr. med., spec. pedijatar
Arula - Mrđen naglašava i to da djecu, ukoliko majka nije teže bolesna i pod terapijom, treba dojiti, kao i to da dijete treba unositi i šećere i masti, i ugljikohidrate, vlakna, vitamine i minerale, ali ukupan kalorijski unos treba biti manji.
Marica Arula - Mrđen, dr. med., spec. pedijatar
A na pitanje misle li Hrvati da je pretilost ozbiljan problem, odgovorili su nam i naši sugrađani:
Anketa, građanke i građani Knina
Procjenjuje se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun osoba. Stručni savjeti su tu, a hoće li ih Hrvati konačno početi primjenjivati, saznat ćemo pri analizi novih statističkih podataka.
Na pretilost utječe kvaliteta, a ne količina hrane
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.