Bit će sve više klimatskih ekstrema

Bit će sve više klimatskih ekstrema

"Što već započete klimatske promjene znače za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i javno zdravstvo istoče Slavonije"? - bila je tema okrugloga stola koji je održan u Osijeku u sklopu projekta udruge Eko Kvarner.

Ekstreni su sve češći i morat ćemo im se prilagođavati, posebno  u poljoprivredi, od rokova do kultura. "Poljoprivreda je i uzročnik i paćenik u klimatskim promjenama"- rekao je prof.dr.sc. Danijel Jug sa osječkog Fakulteta za agrobiotehničke znanosti i dodao kako moramo zaustaviti onečišćenje koje dolazi od poljoprivrede i moramo se prilagoditi klimatskim promjenama koje će biti sve intenzivnije. Žitarice će i ubuduće, unatoč promjenama, imati budućnost, ali je važna prilagodba terminima, tehnologojom ili promjenama kultura. Važno je, dodaje, baviti se poljoprivredom odgovorno i suvremeno, a ne oslanjati se na tradicijsku proizvodnju. Čekaju nas u skoroj budućnosti češći toplinski valovi, veći rizici od požara, smanjenje oborina za 15 posto i, ono što je danas ekstrem, sutra bi mogla biti normalna pojava- istaknuo je dr.sc. Ivan Guttler iz DHMZ-a govoreći o klimatskim promjenama- od globalnih do lokalnih efekata. Brojne su indirektne posljedice promjena klime, o čemu je govorio prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger. Takve je posljedice teže uočiti, npr. širenje zaraznih bolesti ili sve veći broj kukaca te promjene na tržištima. Klimatske promjene oduvijek postoje, rekao je, a sada se stalno pitamo koliko je čovjek kriv za to, ali i to je  odavno jasno. One su uzele toliko maha da ih  više ne možemo zaustaviti, već se moramo prilagođavati. Osijek će imati, što je već očito, submediteransku klimu, bit će sve manje podzemnih voda, a "sve će bolje uspijevati agrumi", već sada Osječano i svojim dvorištima uživaju npr. u smokvama. Ne samo poljoprivredu, nego i gradove moramo prilagoditi klimatskim promjenama kako ne bi postali "klimatske klopke". Na žalost, o tome još ne govorimo.