Europska prometna mreža: istok i jug Hrvatske izoliran

Europska prometna mreža: istok i jug Hrvatske izoliran

Europski je parlament prihvatio proračun za razdoblje 2014.-2020., ali planiranja europskih institucija idu i izvan tog razdoblja. Na raspravi na plenarnoj sjednici zastupnica Biljana Borzan ukazala je na nepravedan položaj Hrvatske u dijelu koji se odnosi utrku za titulu europske prijestolnice kulture. EP ovoga tjedna odlučuje i o europskim prometnim koridorima. Borzan traži da prihvaćeni dokumenti ne budu "sveto pismo."

Borzan na plenarnoj je sjednici Europskog parlamenta u Strassbourgu inzistirala da se Hrvatskoj omogući predlaganje promjena na mreži glavnih europskih prometnih koridora, koje bi zahvatile krajnji istok i jug zemlje. Upozorila je da u pregovaračkom razdoblju Hrvatska bila uključena u pregovore o izradi nove regulative, no neka glavna prometna pitanja ostala su neriješena, poglavito ona koja se odnose na susjedne države koje nisu članice Europske unije, a prometna povezanost istoka i juga Hrvatske praktično ovisi o tome, istaknula je Borzan. Europski parlament ovoga tjedna odlučuje o karti devet glavnih prometnih koridora koji bi trebali poslužiti kao "ekonomski krvotok" za slobodan protok roba i putnika diljem Unije. Ti će koridori biti okosnica europske prometne mreže koju je usvojila Europska komisija i za koju će se od 2014. do 2020. godine iz europskog proračuna izdvojiti 26 milijardi eura. Već prvi pogled na kartu pravaca govori kako krajevi Hrvatske istočno od linije Rijeka-Zagreb nisu obuhvaćeni novim koridorima, što znači da za koridor Vc i Pelješki most iz tog fonda neće biti novca - upozorava Borzan.

Borzan je još u kolovozu uputila službeni upit Europskoj komisiji. Borzan je već tada tražila da se Hrvatskoj omogući predlaganje nadopuna i promjena mreže prije 2023. godine, kada je za to predviđen datum. Europski povjerenik za transport Siim Kallas odgovorio je u rujnu na pitanje te, između ostalog, kazao kako će se „Europska Komisija u vezi s revizijom provedbe središnje mreže, što će se u skladu s Uredbom izvršiti do 2023., savjetovati s državama članicama i odgovarajućim dionicima. Upravljačke će strukture koridora središnje mreže, kako je utvrđeno u Uredbi, biti jedno od mjesta gdje će predstavnici država članica moći razmjenjivati informacije, što može dovesti do moguće revizije provedbe središnje mreže.“

Hrvatskim gradovima dati priliku da predstave svoju bogatu kulturu

 

Obraćajući se kolegicama i kolegama na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, zastupnica Biljana Borzan upozorila je na mogućnost da hrvatski gradovi ne dobiju priliku postati Europske prijestolnice kulture.

 

Brojni europski gradovi, npr. Maribor u Sloveniji,  su do sada iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove i identiteta. Kad grad dobije naslov Europske prijestolnice kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe što ima pozitivan utjecaj na turizam, gospodarstvo i razvoj.

 

Nažalost, pregovori između europskih institucija vezani uz nastavak i financiranje tog prestižnog projekta u razdoblju 2020.-2033. su zapeli. Hrvatski i irski gradovi dolaze na red upravo 2020. i kako  procedura kandidiranja traje šest godina, ako se pregovori ove godine ne pomaknu s mrtve točke, ta prilika bi im mogla propasti.

 

„Želim izraziti zabrinutost radi zastoja u pregovorima između europskih institucija oko programa Europske prijestolnice kulture. Titula Europske prijestolnice kulture je počast koja je prepoznata u Europi i svijetu, a gradovi nositelji tog naslova  imaju opipljivu kulturnu, ekonomsku i društvenu korist od njega. Apeliram na sudionike pregovora da što prije pronađu rješenje kako bi se program koji promiče europsku kulturu i duh od 1985. godine nastavio. Isto tako, nadam se kako će gradovi najmlađe zemlje članice EU imali priliku podijeliti svoju bogatu kulturu i naslijeđe sa svijetom”, poručila je Borzan.