Hrana mora biti sigurna za potrošača i njegovo zdravlje!

Hrana mora biti sigurna za potrošača i njegovo zdravlje! Hrana mora biti sigurna za potrošača i njegovo zdravlje!
Viši veterinarski inspektor Josip Brkić, foto:M.Milas Viši veterinarski inspektor Josip Brkić, foto:M.Milas
Foto: HRT/M.Milas Foto: HRT/M.Milas
Foto: HRT/M.Milas Foto: HRT/M.Milas
Petar Dobrovac iz Kneževih Vinograda, foto:M.Milas Petar Dobrovac iz Kneževih Vinograda, foto:M.Milas

Foto: HRT/Mirta Milas

Subjekti koji se bave proizvodnjom mesa i mesnih proizvoda u tom su sustavu najodgovorniji. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je preuzela njihovo zakonodavstvo pa tako i higijenski paket u poslovanju s hranom. Tema je to i radionice koja se održava u županijskoj komori u Osijeku.

Viši veterinarski inspektor u Ministarstvu poljoprivrede Josip Barić ističe: "Sve inspekcije pa tako i veterinarska, rade godišnje planove službenih kontrola odobrenih i registriranih objekata. Istina je da ne možemo doći u svaki objekt i biti u nekom objektu svaki dan. Prerađivači mesa i mesnih proizvoda primarno su odgovorni za sigurnost hrane. Ne smiju raditi s nelegalnim dobavljačima sirovina, nego samo s dobavljačima u sustavu. Tako sprječavamo sivu ekonomiju, podržavamo naše gospodarske aktivnosti i transparentnost postupanja. U većim objektima s većim brojem radnika, veće su i količine ulazne sirovine te je više vrsta proizvoda. Tamo će naše kontrole biti učestalije. U objektima srednjeg ili malog rizika, ako nema incidentnih situacija, naša je obveza kontrola minimalno jednom godišnje.
Svaka je sirovina u načelu rizična. Kod svinjskog je mesa opasna trichinella pa stalno treba upozoravati prerađivače da meso uzimaju iz sustava odobrenih klaonica, a nikako iz objekta koji nije odobren za djelatnost klanja. Kod goveđeg mesa imamo tzv. tkiva visokog rizika, no možemo umiriti javnost i reći da je Hrvatska u statusu zemlje s prihvatiljivim rizikom od kravljeg ludila. Svaki subjekt prije unosa mesa u svoj objekt mora obratiti pažnju na prisutnost znakova zdravstvene ispravnosti. Sljedivost mesa jedan je od nužnih preduvjeta i primarna je pogotovo u nekim incidentnim situacijama. Ako se u nekom pogonu pojavi problem i proizvođač mora svoju hranu povući s tržišta ili spriječiti njezinu otpremu na tržište, tu je jako jako važna sljedivost, kako bismo se mogli koncentrirati samo na "spornu šaržu". U suprotnom, ako nema sljedivost, što je najskuplje za proizvođača, morat će svo svoje meso povući s tržišta".
Proizvođač kulena Petar Dobrovac iz Kneževih Vinograda smatra da sustav ne odrađuje ono što bi trebao. "Dopušten je uvoz "svega i svačega" i tome se mora stati na kraj, jer će posljedice biti još tragičnije. Vodim dnevnik poslovanja i imam svu dokumentaciju u sustavu proizvodnje. Uslužno se klanje radi u velikim klaonicama-danas kod Ravlića, prije u valpovačkoj "Valviti", tako da dosada nisam imao problema s mesom. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi jesu li veterinari svo meso pregledali, no oni bi svoj posao moraju obavljati kvalitetno. Mislim primjerice na zaraženo poljsko meso koje je ušlo i u hrvatske restorane. Uvozno se meso najčešće ne provjerava".